ASTRONOMIJA

Letjelice koje šaljemo na Europu morat će izbjegavati divovske ledene šiljke

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 10.10.2018 12:25
  • Objavljeno 10.10.2018 u 12:22
tportal

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: NASA/Wikimedia Commons

Najnovije otkriće vezano uz Jupiterov mjesec Europu definitivno nije dobra vijest za avanturiste koji se jednog dana planiraju provozati njegovom ledenom površinom

Koliko bi opasno bilo sletjeti direktno na Europu, Jupiterov najzanimljiviji ledom prekriveni mjesec. Prema najnovijem otkriću iz NASA-e, objavljenom u Nature Geoscienceu, slijetanje bi moglo biti kompliciranje nego što smo do sad mislili. Naime, zahvaljujući jedinstvenim atmosferskim uvjetima, odnosno manjku atmosfere, tamošnji led se u kontaktu sa sunčevom svjetlošću automatski pretvara u paru, što rezultira vrlo neobičnim formacijama leda. Rezultat su, u slučaju Europe, šiljati ledeni stupovi visoki i do petnaest metara.

Te formacije nose ime penitente, na Zemlji su puno manje, a možemo ih pronaći na svega nekoliko mjesta - poput Anda. Penitente su ablacijski oblici snijega slični tankim visokim piramidalnim čunjevima, a nastaju u visokim planinama tropa i suptropa pod djelovanjem sunčeva zračenja, zimskih oborina i dnevnog kolebanja temperatura.

Pentiente

Pentiente

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: NN

Drugim riječima, ono što vidite na slici na Jupiterovoj Europi seže petnaest metara u zrak te uglavnom prekriva područje ekvatora, mjesto gdje sunce doslovno sije cijeli dan - tijekom cijele godine.

ZNANOST NAKON CASSINIJA

Ovo su najuzbudljivije svemirske misije današnjice

Pogledaj galeriju
9

Gdje su fotografije?

Jedini problem je što znanstvenici još nemaju fotografske dokaze o postojanju pentientea na Europi. Svemirska agencija trenutno radi na dvije misije - jednu koja će poslati letjelicu na putanju oko Europe u nadi sakupljanja uzoraka pare i leda koje mjesec redovito izbacuje kroz pukotine na površini, a druga koja će doslovno spustiti rover na tlo i natjerati ga da probije super-debeli ledeni sloj (i pritom možda sazna što se krije u mjesečevom masivnom oceanu). Obje misije trebale bi početi početkom idućeg desetljeća, što znači da se svi moramo malo strpiti.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA

Ono što će morati napraviti prije neminovnog putovanja je otkriti kakva je površina Europe i koja su mjesta najsigurnija za slijetanje. Ideja o masivnom šiljastom odboru za doček nastala je iz promatranja uvjeta na Zemlji i usporedbi lokalnih pentientea sa onima koji bi mogli nastati na Europi. Kako su znanstvenici došli do zaključka? Usporedivši uvjete 'kod nas' i 'kod njih'. Europa je, naime, skoro idealna kao mjesto za nastanak ledenih formacija prije svega jer je sva okovana ledom, a ima super rijetku atmosferu - ekstremnu verziju onoga što susrećemo na vrhu Anda.

Koliko ekstremniju? Pa, za početak (kao što smo naveli), sunce ekvator Europe šiba tijekom više-manje cijelog dana, a kao drugo - temperature tamo sežu od -210 do -360 stupnjeva celzijusa, što je otprilike dovoljno da na površini nikad ne susretnemo tekuću vodu.Na sreću znanstvenika, postoji velik broj područja na koje bi se rover mogao spustiti bez nužnog nabijanja na ledene šiljke veličine stambene zgrade.

Umjetnička interpretacija robota koji će putovati Europom.

Umjetnička interpretacija robota koji će putovati Europom.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hand, Kevin P (4000)

Kako bi osigurali da skupu opremu ne zadesi zlokobna sudbina, znanstvenici iz NASA-e moraju otkriti i potvrditi postojanje negostoljubivog terena koji, bar za sad, tamo postoji tek u teoriji. Prema svemu sudeći, daljnji nastavak ovog uzbudljivog istraživanja je još pred nama, a samo je pitanje vremena kad ćemo zahvaljujući sondama saznati kolike su šanse uspješnog prizemljenja na udaljeni svijet okovan ledom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!