Dok novi papa Lav XIV. preuzima kormilo Katoličke crkve, skupina revnih IT stručnjaka - koji sebe nazivaju Božjim hakerima - tiho vodi bitku na digitalnoj bojišnici, štiteći Vatikan od sve učestalijih kibernetičkih napada
Od 2022. godine mreža stručnjaka za kibernetičku sigurnost, okupljenih pod imenom Vatican CyberVolunteers, pomaže u obrani Vatikana od sve češćih i sofisticiranijih kibernetičkih prijetnji. Grupu čini do 90 volontera, a polovica su vjernici katolici dok su ostali jednostavno ljudi koji žele pomoći.
'Mi smo kao digitalna verzija Švicarske garde - čuvamo Vatikan, ali u virtualnom prostoru', rekao je za Politico osnivač grupe Joseph Shenouda.
vezane vijesti
Meta špijuna i hakerskih napada
Vatikan je posljednjih godina redovita meta napada, od pokušaja krađe pristupnih podataka visokih dužnosnika (phishing), preko DDoS napada kojima se zatrpava mrežna infrastruktura, do fizičkog postavljanja lažnih Wi-Fi mreža u i oko Vatikana kako bi se zavaralo zaposlenike i došlo do njihovih lozinki.
Cybervolonteri redovito dostavljaju informacije o prijetnjama vatikanskim IT službama, pomažu u otkrivanju ranjivosti penetracijskim testiranjima (tzv. pen testing), a u hitnim slučajevima besplatno ustupaju računalne resurse u oblaku. Ipak, upozoravaju da je sustav daleko od otpornog.
Prema Globalnom indeksu kibernetičke sigurnosti za 2024., koji objavljuje Međunarodna telekomunikacijska unija, Vatikan se nalazi u najnižoj kategoriji - skupini zemalja s najlošijim rezultatima, uz Afganistan, Maldive i Jemen. Za tehničke mjere sigurnosti dobio je nula od 20 mogućih bodova.
'Pronalazimo velik broj sigurnosnih propusta i prosljeđujemo ih vatikanskim službama', kaže Shenouda. Samo u posljednjih godinu dana broj napada porastao je za 150 posto, a trenutačna razina opasnosti klasificirana je kao visoka (tzv. narančasta razina) prema internom sustavu za praćenje prijetnji.
Špijunske igre i digitalna obrana Crkve
Vatikan je oduvijek bio zanimljiva meta za špijune – nekoć zbog diplomatskih veza, danas sve više i zbog informacija koje se razmjenjuju elektroničkim putem.
Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se 2020. godine, kada je kineska hakerska grupa RedDelta, prema sumnjama sigurnosnih stručnjaka, pokušala kompromitirati poslužitelje katoličke biskupije u Hong Kongu i samu Svetu Stolicu, usred osjetljivih pregovora između Kine i Vatikana o imenovanju biskupa.
Dvije godine kasnije, u studenom 2022., vatikanska mrežna stranica pala je samo dan nakon što je pokojni papa Franjo javno kritizirao rusku agresiju na Ukrajinu. Vatikan je u međuvremenu počeo poduzimati ozbiljnije korake za svoju zaštitu. Godine 2019. papa Franjo imenovao je Gianlucu Gauzzija Broccolettija, bivšeg stručnjaka za IT sigurnost, ravnateljem službi sigurnosti i civilne zaštite.
Posebna pažnja posvećena je i sigurnosti konklava, izbora novog pape. Prema pisanju Politica, tijekom nedavnog zasjedanja stručnjaci su pretražili Sikstinsku kapelu u potrazi za prislušnim uređajima i postavili ometače frekvencija kako bi onemogućili curenje informacija ili digitalnu špijunažu. Kardinali su pritom ostavili mobitele i laptope te koristili klasične budilice i ručne satove. Tijekom konklave 2013. navodno se koristio čak i Faradayev kavez za blokiranje elektromagnetskih valova.
Crkva bez kibernetičke strategije
Unatoč naporima volontera i pojedinaca, Vatikan i dalje nema formalno imenovanog direktora za informacijsku sigurnost (CISO) niti sustavno razvijenu politiku digitalne sigurnosti.
'Pokrenuli smo ovu inicijativu kako bismo ih potaknuli da se probude. Pod stalnim su napadima', objašnjava Shenouda, a on inače radi kao konzultant za kibernetičku sigurnost u Nizozemskoj. Vatikan nije odgovorio na upit novinara.
U svom prvom službenom obraćanju Kardinalskom zboru, papa Lav XIV. predstavio je viziju svoga pontifikata, ali i objasnio zašto je izabrao upravo ime Lav. Neočekivano, važnu ulogu u toj odluci imala je – umjetna inteligencija i njegova želja da se nadoveže na nasljeđe pape Lava XIII. Papa Lav XIV. istaknuo je razvoj umjetne inteligencije kao jedan od najvećih izazova današnjice. >>Pročitajte više<<
Papa Lav XIII., koji je upravljao Crkvom od 1878. do 1903., najpoznatiji je po enciklici Rerum Novarum iz 1891. – jednom od temeljnih dokumenata katoličkog socijalnog nauka. U njoj je pozvao na zaštitu radničkih prava, osudio nepravde prema radničkoj klasi i podržao pravo na sindikalno organiziranje.
Taj dokument smatra se ključnim trenutkom u razvoju angažmana Crkve u društvenim i gospodarskim pitanjima, a Lav XIV. očito želi graditi na toj tradiciji, ovaj put u kontekstu digitalne i kognitivne revolucije.
