Svi znamo za uzrečicu 'svi putevi vode u Rim', kojom se željelo pokazati genijalnost graditelja u antičkom Rimskom Carstvu koji su premrežili cijeli njegov prostor tisućama kilometara puteva. No najnovijim istraživanjima pokazuje se da je ta mreža bila znatno veća nego što se dosad mislilo, obuhvaćajući ceste kojima je ukupna dužina oko 300 tisuća kilometara
Naime, koliko god je istina to da je većina važnijih gradova i drugih lokaliteta bila dobro povezana s prijestolnicom carstva, nikad nije dubinski istražena mreža manje važnih, lokalnih cesta.
Odgovor na pitanje o razvijenosti putnih pravaca stoga daje nova studija pod vodstvom danskog arheologa Toma Brughmansa, nedavno objavljena u časopisu Scientific Data.
vezane vijesti
'Povijest istraživanja rimskih cesta, koja traje oko 200 godina, jako je fokusirana na glavne rimske pravce, a možemo ih nazvati autocestama. No to je išlo nauštrb znanja o neimenovanim lokalnim putevima', kaže Brughmans.
Stoga je on sad s kolegama napravio digitalni atlas starorimskih cesta u Europi, sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Projekt se zove Itiner-e, a cilj mu je bolje razumijevanje povezanosti različitih dijelova Rimskog Carstva u vrijeme u kojem je ono bilo najveće, sredinom 2. stoljeća naše ere.
Platforma Itiner-e otvorena je svim korisnicima i uključuje prikaz prostora tog carstva u visokoj rezoluciji sa svim cestama poznatim u povijesnim i arheološkim istraživanjima. Ukupno ih je oko nevjerojatnih 300 tisuća kilometara, a današnja cestovna mreža dobrim dijelom prati iste pravce. Dovoljno je usporediti rimske ceste u dalmatinskom primorju i današnju Jadransku magistralu.
'Ova golema, dobro povezana mreža mijenjala je povijest – prvi put se njome širila ekonomija, kao i religije, ali i bolesti poput antoninske kuge koja je 165. godine ubila oko četvrtinu stanovništva Rimskog Carstva. Mijenjala je svijet', smatra Brughmans.
Itiner-e je koristan digitalni alat koji će poboljšati razumijevanje rimskog svijeta. Na platformi ima još rupa, što je rezultat nedovoljnog broja podataka o pravcima kojima su se pružale rimske ceste. Osim toga, neke od njih nisu još ni otkrivene. Stoga se očekuje da će se ucrtana mreža s vremenom širiti.
Za široku publiku pak najbolji dio platforme je njezina interaktivnost. Osim povećavanja slike i proučavanja gdje su se nalazila razna naselja, možete se malo i simbolički vratiti u doba Rimskog Carstva, otkrivajući kuda ste u doba tog velikog carstva i koliko dugo trebali putovati od jedne točke do druge.
Primjerice, ako u tražilicu dostupnu preko menija u donjem desnom kutu upišete Salonu i Rim (Roma), otkrit ćete da se od glavnog grada Dalmacije do glavnog grada Carstva putovalo punih 1025 kilometara, za što bi vam pješice trebalo 279 sati, zapregom 559 sati, na magarcu 248 sati, a na konju 186 sati. Danas bi vam skoro istim pravcem dugim 1150 kilometara automobilom trebalo nešto više od 11 sati.
