Hrvatska je lani po prvi puta brojala više FTTP i VHCN priključaka nego li onih bakrenih. Nove komunikacijske tehnologije sve se više šire domaćim regijama, ponajprije zahvaljujući ispunjavanju ciljeva iz Europskog digitalnog desetljeća.

Tako smo u europskom prosjeku, pa čak i malo iznad, po izgradnji širokopojasne infrastrukture, iako posljednji podaci pokazuju da blago kaskamo s uvođenjem 5G mreže.

"Najveći napredak je postignut u pokrivanju ruralnih kućanstava, poglavito zbog projekta financiranih iz EU fondova. Dijelom je doprinijela i deregulacija, što je dovelo do pada broja bakrenih priključaka za pristup internetu za 20 posto, a rast VHCN-a za 52 posto. Korisnici ne migriraju samo na VHCN, već i na mobilnu mrežu što je važno u područjima gdje FTTP pokrivenost neće biti moguća", ustvrdio je Mladen Sikirica iz HAKOM-a.

Dugotrajan proces

"Tržište je snažno u ulaganju u VHCN mreže i tu je slično bakrenoj mreži jer je to složen proces, dugotrajan i traži vrijeme i resurse, što financijske, što ljudske. HT nema takve resurse da provodi dva kapitalna projekta istovremeno. HT će još neko vrijeme biti u procesu rollouta i temeljem iskustava iz tih procesa ćemo nastaviti dalje", ustvrdio je Marko Čavlović iz Hrvatskog telekoma na Danu tržišta elektroničkih komunikacija.

Bakrenu mrežu nije lako ugasiti zbog toga jer još nisu sva kućanstva pokrivena optičkom mrežom. U Hrvatskoj je, naime, 190.000 kućanstava koja koriste bakrenu mrežu, ali samo za telefonske usluge, ne i internet.

"Ne mogu reći da straha nema, ali on nije opravdan. trebalo bi ići u kampanje u kojima bismo informirali građane da to njima ne mijenja usluge. U ruralnim područjima imate korisnike koji koriste telefon preko bakrene mreže. Oni su čuli za optiku i digitalizaciju, ali postoji strah. S druge strane, u Zagrebu je više od 80 posto kućanstava pokriveno optikom i tu straha nema", rekao je Igor Vujović iz Unije potrošača Hrvatske.

Paralelni procesi

U Sloveniji se događaju paralelni procesi. Iako se širi širokopojasna mreža, o gašenju bakrene zasad nema riječi.

"Već na proljeće smo u opće uvjete stavili da dajemo popust na migracije sa bakrene mreže. Ako se vlasnik neke mreže u ruralnom području odluči prebaciti, mi dajemo popuste", rekao je Stojan Nikolić iz tvrtke RUNE Crow, koja postavlja vlastite mreže u Hrvatskoj i Sloveniji.

Drugi teleoperateri se, pak, pitaju hoće li zbog naglog prebacivanja s bakrene na optičku mrežu pasti kvaliteta njihovih usluga te hoće li one poskupjeti. Cijene usluga na bakrenoj mreži su već porasle, a tom logikom bi cijene na optici trebale s vremenom biti jeftinije. Iz HAKOM-a su već najavili ažuriranje troškovnog modela sljedeće godine. Ali, pred njima je još zadataka.

"Nametanje datuma ne bi ubrzalo digitalnu tranziciju. Zaključili smo da je to dugotrajni proces kojeg HT ne započinje i ne završava. Mi smo središnji dio, ali imamo privatne korisnike, druge teleoperatere, jedinice lokale samouprave i investitore u optiku. Tu bi trebalo poštelati te sve kotačiće da bi sve funkcioniralo.

Ključno je da HAKOM kao regulator nama kao vlasnicima pruži maksimalnu podršku. To je važno da bi neke stvari bile drukčije kad dođe do određivanja datuma. Recimo da imamo regulatornu odluku, unutar koje bi imali neke parametre kad i kako se to može napraviti. Pojedinačne odluke za gašenje svakog od 2700 MDF-ova mogu usporiti proces", ustvrdio je Čavlović.

Kad ugasiti mrežu

Jedna od teza je da se bakrene mreže mogu ugasiti samo ako postoji optička alternativa. No, u HT-u se pitaju mora li to biti baš tako, jer bi u pojedinim situacijama moglo doći do neopravdanih troškova.

Osim toga, valja promisliti i o roku u kojem bi se bakrena mreža u potpunosti ugasila. Sudionici rasprave su se složili da bi to trebalo biti barem dvije godine od uspostavljanja potpune optičke mreže.

"Mislim da je varijanta najaviti gašenje barem dovoljno unaprijed da svi budu spremni. Bitno je da mi u cijelom procesu ne ostanemo bez korisnika. Važno nam je da korisnici koji će migrirati ne osjete promjenu, makar sam jako skeptična da se neće dogoditi prekidi usluga, jer su korisnici osjetljivi na bilo kakve poteškoće i prekide opskrbe. Oni nisu spremni prelaziti na optiku, jer ne žele neke radove u stanu i ne žele veće brzine jer misle da će ih više platiti. Možda je već kasno da krenemo s edukacijom korisnika da oni vide benefite od toga i da to sve skupa prođe u redu", ustvrdila je Morana Čulo Jovičić iz Telemacha.

Stoga, zaključio je Čavlović, cijeli proces ne bi smjeli forsirati, već ga olakšati i učiniti ekonomski isplativim. Pritom je važno pratiti širenje VHCN mreže, ali i korisničko iskustvo u kojem potrošači moraju biti informirani, a teleoperateri strpljivi za njihovo probleme i eventualno neznanje o ovom ključnom procesu.