posljedice bolesti

Delirij u Covidu-19 povećava rizik od razvoja demencije. Vrijedi i obratno - tko je dementan, vjerojatno će postati i deliričan

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 07.12.2020 15:04
  • Objavljeno 07.12.2020 u 09:38
Delirij je u Covidu-19 toliko čest da su neki istraživači predložili da se to stanje uvrsti u dijagnostičke kriterije bolesti

Delirij je u Covidu-19 toliko čest da su neki istraživači predložili da se to stanje uvrsti u dijagnostičke kriterije bolesti

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Giorgio Calderato

Delirij je vrlo česta pojava na odjelima na kojima se liječe oboljeli od Covida-19. Istraživači ispituju bi li ovi privremeni napadi zbunjenosti mogli dovesti do trajnog kognitivnog pada

Liječnici koji liječe ljude hospitalizirane s Covidom-19 izvijestili su da velik broj njih ima delirij i da to stanje naročito utječe na starije odrasle osobe. Travanjska studija iz Strasbourga pokazala je da je 65 posto teško oboljelih od koronavirusa imalo simptome delirija. Podaci Medicinskog centra Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu govore da je 55 posto od 2000 ljudi liječenih od Covida-19 u jedinicama intenzivne njege razvilo stanje delirija. Te su brojke puno veće nego što su navikli liječnici.

Dugotrajne posljedice

Delirij je u Covidu-19 toliko čest da su neki istraživači predložili da se to stanje uvrsti u dijagnostičke kriterije bolesti, piše Nature.

Dugotrajna istraživanja otkrila su da jedna epizoda delirija može povećati rizik od razvoja demencije godinama kasnije i ubrzati stope kognitivnog pada kod onih koji već imaju bolest. Vrijedi i obrnuto: tko je dementan vjerojatno će postati i deliričan.

Ovogodišnja metaanaliza 23 studije pokazala je da je delirij tijekom boravka u bolnici povezan s 2,3 puta većom vjerojatnošću za razvoj demencije

Ovogodišnja metaanaliza 23 studije pokazala je da je delirij tijekom boravka u bolnici povezan s 2,3 puta većom vjerojatnošću za razvoj demencije

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Elena Shcherban

Skup jednostavnih koraka, poput osiguravanja prisutnosti člana obitelji koji pomaže ljudima da se orijentiraju, može smanjiti učestalost delirija za 40 posto no kako se pridržavati toga na odjelima za COVID-19?

Veze između delirija i demencije teško je raspetljati. Istraživači su pokrenuli nekoliko studija kako bi istražili dugoročne neurokognitivne utjecaje Covida-19, uključujući demenciju.

Delirij se događa kada se konvergira nekoliko stresora, objašnjavaju znanstvenici. Već postojeće ranjivosti poput kronične bolesti ili kognitivnog oštećenja mogu se kombinirati s ubrzavajućim čimbenicima, uključujući operaciju, anesteziju ili oboljelu infekciju, što uzrokuje iznenadnu pojavu zbunjenosti, dezorijentacije i poteškoća u pažnji, posebno kod starijih.

'Delirij se lako događa kada mozak ne može nadoknaditi stresnu situaciju', kaže talijanski neurolog Tino Emanuele Poloni. Istraživači misle da su osnovni biološki uzroci upala i neravnoteža u neurotransmiterima kao što su dopamin i acetilkolin.

Istraživanja su pokazala da oko 70 posto onih sa simptomima na kraju potpuno ozdravi. Međutim, za 30 posto ostalih to znači silaznu spiralu tijekom nekoliko mjeseci koja na kraju dovodi do dubokih kognitivnih oštećenja, čak i do simptoma demencije.

