Cijela logika koja se krije iza fenomena influencera jest da će njihovi gledatelji iz nekog razloga ponavljati ono što vide kod svojih idola, bilo da je to kupovina nekog proizvoda, bilo potpuno besmislene ludorije, poput onih koje izvodi iz nepoznatih razloga ludo popularni IShow Speed, a vidjeli smo kakvu je uzbunu proteklih tjedana izazvao u našim krajevima
Otkud ta potreba za imitiranjem nekoga čija se kreativnost sastoji u urlikanju, ludim skokovima u more i dovikivanju prolaznicima ili pak kupovinom točno određenog proizvoda? Možemo se mi koliko hoćemo kao vrsta izvlačiti na društvene mreže, no izgleda da takvog ponašanja ima i u životinjskom svijetu.
Posljednji takav primjer stiže iz Zambije, gdje je u jednom utočištu za čimpanze primijećeno da je cijela grupa naših najbližih srodnika među primatima počela iz nepoznatog razloga zabijati vlati trave u uši. Zanimljivo, takvo ponašanje nije primijećeno kod većine drugih grupa u tom utočištu. Zašto se to događa?
vezane vijesti
Kopiranje drugih jedinki
Suautor studije objavljene u časopisu Behaviour, nizozemski znanstvenik Edwin van Leeuwen sa Sveučilišta u Utrechtu, kaže da je u pitanju pokazatelj da i životinje, baš poput ljudi, ponekad kopiraju naizgled besmisleno ponašanje drugih jedinki u skupini. Tako je vjerojatno i jedna od životinja u promatranoj grupi počela raditi nešto što su drugi krenuli imitirati.
'To nam može pružiti uvid u evolucijske korijene ljudske kulture', piše ovaj istraživač. Baš kao u starom hitu splitske grupe Metak – 'Majmun radi što majmun vidi'.
Kad životinje imitiraju ponašanje drugih jedinki, obično to čine s nekim vrlo jasnim razlogom. Tako i čimpanze uče jedne od drugih kako skupljati hranu, koristiti neki predmet kao alat ili čak kojim biljkama liječiti rane. No ponekad sve skrene u neobičnom smjeru. Jedan od najluđih primjera su orke koje plivaju s mrtvim lososima na glavi, što je prvo primijećeno krajem osamdesetih prošlog stoljeća, a onda opet prije godinu-dvije. >>Više pročitajte OVDJE<<
'Moda' trave u ušima prvi put je dokumentirana još 2010., kad je takvo ponašanje primijećeno kod ženke po imenu Julie, a živjela je u utočištu za životinjsku siročad Chimfunshi u Zambiji. Kasnije je tu naviku preuzelo još sedam čimpanzi u istoj grupi, što se nastavilo čak i nakon što je Julie uginula. Kao da je navika postala neka vrsta kulturne tradicije, pišu autori spomenute studije. Dakle baš kao kod ljudi.
No petnaestak godina kasnije dogodilo se da je isto ponašanje primijećeno kod jedinki iz još jedne grupe u utočištu, premda nisu imale kontakta s prvom grupom. Tamo je pet od osam jedinki iz grupe počelo unaokolo šetati s travom u uhu, a šest ih je dodalo ekstra touch - stavile su vlati u stražnjicu. Očito su imitirali jedni druge, ali onda su istraživači otkrili rodonačelnika trenda. I on nije uopće majmun. Naime pojedini čuvari u utočištu zaduženi za prvu grupu često su travkama čistili svoje uši, a onda su ih životinje počele imitirati. Ono drugo mjesto u koje su majmuni gurali travke isključivo je njihova izmišljotina.
Premda naizgled besmisleno, ovakvo ponašanje ipak bi moglo imati neku svrhu, društvenu, pa bi nam to saznanje moglo poslužiti i za tumačenje sličnog ponašanja kod ljudi. 'Kopiranjem nečijeg ponašanja pokazujete da tu osobu ili jedinku primjećujete ili vam se sviđa. Time možda jačaju društvene veze i stvaraju osjećaj pripadnosti grupi, baš kao i ljudi', napisao je Van Leeuwen.
