Godinama je rastao u sjeni američkog obrambeno-obavještajnog aparata, a danas je jedna od ključnih kompanija čiji softver oblikuje način na koji države donose odluke u stvarnom vremenu – od bojišta, preko imigracijskih racija, do upravljanja zdravstvenim podacima. Palantir, tehnološka tvrtka specijalizirana za analizu i povezivanje velikih količina podataka, postala je dobavljač sustava koji državnim institucijama omogućuje dubok uvid u ponašanje ljudi, uključujući rizične obrasce, i kretanje populacija. Upravo ta pozicija, tvrde kritičari, čini Palantir jednim od politički najosjetljivijih aktera današnje tehnološke industrije
Palantir je osnovan 2003. godine, sa sjedištem u Palo Altu u Kaliforniji. Među njegovim osnivačima su Alex Karp, današnji glavni izvršni direktor, i milijarder Peter Thiel, jedan od ranih arhitekata PayPala. Ime kompanije preuzeto je iz 'Gospodara prstenova' - palantiri su, naime, magični predmeti koji omogućuju 'gledanje kroz prostor' (kada Saruman koristi taj 'zabranjeni' predmet kako bi gledao kroz prostor i u budućnost, op.a.). Danas se bave proizvodnjom aplikacija i softvera kojima se obrađuju, analiziraju i osiguravaju velike količine podataka.
Ideja za Palantir proizašla je iz PayPalova iskustva s kartičnim prijevarama, a one su kompaniju koštale milijune dolara mjesečno. Rješenje nije bilo u automatizaciji odluka, već u razvoju softvera koji pomaže razumjeti kompleksne skupove podataka: povezivati transakcije, lokacije, ljude i njihove obrasce ponašanja. Taj se pristup – 'čovjek u petlji' (ljudska prosudba integrirana u tijekove rada umjetne inteligencije) – prenio i u Palantirove proizvode.
Osnivači su, osobito Thiel, polazili od uvjerenja da su američke obavještajne službe nakon 11. rujna zakazale ne zbog manjka informacija, nego zbog nemogućnosti da ih smisleno povežu. Palantir je zato od samog početka bio usmjeren isključivo na državne klijente, među kojima su američke tajne službe, policijske i imigracijske agencije te vojska.
Stoga su tu tvrtku oduvijek pratile brojne kontroverze. Američke imigracijske racije u kojima sudjeluju agenti službe ICE oslanjaju se zapravo na softver tvrtke Palantir, a on u stvarnom vremenu analizira podatke iz zdravstvenih evidencija da bi locirao osobe za deportaciju te ta praksa izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg širenja i na europske javne zdravstvene sustave, uključujući britanski NHS.
vezane vijesti
Masovni nadzor?
Palantir se danas koristi sličnim pristupom pretrage velikih količina podataka za obrascima ponašanja ili vezama među njima. Policija, primjerice, može Palantirove aplikacije koristiti za istragu veze između podataka o obavljenim telefonskim razgovorima, fotografija, informacija o vlasništvu vozila, policijskih dosjea, biometričkih podataka, platnih i kartičnih transakcija, adresa i drugih podataka dostupnih u raznim bazama.
Američki mediji izvještavali su o tome da policija, primjerice, može unijeti registarsku oznaku vozila i dobiti podatke o njegovim prethodnim kretanjima, kao i obiteljskim i poslovnim vezama vlasnika.
U gradovima poput New Orleansa Palantir je testirao alate za tzv. prediktivno policijsko djelovanje, softver koji pokušava procijeniti tko bi mogao počiniti kazneno djelo ili postati njegova žrtva. Kritičari upozoravaju da takvi sustavi često reproduciraju povijesne nepravde jer se treniraju na podacima koji već sadrže rasne i socijalne pristranosti, što rezultira pojačanim nadzorom određenih zajednica.
Najžešće kritike Palantir je doživio zbog suradnje s američkom imigracijskom službom ICE. Tvrtka se našla na meti aktivista i vlastitih zaposlenika zbog navodne uloge u masovnim deportacijama i razdvajanju obitelji.
