Kofein kratkoročno može poboljšati budnost, koncentraciju i brzinu reakcije, dok istraživanja umjerenu konzumaciju kave povezuju i s povoljnijim kognitivnim zdravljem u starijoj dobi. Ipak, važno je koliko je pijemo, kada – i što u nju dodajemo.

Kava je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, a znanstvenike već dugo zanima njezin utjecaj na mozak.

Najpoznatiji sastojak je, naravno, kofein, stimulans središnjeg živčanog sustava. Djeluje tako da blokira adenozin, kemijski spoj koji sudjeluje u stvaranju osjećaja pospanosti. Upravo zato nakon šalice kave često osjećamo da se lakše koncentriramo i brže razmišljamo.

Prema stručnjacima koje je konzultirao EatingWell, oko jedne do dvije šalice kave, odnosno do približno 200 miligrama kofeina, može poboljšati pažnju, vrijeme reakcije i točnost kod zdravih odraslih osoba. Veće količine ne znače nužno i bolji učinak – s rastom doze povećava se mogućnost nervoze, drhtavice i drugih neugodnih posljedica kofeina.

Kava sadrži još nešto osim kofeina

Za moguće dugoročne koristi nisu zanimljivi samo stimulativni učinci kofeina.

Kava je bogata polifenolima i drugim antioksidativnim spojevima, koji se istražuju zbog potencijalnog djelovanja na oksidativni stres i upalne procese. Noviji znanstveni pregled navodi da bi kava mogla imati neuroprotektivne, protuupalne i kognitivne učinke, no naglašava i da je ovo složeno područje istraživanja.

Različite vrste kave, načini prženja i pripreme, količina kofeina te navike ljudi otežavaju davanje jednostavnog odgovora na pitanje koliko je kave 'idealno'.

Neka dugoročna istraživanja upravo umjerenu konzumaciju od dvije do tri šalice dnevno povezuju s povoljnijim kognitivnim ishodima. EatingWell izdvaja dugoročnu studiju s više od 130.000 odraslih osoba, u kojoj su ljudi s najvećim unosom kofeina iz kave – otprilike dvije do tri šalice dnevno – imali 18 posto niži rizik od demencije u usporedbi s osobama koje su unosile malo ili nimalo kofeina.

Zanimljivi su i nalazi snimanja mozga koji povezuju veći unos kave sa sporijim nakupljanjem amiloid-beta plakova, jedne od karakterističnih promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću.

No ovdje je potrebna važna ograda: to ne znači da je dokazano da kava sprječava demenciju.

Velika istraživanja ove vrste uglavnom pokazuju povezanost. Ljudi koji piju kavu mogu se od onih koji je ne piju razlikovati po nizu drugih navika koje također utječu na zdravlje mozga. Osim toga, novija meta-analiza potvrđuje da je odnos između kave i rizika od demencije još uvijek predmet rasprave jer su različite studije pronalazile i zaštitne i nepovoljne povezanosti.

Nije svejedno kakvu kavu pijete

Zanimljiv detalj krije se i u onome što stavljamo u šalicu.

U jednom velikom populacijskom istraživanju smanjeni rizik od Alzheimerove demencije i Parkinsonove bolesti posebno je uočen kod ljudi koji su pili kofeinsku kavu bez šećera.

To ne znači da će žličica šećera poništiti sve dobre strane kave, ali svakodnevni napitci puni šećera, sirupa i vrhnja predstavljaju nešto sasvim drugo od obične kave. Prehrana s puno dodanih šećera ionako nije ono što se preporučuje za dugoročno zdravlje mozga. Postoji još jedan dobar razlog zašto govorimo upravo o jutarnjoj kavi. Kofein može ostati u organizmu satima. Popijemo li ga prekasno, kod osjetljivijih osoba može otežati uspavljivanje ili pogoršati kvalitetu sna. A kvalitetan san jedan je od temelja zdravlja mozga.

Zato stručnjaci preporučuju da većinu kave pijemo u prvom dijelu dana, osobito ako znamo da kofein utječe na naš san.

Koliko je onda dovoljno?

Ne postoji univerzalna količina koja odgovara svima. Osjetljivost na kofein znatno se razlikuje, a na nju mogu utjecati genetika, dob, lijekovi, trudnoća i različita zdravstvena stanja. No kada govorimo o istraživanjima kave i kognitivnog zdravlja, zanimljivo je da se koristi često pojavljuju upravo kod umjerenih količina, a ne kod što većeg unosa. Sustavni pregled istraživanja o kofeinu također je utvrdio da su pozitivni rezultati češći kod umjerenog unosa od približno 100 do 400 miligrama kofeina dnevno.

Drugim riječima, ako već uživate u jutarnjoj kavi, nema razloga promatrati je samo kao naviku koja vas razbuđuje.

Šalica ili dvije ujutro mogu biti sasvim ugodan dio zdravog životnog stila – ali neće zamijeniti kvalitetan san, kretanje, uravnoteženu prehranu i društvenu aktivnost, koji imaju puno čvršće dokaze kada govorimo o očuvanju zdravlja mozga.