U gradu Fredericku u američkoj saveznoj državi Maryland započela je proizvodnja materijala koji bi mogao potpuno promijeniti način na koji gradimo kuće, mostove i nebodere. Riječ je o superwoodu, novoj vrsti drva koja ima do deset puta veći omjer čvrstoće i težine od čelika, a istovremeno je do šest puta lakša
Proizvodi ga tvrtka InventWood, koju je osnovao znanstvenik Liangbing Hu, profesor s Yalea, poznat po svojim eksperimentima s drvom dok je radio na Sveučilištu Maryland. Njegova je ideja bila jednostavna, ali vizionarska: uzeti jedan od najstarijih građevinskih materijala na svijetu i pretvoriti ga u materijal budućnosti.
Kako nastaje 'superdrvo'
Hu je prije više od deset godina krenuo u potragu za načinom na koji drvo učiniti čvršćim, trajnijim i otpornijim. Ključni element u toj transformaciji je celuloza, glavna sastavnica biljnih vlakana i, kako sam Hu kaže, 'najobilniji biopolimer na planetu', prenosi CNN.
Proces počinje kuhanjem drva u vodi i posebnim kemikalijama koje djelomično uklanjaju lignin – tvar odgovornu za njegovu boju i dio čvrstoće. Slijedi vruće prešanje, pri kojem se drvo sabija na mikroskopskoj razini, čime mu stanice potpuno kolabiraju i postaju gusto zbijene.
vezane vijesti
Rezultat je materijal koji, prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, ima veći omjer čvrstoće i težine od većine metala i legura. Drugim riječima, lagan je poput drveta, ali po izdržljivosti parira čeliku.
Izgleda kao drvo, ponaša se kao čelik
'S kemijskog i praktičnog stajališta, to je i dalje drvo', objašnjava Alex Lau, izvršni direktor InventWooda. 'Ali kad ga testiramo, pokazuje se daleko jačim i otpornijim od bilo kojeg drveta koje poznajemo.'
Superwood je do 20 puta čvršći, do 10 puta otporniji na udarce i udubljenja, ne trune, ne privlači kukce i ima najvišu vatrootpornu ocjenu. Povrh svega, njegova proizvodnja emitira 90 posto manje ugljika od proizvodnje čelika.
Tvrtka zasad proizvodi taj materijal u ograničenim količinama, ali proces je ubrzan: ono što je prije trajalo tjedan dana danas se mjeri u satima. Plan je da se najprije koristi za vanjske površine poput terasa i fasadnih obloga, a već sljedeće godine i za unutarnje obloge, podove i namještaj.
Potencijal koji nadmašuje drvo
Superwood bi mogao zamijeniti ne samo standardne daske i grede, nego i metalne dijelove u namještaju, poput vijaka, spojeva i potpornih elemenata. 'Ljudi se često žale da se namještaj s vremenom rasklima jer spojevi oslabe – upravo zato što su od metala, a drvo popušta. Superwood to rješava', kaže Lau.
U građevini bi mogao omogućiti četiri puta lakše konstrukcije nego što su današnje, što znači bržu gradnju, manja opterećenja na temelje i veću otpornost na potrese. Dugoročno, Lau vjeruje da bi se čitave zgrade mogle graditi od superwooda, premda će za to trebati još testiranja i certifikacija.
Ekološka prednost nad čelikom i betonom
Iako je trenutno skuplji od običnog drveta, superwood je znatno više ekološki od čelika i betona. Dok proizvodnja čelika stvara ogromne emisije stakleničkih plinova, proces njegove izrade ima drastično manji ugljični otisak. 'Naš cilj nije biti jeftiniji od drveta, nego biti konkurentan čeliku, ali s neusporedivo manjom štetom za okoliš', ističe Lau.
Beton i čelik trenutačno su najzastupljeniji građevinski materijali na svijetu, no beton je odgovoran za oko sedam posto globalnih emisija CO₂. Zbog toga stručnjaci u superwoodu vide potencijalni alat u borbi protiv klimatskih promjena – materijal koji ne samo da manje zagađuje, nego i pohranjuje ugljik.
Profesor Philip Oldfield sa Sveučilišta New South Wales u Australiji, koji nije povezan s projektom, kaže da drvo kroz fotosintezu pohranjuje CO₂ u svojoj biomasi, pa bi gradnja njime mogla 'desetljećima zaključati ugljik u gradovima'.
Drvo budućnosti u svijetu koji se mijenja
Drvo je već doživjelo svoj veliki povratak u arhitekturi: u američkom Milwaukeeju stoji najviši drveni neboder na svijetu, visok 87 metara, a planira se i novi od čak 183 metra. No superwood ide korak dalje jer nije samo 'složeno drvo', nego je promijenjeno na molekularnoj razini, što ga čini novom klasom materijala.
Prema Oldfieldu, najveća prepreka širenju takvih materijala nije snaga, već konzervativnost građevinske industrije. 'Sektor je spor u prihvaćanju inovacija. Potrebni su pilot-projekti i bolji propisi. No ako superwood dokaže izdržljivost, mogao bi otvoriti vrata većem povjerenju u drvene konstrukcije', zaključuje.
