Čovjek se vraća na Mjesec – i s njim se vraćaju stare suparničke linije, ali i nove ambicije. U trenutku pojačanih geopolitičkih napetosti, koje u mnogočemu podsjećaju na Hladni rat, svemir ponovno postaje pozornica strateškog nadmetanja velikih sila. Europa želi imati svoju riječ, a Njemačka sve otvorenije cilja na vodeću ulogu. Za Berlin se otvara povijesna prilika
Ponovno slijetanje ljudi na Mjesec planirano je za 2027. godinu. No taj povratak nije samo znanstveni pothvat. On simbolizira tehnološku moć, politički utjecaj i sposobnost oblikovanja budućih pravila u svemiru. Trajna prisutnost na Mjesecu obećava utjecaj na buduće svemirske standarde, pitanja korištenja resursa i međunarodnu suradnju, piše Euronews.
U toj novoj utrci, uz Sjedinjene Američke Države i Europu, vlastite programe intenzivno razvijaju Rusija i Kina. Europska unija pritom se sve češće promatra ne samo kao partner SAD-a, nego i kao potencijalno samostalan svemirski akter.
vezane vijesti
Američki program s europskim potpisom
Povratak ljudi na Mjesec odvija se u okviru Artemis programa, koji predvodi NASA, uz snažno sudjelovanje međunarodnih partnera, ponajprije Europska svemirska agencija.
Prva misija s posadom u orbiti oko Mjeseca, Artemis 2, planirana je za prvu polovicu 2026. godine. Godinu dana kasnije, Artemis 3 trebao bi omogućiti prvo slijetanje ljudi na Mjesečevu površinu nakon 1972. Dugoročno, program uključuje i izgradnju lunarne postaje Gateway, koja bi trebala postati ključna točka za buduće misije.
Europa u tom programu ne sudjeluje samo politički, već i tehnološki. Jedan od ključnih elemenata misija jest europski servisni modul letjelice Orion, koji ESA razvija za NASA-u, a koji se u velikoj mjeri proizvodi upravo u Njemačkoj. Glavni direktor ESA-e Josef Aschbacher izjavio je da bi prvi Europljani na budućim misijama na Mjesec trebali biti astronauti njemačkog, francuskog i talijanskog državljanstva, pri čemu bi Njemačka imala prednost.
Može li Nijemac prvi put kročiti na Mjesec?
Trenutačno se četiri njemačka astronauta nadaju mjestu u budućim lunarnim misijama. Kao najizgledniji kandidati spominju se Alexander Gerst i Matthias Maurer, obojica iskusni članovi aktivnog astronautskog tima ESA-e i bivši sudionici misija na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).
Iskustvo je pritom presudno: prema trenutačnim kriterijima, za misije na Mjesec dolaze u obzir samo astronauti koji su već boravili u svemiru. Dvoje njemačkih pričuvnih astronauta, Amelie Schoenenwald i Nicola Winter, zasad ne ispunjavaju taj uvjet, no budući da bi do stvarne lunarne misije moglo proći još nekoliko godina, ni njihova kandidatura nije posve isključena.
Gerst je već javno dao do znanja da je otvoren za let na Mjesec. 'Naravno', odgovorio je na pitanje može li se zamisliti u takvoj misiji. Po njegovu mišljenju, aktivno sudjelovanje u lunarnom programu ključno je za zadržavanje Europe na čelu razvoja ključnih svemirskih tehnologija – od promatranja Zemlje i klimatskih istraživanja do tehnološke autonomije kontinenta.
Ipak, dodaje da bi slanje njemačkog astronauta na Mjesec zahtijevalo još snažnije europsko sudjelovanje u razvoju i isporuci ključnih komponenti misija.
Europska autonomija i njemačke ambicije
Unatoč bliskoj suradnji s NASA-om, Europa je u mnogim aspektima svemirskih letova i dalje ovisna o SAD-u. Istodobno, Europska unija sve više teži većoj tehnološkoj neovisnosti. Taj smjer dodatno je osnažen rekordnim proračunom ESA-e. Države članice osigurale su gotovo 22,1 milijardu eura za razdoblje od 2026. do 2028., pri čemu je jedan od glavnih prioriteta upravo neovisni europski pristup svemiru.
Njemačka u tom okviru želi jasno definirati svoju ulogu, i to s ambicijom predvodnika. Ministrica znanosti i istraživanja Dorothee Bär govori o svemirskim tehnologijama 'Made in Germany', a nije slučajno ni to što je njezino ministarstvo od početka novog mandata u službeni naziv uključilo riječ 'svemir'.
S 5,1 milijardom eura, ESA-i najveći pojedinačni financijski doprinos daje upravo Njemačka. Unatoč proračunskim ograničenjima, ulaganja u svemir, smatra Bär, nisu luksuz, nego nužnost i ulaganje u budućnost, ali i u europski suverenitet i sigurnost.
Globalna konkurencija ne miruje
I druge velike sile imaju ambicije izvan Zemlje. Ruska svemirska agencija Roscosmos planira ulaganje od nekoliko milijardi i snažnije uključivanje privatnog sektora, uključujući razvoj vlastite satelitske internetske mreže po uzoru na Starlink, s planiranim lansiranjem 2027.
No ruske izglede u novoj utrci prema Mjesecu zasad ograničavaju financijski i logistički problemi. Misija Luna-26 već je odgođena za 2028. godinu.
Kina, s druge strane, djeluje znatno dinamičnije. Peking ubrzano razvija vlastiti svemirski program i sve se jasnije profilira kao strateški konkurent SAD-u. Službeni cilj je slanje ljudske posade na Mjesec do 2030., no ostali detalji nisu poznati.
Simboličan prvi korak prema Mjesecu
Za Njemačku bi put prema Mjesecu mogao započeti već 2026., doduše zasad simbolično. Talijanska dizajnerica Giulia Bona, koja živi u Berlinu, osmislila je maskotu koja bi mogla poletjeti u svemir u sklopu misije Artemis 2.
Riječ je o tzv. zero-G indikatoru – figurici koja lebdi u bestežinskom stanju i označava ulazak letjelice u orbitu. Dizajn prikazuje malog astronauta na ramenu diva Oriona, što je referenca i na svemirsku kapsulu i na mitološku poveznicu Oriona i božice Artemide.
Takvi simbolični predmeti imaju dugu tradiciju u povijesti svemirskih letova – Jurij Gagarin je, prema predaji, sa sobom ponio malu amajliju još 1961. godine.
Ako se Bonina maskota doista pojavi u prijenosu uživo tijekom misije Artemis 2, Njemačka će barem simbolično već tada biti bliže Mjesecu, kao uvod u ambiciozne svemirske planove idućih godina.