  • +2

Zagreb: Prizori ispred OB Zadar u jeku pandemije koronavirusa

Izvor: Cropix / Autor: Luka Gerlanc / CROPIX

Nekoliko istraživanja

Istraživanje koje je gerijatrica Sharon Inouye provela na 560 ljudi starijih od 70 godina, podvrgnutih operaciji, pokazalo je da je kognitivni pad tijekom sljedećih 36 mjeseci bio tri puta brži kod onih koji su razvili delirij.

Ovogodišnja metaanaliza 23 studije pokazala je da je delirij tijekom boravka u bolnici povezan s 2,3 puta većom vjerojatnošću za razvoj demencije. I rad brazilskih znanstvenika pokazao je da je u skupini od 309 ljudi, prosječne starosti 78 godina, 32 posto onih koji su u bolnici razvili delirij postalo dementno za razliku od 16 posto onih koji nisu pali u delirij.

Štoviše, što je osoba dulje u deliriju, to je veći rizik od naknadnih kognitivnih oštećenja, pokazalo je istraživanje psihologa Jamesa Jacksona sa Sveučilišta Vanderbilt. Vrijedi i obrnuto: postojeći simptomi demencije povećavaju šanse za razvoj delirija.

Znanstvenici se još uvijek ne slažu je li veza između delirija i demencije jaka samo kod onih koji bi ionako razvili demenciju ili delirij povećava rizik od kognitivnog pada čak i kod osoba koje tome nisu predisponirane. Niti mogu precizno reći što je to s delirijem koji bi mogao izazvati demenciju. Kad bi istraživači mogli identificirati ove veze, tada bi možda mogli spriječiti prerastanje delirija u demenciju.

'Uopće ne razumijemo mehanizme delirija - stvarno ne razumijemo. I nema uspješnog upravljanja delirijem s farmaceutskog stajališta', kaže neuropsihologinja Catherine Price sa Sveučilišta u Floridi.

Stručnjaci strahuju da bi pandemija mogla dovesti do naglo povećanja broja slučajeva demencije u sljedećim desetljećima

Stručnjaci strahuju da bi pandemija mogla dovesti do naglo povećanja broja slučajeva demencije u sljedećim desetljećima

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Alina Buzunova

Znanstvenici su razvili tri hipoteze kako bi objasnili kako delirij može izazvati demenciju. Jedna linija razmišljanja drži da bi nakupljanje otrovnih staničnih otpadaka u mozgu moglo prouzročiti kratkotrajni delirij i dovesti do dugoročnije štete. Tijelo to molekularno smeće obično čisti putem krvotoka i glimfatičkog sustava, koji je mreža kanala ispunjenih cerebrospinalnom tekućinom. Oštećenje žila iz akutne epizode delirija moglo bi potrajati i potaknuti demenciju, ili bi mozak koji doživi delirij mogao postati skloniji vaskularnim problemima u budućnosti.

Drugi razlog nalaze u upali, koja često muči ljude hospitalizirane zbog infekcija, respiratornog poremećaja ili kardiovaskularnih bolesti. Operacija i teške infekcije mogu prouzročiti nakupljanje staničnog detritusa u mozgu, što pokreće veće upale. Trajna upala može pokrenuti akutnu epizodu delirija i prouzročiti kognitivna oštećenja.

Crne rupe u znanju

Treće, dementni ljudi čak i u najranijim fazama imaju manje veza između neurona. To pak uklanja neurološke rezerve koje pomažu osobi da se nosi s upalom ili infekcijom i vodi u delirij i napredniju demenciju.

Zabrinuti viđenim, stručnjaci strahuju da bi pandemija mogla dovesti do naglog povećanja broja slučajeva demencije u sljedećim desetljećima, nevezano uz ionako očekivano starenje populacije. Nekoliko studija istražuje dugoročne kognitivne učinke Covida-19, od kojih neke proučavaju baš delirij. Rezultati se nestrpljivo očekuju.

'Bit će to zastrašujuće i prosvjetljujuće', kaže Tronson. 'Učimo brzo, ali u našem znanju je još uvijek puno crnih rupa.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!