TRAJNE POSLJEDICE

Kriza mijenja gene i dugoročno skraćuje život!?

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 12.04.2013 11:20
  • Objavljeno 12.04.2013 u 10:52
GRČKA PROSVJED

GRČKA PROSVJED

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Psihološki stres koji donosi svjetska ekonomska kriza mogao bi uključiti gene koji će dugoročno ugroziti zdravlje ne samo sadašnje već i budućih generacija, upozorili su ovih dana znanstvenici

Dok brojne države poput Grčke i Portugala doživljavaju gospodarski slom, a milijuni ostaju bez posla, većina ljudi prirodno je usredotočena na neposredne izazove – rast troškova života i (ne)sigurnost posla. Međutim, nove spoznaje o utjecaju stresnih vremena na gene pokazuju da bi jednaku pozornost trebali posvetiti dugoročnim posljedicama krize na ljudsko zdravlje.

Samoubojstva i zloporaba droga

Jedno istraživanje objavljeno u ožujku u uglednom časopisu The Lancet utvrdilo je da je broj samoubojstava u Europi značajno porastao od početka financijskog sloma 2008. Samo u Engleskoj do 2010. njihov broj se povećao za oko 1000. U zemljama s najvećom dužničkom krizom poput Grčke i Španjolske zabilježen je i veliki porast broja mentalnih oboljenja. U Grčkoj se također povećao broj osoba koje su se zarazile HIV-om zbog zloporabe droga sa 15 godišnje prije 2010. na 314 u 2012. Postoji sumnja da su se neki od njih čak namjerno zarazili kako bi dobili zdravstveno osiguranje koje inače ne mogu ostvariti zbog kresanja proračuna.

Nevidljive promjene

No stručnjaci ističu da postoje i suptilniji, mada ne manje opasni, utjecaji stresa na zdravlje.

'Budući da genomi reagiraju na ove prijetnje postoji mogućnost da bi naši geni mogli biti djelomično odgovorni za vezu između financijske krize i zdravlja', rekao je suautor novog istraživanja George Slavich s University of California u Los Angelesu.

Da gubitak posla utječe na zdravlje poznato je već duže vremena. Primjerice jedna nizozemska studija iz 2006. kojom je pokriveno razdoblje od 1815. do 2000. pokazala je da su generacije rođene tijekom recesija imale nenormalno visoke razine prijevremene smrtnosti.

Što se zbiva u organizmu?

Tijekom stresnih vremena mozak i drugi dijelovi središnjeg živčanog sustava preplavljuju tijelo hormonima stresa kao što je kortizol. On aktivira receptore koji stanice potiču da uključe gene koji tragaju za upalama. Konačan rezultat je porast razina kemikalija koje liječe infekcije i ubrzavaju zarastanje rana.

Ovi mehanizmi važni su za naš opstanak, međutim, trajna stimulacija koju uzrokuje psihološki stres – koji uključuje očekivanje neugodnih doživljaja poput gubitka posla – može izazvati štetne razine upalnih procesa.

Slavich je u jednom istraživanju 2010. već dokazao da tjeskoba utječe na ekspresiju gena. Jednu skupinu dobrovoljaca izložio je akutnom društvenom stresu. Rezultati su pokazali da su razine aktivacije pro-upalnih gena kod sramežljivih osoba ili onih osjetljivih na odbacivanje društva bile više nego kod ostalih ispitanika. Ova sprega potvrđena je i u studijama na životinjama.

Budući da se bijele krvne stanice u tijelu zadržavaju godinama utjecaj početnog stresa može ostati genetski i biološki otisnut još dugo vremena, smatra Slavich.

Prijetnja budućim generacijama

Prema istraživanju koje je ovaj tjedan predstavljeno na festivalu Britanskog neuroznanstvenog udruženja u Londonu stres može utjecati čak i na buduće generacije. Megan Holmes s University of Edinburgh i njezini kolege stvorili su genetski modificirane zametke miševa kojima je nedostajao enzim 11-beta-HSD2 koji obično štiti zametke od utjecaja kortizola u organizmu majke. Mladi miševi rodili su se s premalom tjelesnom težinom, a kada su odrasli pokazivali su znakove povučenosti i bojažljivosti.

Neka ranija istraživanja otkrila su da stres za 30-ak posto smanjuje razine istog enzima kod žena koje su doživjele prenatalnu tjeskobu. 'Sve više i više studija pokazuje da prenatalni stres utječe na dugoročni razvoj djece', rekla je autorica ove studije Vivette Glover s Imperial Collegea u Londonu.

Prave razmjere utjecaja krize i stresnih vremena na gene i očekivano trajanje života tek bi trebale utvrditi buduće studije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!