Dok se Curiosity približavao Crvenom planetu u ponedjeljak dr. Lee je s uzbuđenjem pratio raspoloženje u kontroli leta. 'Atmosfera je bila nevjerojatna iako su inženjeri spuštali samo robota', rekao je i dodao: 'Za mene je to bio pogled u budućnost, u uzbudljivi trenutak kada će ljudi konačno sletjeti na površinu Marsa.'

Lee je čelnik Instituta Mars, nevladine organizacije sa sjedištem u NASA-inom Istraživačkom centru Ames u Kaliforniji, koja ima vrlo ambiciozan plan da čovjeka odvede na Mars. Takvo putovanje bilo bi iscrpljujuće i opasno, među ostalim zbog dužine leta u bestežinskom stanju i izloženosti zračenju, međutim Lee smatra da su ti rizici prihvatljivi. 'Možete umrijeti od raka, možda vam je ostalo još samo pet godina života… međutim, bili ste na Marsu', kaže planetarni znanstvenik.

Lee dio svoga vremena provodi na otoku Devon u arktičkom dijelu Kanade gdje testira razne uređaje poput robotske bušilice i oklopnih vozila. Prije slijetanja Curiosityja upravo se vratio s Devona. 'Kada su stigle prve slike počeo sam primati poruke: 'Hej ovo izgleda baš kao Devon'. Geološki gledano ta su dva mjesta zapanjujuće slična', rekao je Lee koji očekuje da će nove fotografije koje će slati NASA-in rover biti još mnogo zanimljivije.

No ako već i robotizirano vozilo može obaviti tako složen posao, zašto bi onamo trebalo slati ljude? 'Roveri mogu proširiti naše znanje, ali oni nemaju takav društveni utjecaj kakav bi imalo putovanje čovjeka na drugi planet. Ljudi se ne bi slali na Mars samo radi kvalitetnije znanosti, već kao veleposlanici u drugom svijetu', ističe Lee koji je uvjeren da je Mars za nas ljude posebno privlačan. 'To je veza s vanzemaljskim životom. Pod njegovom površinom postoji obilje vode, a mi znamo da gdje god na Zemlji postoji voda, postoje i mikrobi. Tu je u pitanju nešto veliko, nešto za što vrijedi umrijeti', rekao je Lee.