AMERIČKI VELEPOSLANIK

Hrvatski znanstvenici su svjetski, nedostaje ulaganja

James Foley američki veleposlanik u RH

James Foley američki veleposlanik u RH

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Sjedinjene Države su unatoč snažnim mjerama štednje ove godine povećale izdvajanja za istraživanja jer smatramo da su ulaganja u inovacije i razvoj temelj gospodarskog oporavka, rekao je u srijedu na predavanju na Institutu Ruđer Bošković američki veleposlanik

James B. Foley je priznao da se i SAD i Hrvatska u kriznim vremenima bore da stvore nove poslove i zadrže postojeće te da u vrijeme štednje nije lako ostati kompetitivan. No istovremeno je naglasio da se znanost, obrazovanje, istraživanje i inovacije nalaze u samom središtu američkog programa gospodarskog oporavka, što potvrđuju i konkretne brojke.

'Prije nekoliko tjedana predsjednik Obama je predstavio proračun za sljedeću godinu. Iako se proračun u globalu može smatrati štedljivim, to se ne može reći za financiranje istraživanja', istaknuo je Foley i pojasnio: 'Obama je u proračunu za 2013. predvidio 140 milijardi dolara za istraživanja i razvoj, što je porast za 1,4 posto u odnosu na prošlu godinu.'

Time je, rekao je američki dužnosnik, napravljen daljnji napredak prema cilju koji je Obama najavio prije nekoliko godina: da izdvajanja za istraživanje i razvoj u SAD-u u svim sektorima - privatnim, akademskim i javnim - dosegnu oko tri posto BDP-a, koliko su iznosila tijekom hladnog rata, kada je poticaj dolazio od kompeticije i utrke u svemiru.

'Ove mjere definiraju iskustvo Sjedinjenih Država od njenih početaka - da investiranje u znanost i tehnologiju s vremenom donosi konkretne ekonomske dobrobiti. U tom smislu SAD nije jedinstven u svijetu. Prema postotku izdvajanja iz BDP-a za znanost i istraživanja spadamo među predvodnike u svijetu, međutim postoje zemlje koje izdvajaju i više od nas - primjerice Japan, Koreja i Izrael', rekao je.

Foley je naglasio da većina tih sredstava dolazi iz privatnog sektora. 'Naša je filozofija da država treba osigurati ravnotežu tako što će ispuniti rupe ulaganjem u one stvari u koje privatni sektor možda ne ulaže dovoljno, kao što su primjerice temeljna istraživanja i obrazovanje. To se također odnosi na pokretanje inovacija koje će biti odgovor na izazove 21. stoljeća, kao što su klimatske promjene, odnosno potraga za novim izvorima energije.'

Država uskače gdje privatnici ne ulažu

Prema Foleyju, u toj strategiji ključnu ulogu ima Nacionalna zaklada za znanost (NSF) koja nastoji stvoriti sinergiju privatnog i javnog sektora, što je sama bit američke znanstvene politike. Tako NSF financira aproksimativno 20 posto svih temeljnih istraživanja s državnom potporom na koledžima i sveučilištima.

'SAD se ponekad karikirano prikazuje kao ekstremni oblik nepravednog kapitalizma, međutim mi ne prepuštamo sve nevidljivoj ruci tržišta', ustvrdio je veleposlanik objasnivši da u područjima u kojima ulaganja privatnog sektora u temeljna istraživanja nisu dovoljna praznine popunjava država. 'Istovremeno nastojimo ne pretjerivati s ulaganjima u određena područja niti diktirati smjer razvoja znanosti. Naše nam iskustvo govori da država može napraviti pogreške kada odabire u što će ulagati ili kada pokušava voditi istraživanja.'

U nekim poljima, kao što su matematika, računalne znanosti, ekonomija i društvene znanosti, NSF je u SAD-u glavni izvor državne potpore. NSF također osigurava to da rezultati istraživanja s državnom potporom budu javno dostupni. On omogućava proces natjecanja privatnog sektora za prava na te rezultate i istovremeno štiti intelektualna prava znanstvenika.