Prema dokumentima do kojih su došli američki portali, uključujući 404 Media, ICE koristi Palantirovu aplikaciju Enhanced Leads Identification & Targeting for Enforcement (ELITE), a taj sustav prikuplja i obrađuje podatke o adresama iz više saveznih izvora, uključujući Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga (HHS) i Službu za državljanstvo i imigraciju (USCIS), kako bi 'unaprijedio sposobnosti identificiranja i određivanja prioriteta visokovrijednih ciljeva pomoću napredne analitike'.
Za svaku osobu sustav generira dosje i dodjeljuje 'razinu pouzdanosti' o aktualnoj adresi. ICE-ov službenik potvrdio je na sudu da aplikacija prikazuje koliko ljudi živi na određenoj lokaciji i kolika je vjerojatnost da se tražena osoba ondje nalazi. Prema portalu 404 Media, ELITE povlači imena, adrese i fotografije iz zdravstvenih evidencija te mapira područja nalik Google Mapsu, označavajući zone s većom koncentracijom osoba koje bi mogle biti privedene.
Palantir i Tump
Palantirov odnos s državnim aparatom u SAD-u učvrstio se zahvaljujući Donaldu Trumpu te je kompanija postala jedan od ključnih tehnoloških dobavljača administracije koja je sigurnost, granice i provedbu zakona postavila u središte svoje politike. Upravo u tom razdoblju Palantir je proširio suradnju s američkom imigracijskom službom ICE, ali i s drugim saveznim agencijama uključenim u provedbu Trumpove restriktivne migracijske politike.
Njegova administracija snažno se oslanja na analitiku podataka da bi ubrzala deportacije, identificirala osobe bez reguliranog statusa i provodila ciljane racije. Palantirovi alati, koji omogućuju brzo povezivanje podataka iz različitih državnih baza, uklapali su se u takav pristup. Kritičari su tvrdili da je tehnologija omogućila ono što politički i logistički ranije nije bilo izvedivo u tom opsegu: masovnu, ali selektivnu provedbu imigracijskih mjera temeljenu na analitici, a ne na terenskom radu.
Zbog toga se Palantir u američkoj javnosti sve češće doživljavao ne samo kao neutralni dobavljač softvera, nego kao aktivan sudionik u provedbi jedne od najkontroverznijih politika Trumpova mandata. Aktivisti za prava useljenika optuživali su ga da je omogućio razdvajanje obitelji i masovne deportacije, a i u samoj kompaniji zabilježeni su prosvjedi zaposlenika kojima su tražili prekid suradnje s ICE-om.
Dok su druge velike tehnološke kompanije nastojale održati distancu prema Bijeloj kući i imigracijskoj politici, Palantir je, pod Karpovim vodstvom, otvoreno prihvatio ulogu partnera države. Taj je odnos učvrstio njegovu reputaciju 'tehnološkog saveznika vlasti'. A ta ljubav i suradnja sežu toliko daleko da će Palantir sudjelovati u financiranju Zlatne kupole, sustava raketne obrane o kojem Trump sanja.
Zdravstveni podaci i povjerenje javnosti
Ta praksa došla je u fokus nakon incidenta u Minneapolisu, gdje su ICE-ovi agenti nedavno pucajući usmrtili Alexa Prettija, 37-godišnjeg medicinskog tehničara s odjela za intenzivnu skrb u tamošnjoj bolnici. Otkrića su pojačala nadzor nad metodama provedbe imigracijske politike.
Glasnogovornik HHS-a rekao je za The BMJ da je razmjena podataka s ICE-om dopuštena nacionalnim zakonodavstvom, navodeći da savezni zakoni ovlašćuju Centre za usluge Medicarea i Medicaida (CMS) da određene informacije učine dostupnima Ministarstvu domovinske sigurnosti (DHS). Istodobno je istaknuto da ne postoji sporazum o razmjeni podataka koji bi se odnosio na američke državljane i zakonite stalne stanovnike (one koji imaju zelenu kartu).
U srpnju 2025. godine objavljeno je da bi takav sporazum mogao uključivati osobne podatke 79 milijuna korisnika Medicaida, uključujući imena, adrese, datume rođenja te informacije o podrijetlu i rasi. Neke američke savezne države osporile su tu praksu na sudu, što je dovelo do privremene obustave razmjene podataka.
