Parlamentarni izbori u Mađarskoj pretvorili su se u svojevrsno žarište dezinformacija, u kojem su se pojavili i lažni stranački programi i operacije utjecaja povezane s Kremljem, piše Euronews.

Nakon nedjeljnog glasanja i povijesnog rezultata analitičari pokušavaju raščlaniti koje su sve metode korištene da bi se utjecalo na birače. Stranka Tisza, koju vodi Péter Magyar, osvojila je dvotrećinsku većinu – 138 od ukupno 199 zastupničkih mjesta – i time okončala 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána.

Iako su tijekom kampanje veliku pozornost privukle sumnje u strano uplitanje, uglavnom iz Rusije, stručnjaci upozoravaju da je većina dezinformacija stigla iz – Mađarske. Szilárd Teczár, novinar mađarske organizacije za fact-checking Lakmusz, procjenjuje da je najmanje 90 posto takvog sadržaja nastalo unutar države, a uzmu li se u obzir doseg i utjecaj, taj bi udio mogao biti i veći.

U tom segmentu ključnu ulogu imao je vladajući Fidesz, ali ne samo kao politička stranka. Teczár ukazuje na širi ekosustav pod njegovim utjecajem, uključujući medije i povezane organizacije poput Nacionalnog pokreta otpora, kao i mreže influencera Megafon.

Agresivnije taktike i 'proizvodnja stvarnosti'

Istraživači ističu da su akteri bliski vlasti u ovoj kampanji koristili agresivnije metode nego ranije, a jedna od novih taktika bila je izrada potpuno izmišljenih vijesti, temeljenih na, kako navode, 'potpunoj dezinformaciji'.

Prema riječima Konrada Bleyer-Simona s Europskog sveučilišnog instituta, Orbánova stranka izradila je lažni program stranke Tisza i proslijedila ga portalu Index.hu, a on je potom objavio članak u kojem se tvrdilo da oporba planira značajno povećanje poreza.

Dokument je bio krivotvorina, a sadržavao je i izmišljene prijedloge poput oporezivanja kućnih ljubimaca, tvrdi Bleyer-Simon, zbog čega je stranka Tisza podnijela više tužbi protiv Indexa i drugih medija koji su prenijeli tu priču. Fidesz je potom takve lažne narative koristio i na plakatima diljem zemlje.

'Ono što je novo jest da vlast više ne staje samo na propagandi, nego stvara i vlastite 'činjenice na terenu'. Pokušali su proizvesti dokaze za svoju propagandu', rekao je Bleyer-Simon.

Dodaje da su takve metode postale radikalnije jer je Orbánov tabor bio svjestan da bi mogao izgubiti izbore, što se na kraju i dogodilo. S druge strane, Tisza je vodila intenzivnu terensku kampanju, obilazeći birače 'od sela do sela', što je, prema analitičarima, pridonijelo jačanju njihove otpornosti na pokušaje diskreditacije.

Ruski 'klasični priručnik', ali ograničen doseg

Iako su u kampanji uočeni i tragovi ruskog utjecaja, analitičari smatraju da je njihov učinak bio manji nego što se strahovalo. Prema Alice Lee iz organizacije NewsGuard, Rusija je primijenila 'klasični priručnik' za uplitanje u izbore – širenje lažnih vijesti s teškim optužbama na račun Orbánovih političkih suparnika.

Jedna od operacija, nazvana Matrjoška, specijalizirana je za izradu lažnih videopriloga koji oponašaju medije. U Mađarskoj su, primjerice, tako proizveli video koji se lažno predstavljao kao sadržaj francuskog lista Le Monde, u kojem se tvrdilo da ukrajinski umjetnik Denis Panšenko truje mađarske pse.

Drugi akter, skupina Storm-1516, objavljivala je sofisticiranije tekstove koji su imitirali izgled legitimnih portala. Jedna od njihovih objava tvrdila je da je glavni Orbánov protukandidat uvrijedio američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je izazvalo brojne reakcije na društvenoj mreži X.

Ista skupina širila je i tvrdnje da oporba želi uvući Mađarsku u rat u Ukrajini i pogoršati odnose sa Sjedinjenim Državama. Lee smatra da je pojačana ruska aktivnost posljedica procjene da Orbán ima stabilnu kontrolu nad medijima i značajan utjecaj na birače, no dio tih operacija nije postigao željeni učinak.

Prema analizi Lakmusza, mnoge ruske kampanje bile su na engleskom jeziku i plasirane na platformi X, no ona nije ključna za političku komunikaciju u Mađarskoj, za razliku od Facebooka. 'Treba biti oprezan i ne precjenjivati utjecaj ruskih dezinformacija jer su njihov doseg i širenje bili relativno ograničeni', upozorio je Teczár.

Zaobilaženje zabrana i nove digitalne taktike

Dodatni faktor u kampanji bile su nove restrikcije oglašavanja koje su uveli Meta i Google, prisilivši političke aktere na prilagodbu strategija. Meta je u listopadu zabranila političko oglašavanje u Europskoj uniji zbog pravne nesigurnosti dok je YouTube uveo slična ograničenja još u rujnu.

Analitičari smatraju da su te mjere donekle smanjile količinu propagande na društvenim mrežama, ali Fidesz je pronašao načine da ih zaobiđe. Stranka je, među ostalim, osnivala zatvorene grupe na Facebooku, kao što su Fighters Club, s više od 61.000 članova, i Digital Civic Circles, koja broji više od 100.000 korisnika.

Opis jedne od tih grupa navodi da ju je 2025. godine osnovao Orbán kako bi 'učinkovito zastupala interese Mađarske u online prostoru'. Grupe su dostupne samo putem pozivnice i ciljaju korisnike spremne aktivno djelovati 'za Boga, domovinu i obitelj'.

Prema Teczáru, svrha takvih struktura bila je mobilizacija pristaša, uz koordinirano poticanje lajkanja, dijeljenja i komentiranja sadržaja da bi se povećao njegov doseg. Organizacija Political Capital navodi da su te grupe pokrenule više od 4000 oglasa na Metinim platformama kako bi privukle nove članove.

Istovremeno su se pojavljivale druge stranice koje su prikrivale politički sadržaj. Primjerice, Heart of Hungary, formalno predstavljena kao konjičko društvo, objavila je plaćene oglase temeljene na izmišljenim člancima u kojima se političare iz stranke Tisza optuživalo za regrutiranje građana za rat u Ukrajini. Takvi oglasi dosegli su najmanje 100.000 ljudi u samo tjedan dana.

Organizacija Political Capital upozorava i na sve veću upotrebu umjetne inteligencije u političkoj komunikaciji. Fidesz je, kako navode, koristio AI-em generirane videozapise za negativnu kampanju, diskreditaciju protivnika i širenje straha. Jedan od takvih primjera je video kandidata Istvána Mohácsyja, u kojem se prikazuje kako Tisza šalje mlade Mađare na bojišnicu, a u sličnim su sadržajima političari iz te stranke prikazivani u vojnim uniformama.

No AI su koristili i iz oporbenog tabora. Magyar i njegovi suradnici objavljivali su slike generirane umjetnom inteligencijom koje oponašaju naslovnicu časopisa TIME, prikazujući ih kao 'osobu godine', čime su, prema analizi, gradili narativ o političarima koji prkose moći.

Problem za istraživače predstavlja činjenica da se takvi sadržaji često ne bilježe u alatima poput Metine biblioteke oglasa, što otežava praćenje njihova dosega i utjecaja.