Nijedna od njih ne može jamčiti da osoba neće razviti demenciju, piše Independent. Na rizik utječu dob, genetika, zdravstveno stanje i životne okolnosti, no Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da se djelovanjem na promjenjive čimbenike dio slučajeva može spriječiti ili barem odgoditi.

1. Krećite se što više

Ono što koristi srcu u pravilu koristi i mozgu. Redovito kretanje pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, krvnog tlaka i razine kolesterola, a dobra cirkulacija omogućuje mozgu stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. 'Briga o srcu je briga o mozgu. Sve što nas potiče da se više krećemo, a manje sjedimo, dobro je za zdravlje mozga', objašnjava Katie Puckering iz organizacije Alzheimer's Research UK.

Ne morate odmah početi trčati ni provoditi sate u teretani. Hodanje, plivanje, vožnja bicikla, rad u vrtu ili vježbe snage mogu biti dovoljno dobar početak. Najvažnije je odabrati aktivnost u kojoj uživate jer ćete je tako lakše pretvoriti u trajnu naviku.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odraslima preporučuje najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno ili najmanje 75 minuta intenzivnije aktivnosti, uz vježbe jačanja mišića barem dva dana u tjednu.

2. Dajte prednost kvalitetnom snu

San je važan za pamćenje, koncentraciju, raspoloženje i niz procesa kojima se mozak tijekom noći obnavlja. Istraživanja upućuju i na to da su sustavi koji uklanjaju metabolički otpad iz mozga aktivniji tijekom spavanja, premda znanstvenici još istražuju kako taj proces funkcionira kod ljudi.

Većini odraslih potrebno je najmanje sedam sati sna. Pomaže i odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, tamna i prohladna spavaća soba te izbjegavanje mobitela, računala i drugih zaslona neposredno prije odlaska u krevet.

Ako su nesanica, često buđenje, glasno hrkanje ili dnevna pospanost redoviti, problem ne treba rješavati samo promjenom večernje rutine. Takvi simptomi mogu upućivati na poremećaj spavanja, pa je dobro potražiti liječnički savjet.

3. Boravite na otvorenom

Vrijeme provedeno u prirodi mnogima pomaže da se opuste, odmaknu od svakodnevnog stresa i poprave raspoloženje. Ljeto zato može biti dobra prilika za šetnju parkom, boravak u vrtu, izlet ili jednostavno ispijanje kave na otvorenom.

Neurolog Steve Allder objašnjava da mozak treba izmjenu aktivnosti i odmora. Iako ga treba poticati na rad, jednako su važni trenuci u kojima se tijelo može smiriti i oporaviti.

Boravak vani može se povezati i s drugim korisnim navikama, poput kretanja i druženja. Ipak, tijekom velikih vrućina treba izbjegavati najtopliji dio dana, potražiti hlad i voditi računa o dovoljnom unosu tekućine.

4. Ne zanemarujte druženje

Redoviti kontakt s drugim ljudima nije važan samo za raspoloženje. Socijalna izolacija i usamljenost povezuju se s većim rizikom od depresije, srčanih bolesti i kognitivnog propadanja.

Za zdravlje mozga korisno može biti sve što omogućuje redovito povezivanje s drugima: susret s prijateljima, zajednički obrok, volontiranje, odlazak na događanja ili neki hobi.

Nije presudan broj ljudi oko nas, nego kvaliteta odnosa. Površni kontakti ne mogu uvijek nadomjestiti osjećaj bliskosti i pripadnosti, pa je važno njegovati odnose u kojima se osjećamo sigurno i prihvaćeno.

5. Hranite se raznoliko i uravnoteženo

Prehrana koja koristi srcu može koristiti i mozgu. To podrazumijeva puno povrća i voća, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove, ribu i druge kvalitetne izvore proteina, uz manje visoko prerađene hrane, soli, dodanog šećera i zasićenih masnoća.

Mediteranska prehrana često se povezuje s boljim zdravljem mozga i manjim rizikom od kognitivnog propadanja. Međutim, većina dostupnih podataka potječe iz promatračkih istraživanja, pa se ne može tvrditi da jedna vrsta prehrane sama po sebi sprječava demenciju.

Važniji od povremenog 'savršenog' obroka jest način prehrane koji je dugoročno održiv. Dobar početak mogu biti sezonsko povrće, voće, salate, riba, maslinovo ulje i jednostavni obroci s manje industrijski obrađenih sastojaka.

6. Učite nešto novo

Mozak treba izazove. Učenje jezika, sviranje instrumenta, ples, fotografiranje, šah, ručni rad ili ovladavanje novom digitalnom vještinom potiču pamćenje, pažnju i rješavanje problema. Posebno može koristiti hobi koji se znatno razlikuje od onoga čime se bavite na poslu. Takva aktivnost omogućuje mozgu da se uključi na drukčiji način, a usto stvara odmak od svakodnevnih obveza.

Ne mora biti riječ o teškom tečaju ili velikom projektu. Čitanje o nepoznatoj temi, rješavanje križaljke ili učenje nekoliko novih riječi na stranom jeziku također mogu biti koristan mentalni poticaj. Nacionalni institut za starenje navodi da učenje novih vještina, tjelesna aktivnost i sudjelovanje u smislenim društvenim aktivnostima mogu pomoći u očuvanju kognitivnog zdravlja.

Najvažnije je ne tražiti jednu čudotvornu naviku. Zdravlju mozga najviše koristi kombinacija redovitog kretanja, kvalitetnog sna, uravnotežene prehrane, društvenih kontakata, mentalne aktivnosti te kontrole krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi.