najugroženiji gradovi

Istraživači popisali područja na kojima bi se mogla pojaviti sljedeća pandemija. Doznajte odakle prijeti najveća opasnost

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 26.11.2020 07:30
  • Objavljeno 26.11.2020 u 07:30
Novo istraživanje bavi se mjestima interakcije ljudi i divljih životinja te opisuje zdravstvene sustave i elemente globalizacije koji stvaraju preduvjete za izbijanje nove pandemije

Novo istraživanje bavi se mjestima interakcije ljudi i divljih životinja te opisuje zdravstvene sustave i elemente globalizacije koji stvaraju preduvjete za izbijanje nove pandemije

Izvor: Alamy / Profimedia / Autor: Mark Eden

Međunarodni tim stručnjaka za zdravlje ljudi i životinja proučio je niz ekoloških, socijalnih i ekonomskih kriterija kako bi identificirao najrizičnija područja za izbijanje sljedeće pandemije

Međunarodni tim istraživača pozabavio se mjestima na kojima se isprepliću putevi divljih životinja i ljudi, što bi moglo dovesti do sljedeće pandemije ako se ne poduzmu preventivne mjere.

Rizična područja vezana su uz više od 40 posto svjetskih gradova, a dodatno su ugroženi stanovnici onih gradova u kojima je zdravstvena infrastruktura u lošem stanju. Pretežno je riječ o jugoistočnoj Aziji i subsaharskoj Africi. Baš kao što je to bio slučaj kod Covida-19, utjecaj takvih prelijevanja virusa sa životinja na ljude mogao bi lako postati globalan.

Znanstvenici iz Australije, Velike Britanije, Indije i Etiopije izradili su mapu koja prikazuje najugroženije gradove širom svijeta.

Rad naslovljen 'Otkud sljedeća pandemija?' objavljen je u stručnom časopisu One Health, a popis gradova iz žute, narančaste i crvene zone javno je dostupan.

Narančaste i crvene zone: Najugroženija mjesta iz kojih nam prijete nove pandemije

Narančaste i crvene zone: Najugroženija mjesta iz kojih nam prijete nove pandemije

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Michael G. Walsh, Shailendra Sawleshwarkar, Shah Hossain, Siobhan M. Mor

'Naše novo istraživanje bavi se mjestima interakcije ljudi i divljih životinja, opisuje zdravstvene sustave i elemente globalizacije kako bi pokazalo gdje prelijevanje virusa može dovesti do širenja bolesti i novih pandemija', kaže vodeći autor studije, dr. Michael Walsh iz Škole za javno zdravstvo Sveučilišta u Sydneyju.

  • +4
  • +1

Koronavirus u Australiji

Izvor: EPA / Autor: ERIK ANDERSON

Žute zone

Žute zone

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Michael G. Walsh, Shailendra Sawleshwarkar, Shah Hossain, Siobhan M. Mor

Iako su zemlje s niskim i srednjim dohotkom imale najviše gradova u zonama klasificiranim s najvećim rizikom od prelijevanja i globalnog širenja, visok rizik u tim područjima u velikoj je mjeri posljedica slabo razvijenog zdravstvenog sustava. S druge strane, gradovi iz zemalja s visokim dohotkom i razvijenijom zdravstvenom infrastrukturom nalaze se na tom popisu zbog ekstremnih pritisaka bogatih zemalja na divlje životinje, inzistirajući na neodrživom razvoju.

Radeći mapu rizika, istraživači su prvo utvrdili područja najvećeg miješanja divljih životinja i ljudi, na kojima bi se očekivalo najčešće prelijevanje. Riječ je o 'žutim' i 'narančastim' zonama dvosmjerne i trosmjerne interakcije između ljudi, pripitomljenih i divljih životinja.

Potom su identificirali lokacije u kojima se područja rizičnog kontakta podudaraju s lošim zdravstvenim sustavima, što bi mogli postati trajni lanci prijenosa zaraze nakon prelijevanja, takozvane 'zone crvene uzbune'.

Na kraju su popisali gradove unutar ili nadomak područja rizika od prelijevanja, jako povezanih mrežom globalnih zračnih putovanja, stoga mogu poslužiti kao putovi za buduće pandemije. Nazivi gradova u zonama upozorenja mogu se vidjeti povećavanjem na karte visoke rezolucije.

Utvrđeno je da je otprilike 43 posto gradova udaljeno manje od 50 kilometara od žutih i narančastih zona prelijevanja. Manji, ali još uvijek značajan broj gradova nalazi se nadomak crvenih zona: njih 14,2 posto povezano je s prelijevanjem virusa s divljih sisavaca, 19,6 posto s divljih ptica.

Dr. Walsh zalaže se za poboljšanje sustava očuvanja staništa i zdravstvenih sustava, ali i za pojačan nadzor u zračnim lukama kao zadnje crte obrane. Troškovi bi bili veliki, ali cijena koju bismo plaćali bila bi manja od one koju će nova pandemija ostaviti čovječanstvu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!