Početkom ove godine bend The Velvet Sundown prikupio je stotine tisuća streamova na Spotifyu i dosegnuo milijun mjesečnih slušatelja s pjesmama u retro-pop stilu. No bend uopće nije postojao. Sve pjesme, slike i čak biografija nastali su uz pomoć generativne umjetne inteligencije (AI).

Ovaj je slučaj potaknuo raspravu o transparentnosti u glazbenoj industriji. Dok su ga neki smatrali zanimljivim eksperimentom, drugi su upozorili na nedostatak jasnoće o podrijetlu i načina nastanka glazbenih sadržaja. Nakon toga je opis benda na Spotifyu ažuriran i sada navodi da su pjesme 'skladane uz pomoć umjetne inteligencije'.

U rujnu ove godine Spotify je najavio da će 'pomagati u razvoju i podržavati novi industrijski standard za otkrivanje upotrebe umjetne inteligencije u glazbenim kreditima', a razvija ga organizacija DDEX, neprofitno udruženje za standardizaciju digitalnog glazbenog lanca vrijednosti. Tvrtka je istaknula i pojačanu provedbu pravila protiv lažnog predstavljanja te uvođenje novog sustava za filtriranje spama kako bi ojačala povjerenje u glazbeni ekosustav te zaštitila autore, nositelje prava i slušatelje.

Kako AI sve više ulazi u procese stvaranja glazbe, izazov je pronaći ravnotežu između legitimne kreativne upotrebe tehnologije i etičkih te ekonomskih posljedica koje ona donosi. Ključno pitanje postaje transparentnost - ne samo radi odgovornosti, nego i da bi slušatelji imali jasniji uvid u to koga podržavaju.

Glazbena industrija trenutačno se prema AI-u odnosi neujednačeno. Apple Music uklonio je viralnu pjesmu 'Heart on My Sleeve', u kojoj su korišteni AI-em generirani vokali Drakea i The Weeknda, nakon žalbe zbog kršenja autorskih prava i neovlaštene upotrebe glasa. Platforma SubmitHub uvela je pak obvezno označavanje pjesama u čijem je stvaranju AI 'imao značajnu ulogu', a nudi i alat AI Song Checker za otkrivanje umjetno generiranog sadržaja.

Spotify je svojim potezom proširio ovaj pristup: umjesto zabrane, platforma se usmjerava na označavanje i transparentnost. Umjetnici i nositelji prava trebali bi ubuduće navoditi da je AI korišten, primjerice za vokale, instrumente ili postprodukciju. Na taj se način priznaje da umjetna inteligencija može biti nastavak tradicije kreativne upotrebe novih tehnologija u glazbi, slično kao što su to nekoć bili, primjerice, sintesajzeri.

No sustav označavanja ne bi trebao omogućiti platformama da zatrpaju kataloge generiranim pjesmama, već je ideja pružiti slušateljima mogućnost da biraju između različitih oblika kreativnosti - onih u kojima su ljudi kao autori u središtu i onih kod kojih su AI alati značajno zastupljeni.

Prema istraživanju koje je naručila Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC), do 2028. godine generativna umjetna inteligencija mogla bi ugroziti i do 24 posto prihoda autora glazbe, što pojačava potrebu za jasnim pravilima i sustavima naknada.

Uvođenje AI oznaka u glazbenim datotekama moglo bi postati korak prema većoj transparentnosti. Takav sustav, s prepoznatljivim simbolom ili oznakom vidljivom na streaming platformama, omogućio bi slušateljima da odmah vide u kojoj je mjeri pjesma rezultat ljudske, a u kojoj strojne kreativnosti.

Kako utjecaj umjetne inteligencije u stvaranju glazbe nastavlja rasti, postaje sve važnije da slušatelji znaju kako nastaje ona koju vole, a da umjetnici imaju priliku objasniti kako koriste nove alate. Jasne i razumljive oznake o korištenju AI-a mogle bi tako pridonijeti ne samo poštenju, već i dubljem razumijevanju kreativnog procesa u suvremenoj glazbi, piše The Conversation.