Gospa od ruže, poznato djelo slikara Rafaela, godinama privlači pažnju povjesničara i umjetnika, prije svega zbog sumnje da je na njoj radilo više ljudi
Umjetna inteligencija sve se češće pokazuje kao alat koji može uočiti detalje skrivene ljudskom oku, pa čak i razotkriti tajne stare više od pet stoljeća. Upravo se to dogodilo 2023. godine, kada je neuronska mreža trenirana na slikama renesansnog majstora Rafaela otkrila nešto neobično na jednoj od njegovih najpoznatijih slika: lice svetog Josipa na slici 'Madonna della Rosa' najvjerojatnije nije naslikao sam Rafael.
Spomenuta slika, poznata i kao 'Gospa od ruže', prikazuje Bogorodicu s djetetom, svetog Ivana i svetog Josipa, čije se lice nalazi u gornjem lijevom dijelu kompozicije. Iako se djelo stoljećima pripisivalo Rafaelu, povjesničari umjetnosti već dugo raspravljaju o njegovu autorstvu. Prvi pouzdani zapis o slici potječe iz 1667. godine, kada se nalazila u samostanu u Španjolskoj, a od sredine 19. stoljeća dio je zbirke Nacionalnog muzeja Prado u Madridu. Međutim sve što se s njom događalo prije toga ostaje potpuna nepoznanica.
Sumnje u Rafaelovo autorstvo pojavile su se zbog razlika u paleti boja i načinu izvedbe, osobito na licu svetog Josipa, jer se doimalo slabije izvedenim u usporedbi s ostalim likovima. Neki su stručnjaci već ranije pretpostavljali da su u izradi slike sudjelovali članovi Rafaelove radionice, ponajprije njegovi učenici Giulio Romano i Gianfrancesco Penni. Ipak, u Španjolskoj se tradicionalno nikada ozbiljno nije dovodilo u pitanje to da je riječ o Rafaelovu djelu.
vezane vijesti
Nova analiza temeljena na umjetnoj inteligenciji samo je rasplamsala raspravu. Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država razvili su poseban algoritam treniran na slikama za koje se sa sigurnošću zna da ih je naslikao Rafael. Sustav je analizirao iznimno fine detalje, od poteza kista i nijansi boja do sjenčanja i strukture površine, na razini koju ljudsko oko ne može dosegnuti.
Za razliku od klasičnih pristupa, tim je prilagodio postojeću arhitekturu strojnog učenja, kombinirajući Microsoftov model ResNet50 s metodom potpornih vektora. Iako je algoritam u ranijim testovima pokazao čak 98-postotnu točnost u prepoznavanju Rafaelovih djela, ovaj put nije analizirao samo sliku u cjelini, nego i pojedinačna lica.
Znakoviti rezultati
Rezultati su bili znakoviti. Dok su lice Bogorodice, djeteta Isusa i svetog Ivana jasno identificirani kao Rafaelovi, lice svetog Josipa izdvojilo se kao statistički najmanje vjerojatno da je nastalo rukom samog majstora. Time su suvremene metode praktički potvrdile ono što su neki povjesničari umjetnosti već dugo naslućivali.
Iako se kao mogući autor Josipova lica često spominje Romano, istraživači naglašavaju da se to ne može sa sigurnošću tvrditi. Cilj studije nije bio definitivno pripisati taj dio slike drugom slikaru, nego pokazati kako umjetna inteligencija može pomoći u rasvjetljavanju složenih pitanja autorstva.
Znanstvenici pritom ističu da ovakvi alati neće zamijeniti stručnjake, već će im služiti kao dodatna pomoć. Utvrđivanje autentičnosti umjetničkog djela i dalje zahtijeva analizu podrijetla, pigmenata, stanja slike i povijesnog konteksta, no umjetna inteligencija sada se pridružila tom procesu kao još jedan snažan instrument.
Smatra se da je 'Madonna della Rosa' nastala između 1518. i 1520. godine, a sumnje u njezino potpuno autorstvo pojavile su se tek sredinom 19. stoljeća. Danas, više od 500 godina kasnije, čini se da tehnologija konačno nudi uvjerljive odgovore, pokazujući kako se spojevi umjetnosti i znanosti mogu koristiti za otkrivanje skrivenih slojeva kulturne baštine, piše Science Alert.