John Howard sa Sveučilišta u Arizoni upozorio je da bi takva razmjena mogla biti zakonita, ali da ozbiljno narušava povjerenje javnosti u zdravstveni sustav. Dave Maass iz Electronic Frontier Foundationa podsjetio je da su odredbe o zaštiti privatnosti nakon Watergatea i COINTELPRO-a donesene upravo zbog opasnosti od objedinjavanja osjetljivih podataka u svrhu nadzora.
Možda najvažniji trenutak u povijesti Palantira dogodio se u veljači 2022. godine, kada je kompanija bila među prvim tehnološkim tvrtkama koje su ušle u Ukrajinu nakon ruske invazije. Njihov softver danas obrađuje podatke s bojišta, komercijalnih satelita i dronova da bi ukrajinskoj vojsci pružio ono što Karp naziva 'algoritamskom prednošću'.
Istodobno Palantirov sustav Maven služi američkoj vojsci kao AI alat za analizu i donošenje odluka na bojištu, učvršćujući svoju ulogu ključnog dobavljača vojne analitike.
Europa između obrane i zdravstva
Slične rasprave sve se češće vode i u Europi. Palantir u Ujedinjenom Kraljevstvu ima ugovor vrijedan 330 milijuna funti za razvoj podatkovnih platformi koje integriraju informacije iz različitih ustanova NHS-a. Britansko liječničko udruženje i organizacije za prava pacijenata stoga upozoravaju na etičke rizike povjeravanja osjetljivih zdravstvenih podataka američkoj obrambenoj tehnološkoj tvrtki.
Istodobno je Palantir osigurao ugovor od 240 milijuna funti s britanskim Ministarstvom obrane za analitiku koja podupire 'strateško, taktičko i operativno odlučivanje u stvarnom vremenu'. Suprotno tome, Švicarska je, prema internom vojnom izvješću, odbila suradnju s Palantirom zbog straha da bi američka vlada mogla dobiti pristup osjetljivim podacima. Laburistički zastupnik Clive Lewis ocijenio je da bi i britanska vlada trebala pokazati sličan oprez, osobito kada je riječ o NHS-u.
Alex Karp i 'tehnološki patriotizam'
U središtu svega je Alex Karp, direktor koji posljednjih mjeseci sve češće javno istupa. Dok su Google i Apple pod pritiskom zaposlenika izbjegavali vojne ugovore, on je postao najglasniji zagovornik onoga što naziva 'tehnološkim patriotizmom', a tvrdi da Zapad mora imati tehnološku nadmoć da bi zaštitio liberalnu demokraciju.
'Odabrali smo stranu', često ponavlja, naglašavajući da Palantir radi isključivo sa SAD-om i saveznicima, odbijajući suradnju s autokratskim režimima poput Kine. U Davosu je upozorio da Europa strukturno zaostaje za SAD-om i Kinom u usvajanju novih tehnologija, ali je istodobno izazvao kontroverze, uključujući izjavu iz veljače 2025. godine o ideji da se dronom rasprši urin s tragovima fentanila po analitičarima koji su, kako je tvrdio, pokušali naštetiti njegovoj tvrtki.
'Biografija The Philosopher in the Valley' novinara Michaela Steinbergera opisuje Karpa kao kompleksnu i kontradiktornu osobu. Odrastao je u Philadelphiji, u intelektualnom i lijevo orijentiranom okruženju, kao sin židovskog pedijatra i afroameričke umjetnice. Disleksija i ADHD obilježili su mu djetinjstvo, a doktorirao je socijalnu teoriju u Frankfurtu prije nego što se pridružio Palantiru 2004. godine. Nije imao ikakvo znanje o programiranju, ali je shvaćao moć informacija.
Malo tko se više uopće pita može li se tehnologija poput Palantirove zloupotrijebiti, već tko postavlja granice njezine upotrebe, kakve su zaštitne prakse i što se događa kada se medicinski kartoni, integrirani u velike sustave, počnu promatrati kao još jedan izvor za provedbu politike i nadzor.
