Tijelo je pronađeno u grobu unutar utvrde, gdje je, prema nalazima arheologa, najprije ekshumirano, zatim obezglavljeno i ponovno pokopano licem prema dolje, uz dodatno opterećenje kamenjem. Budući da takvo stanje groba nije moguće objasniti prirodnim procesima, stručnjaci smatraju da je riječ o ritualu koji je imao cilj spriječiti pokojnika da se 'vrati iz mrtvih'.

Bioarheološka analiza pokazala je da je muškarac tijekom života često sudjelovao u nasilnim sukobima te da je i umro nasilnom smrću, točnije od posljedica dva udarca oštrim predmetom, najvjerojatnije mačem, u stražnji dio lubanje. Prema riječima arheologinje Nataše Šarkić, članice istraživačkog tima, na njegovim kostima pronađeni su tragovi najmanje tri ozbiljna napada, prenosi Sky News.

'Jedan od napada ostavio mu je trajne deformacije na licu, što je moglo izazivati strah i odbojnost te dovesti do društvene izolacije', istaknula je Šarkić. Dodala je da su osobe koje su živjele nasilnim životom ili umrle nasilnom smrću u slavenskoj tradiciji često smatrane potencijalnom nadnaravnom prijetnjom.

Prema tim vjerovanjima, takve su osobe mogle postati 'nemirni' mrtvaci koji ugrožavaju žive, šire bolesti ili uzrokuju smrt ljudi i stoke.

Slavenska vjerovanja i rituali protiv vampira

Šarkić objašnjava da se u slavenskoj tradiciji vjerovalo da duša ostaje povezana s tijelom oko 40 dana nakon smrti. Tijekom tog razdoblja provodili su se različiti rituali kako bi se spriječio 'povratak pokojnika', uključujući probadanje tijela, spaljivanje, odsijecanje glave, pokapanje licem prema dolje, opterećivanje kamenjem i vezivanje udova.

Grobnica pronađena u Račeši pokazuje upravo takve 'antivampirske' pogrebne običaje, navode istraživači.

Rekonstrukcija lica nakon četiri stoljeća

Lice pokojnika rekonstruirano je uz pomoć CT snimki lubanje i naprednih digitalnih tehnika. Grafički stručnjak Cicero Moraes najprije je virtualno obnovio lubanju, koja je bila djelomično oštećena, a zatim je, koristeći podatke o debljini mekih tkiva i anatomskim karakteristikama, izradio vjerojatan izgled lica.

Znanstvenici su najprije izradili 'objektivnu' rekonstrukciju temeljenu isključivo na obliku kostiju, bez procjena o boji kože ili kose. Nakon toga nastala je i umjetnički interpretirana verzija te prikazuje realističniji izgled muškarca. Prema Moraesu, rekonstruirano lice ostavlja dojam 'neprijateljskog i prijetećeg' izraza, a vidljivi ožiljci i ozljede potvrđuju pretpostavku da je živio iznimno buran život.

Vojnik?

Analiza ostataka pokazuje da je muškarac bio visok oko 165 centimetara te da je umro između 40. i 50. godine života. S obzirom na broj ozljeda, istraživači pretpostavljaju da je mogao biti vojnik ili osoba koja je često sudjelovala u nasilnim sukobima.

Pokopan je unutar prostora za koji se vjeruje da je bio crkva, ali na mjestu uz zid koje se smatralo najmanje poželjnim za ukop, što dodatno upućuje na društvenu stigmu. Zanimljivo je i to da na kostima nisu pronađeni tragovi rezanja tipični za klasičnu dekapitaciju, zbog čega istraživači pretpostavljaju da je glava doslovno nasilno odvojena od tijela.

Grobnica u Račeši otkrivena je 2023. godine i jedna je od više od 180 ukopa pronađenih u toj utvrdi, smještenoj oko 110 kilometara jugoistočno od Zagreba. Utvrda je u povijesti bila pod kontrolom templara, ivanovaca i lokalnog plemstva.

Slični 'antivampirski' ukopi pronađeni su i u drugim dijelovima Europe, primjerice u Poljskoj. Povijesni zapisi spominju i slučaj Petra Blagojevića u Srbiji, čije je tijelo 1725. godine probodeno kolcem i spaljeno, kao i hrvatskog seljaka Jure Granda Alilovića iz 17. stoljeća, koji se u kronikama navodi kao jedan od prvih zabilježenih vampira u europskoj povijesti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu OrtogOnLineMag.