Engleska misija na nastoji donijeti konačni odgovor na pitanje krije li Zemljina 'zla blizanka' život u svojoj donekle umjerenoj atmosferi
Svemirska misija sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu ima cilj jednom zauvijek razriješiti pitanje postoji li život na Veneri. Planiraju poslati sondu koja će tražiti mikrobe, i to ne na površini, već u oblacima.
Tijekom posljednjih pet godina znanstvenici su otkrili prisutnost fosfina i amonijaka u oblacima Venere, dvaju plinova koji na Zemlji nastaju isključivo biološkom aktivnošću ili industrijskim procesima. Njihovo podrijetlo na Veneri još uvijek ostaje misterij, izvještava Gizmodo.
Negostoljubiv svijet
S obzirom na gustu, toksičnu atmosferu Venere, užarene površinske temperature i ogroman tlak, teško je zamisliti prisutnost bili čega živog na površini. No istraživači smatraju da bi mikroorganizmi koji na Zemlji opstaju i u ekstremnim uvjetima mogli preživjeti u Venerinim oblacima i proizvoditi te plinove.
Astronomkinja Jane Greaves sa Sveučilišta u Cardiffu izjavila je da najnoviji podaci pokazuju sve više dokaza o prisutnosti amonijaka u potencijalno nastanjivim dijelovima Venerinih oblaka. Budući da nema poznatih kemijskih procesa koji bi mogli proizvesti ni fosfin ni amonijak, jedini način da se sa sigurnošću utvrdi njihovo porijeklo jest - otići tamo.
Na ovogodišnjem Nacionalnom astronomskom skupu Kraljevskog astronomskog društva, znanstvenici iz Cardiffa predstavili su plan za potragu i kartiranje fosfina, amonijaka i drugih plinova bogatih vodikom koji bi mogli upućivati na prisutnost mikrobiološkog života na 'Zemljinoj zloj blizanki'.
vezane vijesti
Misteriozni spojevi
Misija, nazvana Venus Explorer for Reduced Vapours in the Environment (VERVE), planira poslati sondu veličine CubeSata unutar veće misije Europske svemirske agencije nazvane EnVision, čiji je cilj proučavanje površine i unutrašnjosti Venere, te čije je lansiranje predviđeno za 2031. godinu. Po dolasku, VERVE će se odvojiti i samostalno obaviti istraživanje atmosfere.
Fosfin je u Venerinim oblacima prvi put otkriven 2020. godine, no otkriće je izazvalo kontroverze jer ga kasnija istraživanja nisu uspjela potvrditi. Kasniji projekt JCMT-Venus, koji je koristio teleskop James Clerk Maxwell na Havajima za proučavanje molekularnog sastava Venerine atmosfere, ponudio je moguće objašnjenje. Znanstvenici su ustanovili da se tragovi fosfina mogu otkriti samo noću, jer ga sunčeva svjetlost uništava. Također su primijetili da se količina fosfina u atmosferi Venere mijenja s vremenom.
Prošle je godine na istom skupu prijavljeno i otkriće amonijaka u Venerinoj atmosferi.
Iako površinske temperature na Veneri dosežu oko 450 stupnjeva Celzija, na visini od oko 50 kilometara uvjeti postaju znatno blaži, s temperaturama između 30 i 70 stupnjeva Celzija. Istraživači smatraju da bi u takvim uvjetima mogle preživjeti ekstremofilne bakterije kakve nalazimo u hidrotermalnim otvorima i oceanskim dubinama na Zemlji.