Ključna veza znanosti i industrije

U tom procesu, upozorio je Foley, nije važno samo objavljivati rezultate istraživanja, već i premostiti jaz između znanosti i industrije. SAD nastoji održati tu vezu između inovacije i komercijalizacije. SAD je u tu svrhu pokrenuo novi program, American Inovations Corp., koji kroz javno-privatno partnerstvo nastoji ubrzati kretanje rezultata iz laboratorija na tržište.

Dobar primjer toga je Google koji ne bi postojao bez kombiniranja javnih i privatnih resursa. S druge strane, greške u tom procesu znaju biti skupe, a primjer je kompanija Xerox koja je 1973. razvila jedno od prvih osobnih računala, Altair. Ono je koristilo sustav poput miša koji je danas sastavni dio svih računala. Bilo je to ključno otkriće, međutim Xerox je to propustio prepoznati te je 1977. odustao od projekta. No tu priča nije stala. Naime, mnogi vodeći Xeroxovi znanstvenici napustili su kompaniju, a jedan od njih postao je ključni voditelj programa Microsoft Windows i iskoristio ideje koje je razvio Xerox. Godine 1979. mladi Steve Jobs iz Appleova tima inženjera posjetio je Xerox dva puta.

'Očito je detaljno zapisao pojedinosti koje je uočio jer je do svibnja 1983. Apple izašao s računalom Lisa, a potom i s prijelomnim osobnim računalom Macintosh, koje je koristilo grafička sučelja razvijena u Xeroxu. Dakle, Xerox je mogao biti avangarda u razvoju računala, no propustio je priliku. SAD je sretan zbog toga što su inovacije Xeroxa komercijalizirane u Americi. Danas, u globalnoj ekonomiji, ne bismo nužno morali imati takvu sreću. Ti znanstvenici danas bi lako mogli završiti u Indiji, Brazilu ili Kini', rekao je veleposlanik.

Impresioniran sam hrvatskim znanstvenicima

Foley je objasnio da se američka znanstvena strategija kroz povijest nije temeljila samo na razvoju domaćih talenata, već i u upućivanju signala najboljima širom svijeta da dođu u SAD. Imigracija je bila ključni pokretač američkih inovacija i gospodarskog uspjeha. U prošlosti oni su poput Alberta Einsteina često bježali od progona. 'Iako smo i dalje otvoreni za imigraciju, danas je veći naglasak na kooperaciji. U tom smislu veza između znanstvene i akademske zajednice SAD-a i Hrvatske sve više jača. Volio bih vidjeti da se ta veza nastavi produbljivati. Impresioniran sam susretima s mnogim hrvatskim znanstvenicima koji su otišli raditi u SAD. Kvaliteta hrvatskih znanstvenika je na svjetskoj razini', rekao je veleposlanik.

Foley je tijekom predavanja više puta naglasio da u SAD-u privatni sektor ima ključnu ulogu u financiranju znanosti. 'U 2010. udio ulaganja u znanost u SAD-u je iznosio 2,7 posto BDP-a. Udio privatnog sektora u tome bio je viši od 50 posto. Najuspješnije američke kompanije poput Microsofta razumiju važnost ulaganja u znanost, a SAD ta ulaganja nastoji poticati kroz porezne olakšice', rekao je.

Što Hrvatska može naučiti od SAD-a?

'Hrvatska će uskoro ući u Europsku uniju, međutim trenutno ulaže u znanost manje od europskog prosjeka. Hrvatska je prema Eurostatu u 2010. izdvojila 0,73 posto BDP-a za istraživanja i razvoj. Očita je također velika razlika između Hrvatske i SAD-a u sudjelovanju privatnog sektora u tom financiranju. U Hrvatskoj bi trebalo jačati tu vezu između privrede i znanosti', zaključio je američki veleposlanik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi