Nelegalno odlaganje uvezenog otpada u Gospiću ponovno je skrenulo pozornost na niz problema sa smećem u Hrvatskoj. Od nedostatka energana, nezavršenih CGO-ova, manjka prostora na odlagalištima i neiskorištenog novca iz fondova EU-a za sortirnice pa do, u konačnici, nekulture građana koja je vidljiva svaki dan. Divlji deponiji, automobilske gume u moru ili čikovi po plažama... Sasvim je svejedno.

WC školjke uz magistralu

Vlada je na današnjoj sjednici predložila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, a on između ostaloga predviđa izmjene vezane uz ELOO (Evidencija lokacija odbačenog otpada), apikacije putem koje se može i anonimno prijaviti lokacija, količina i vrsta otpada. Komunalni redar, nakon što zaprimi prijavu, prema slovu zakona trebao bi postupiti u roku od osam dana.

ELOO je pokrenut 2019. godine, a od listopada 2020. godine započelo je njegovo obvezno korištenje za komunalna redarstva jedinica lokalne samouprave. Na papiru sustav funkcionira tako da nakon prijave, koja može biti anonimna te sa ili bez fotografije lokacije, komunalni redar zadužen za lokaciju dobiva obavijest za njezinu obradu.

Komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je ispitati svaku prijavu zaprimljenu putem ELOO-a u roku od osam dana od dana podnošenja te u roku od osam dana od dana postupanja po prijavi upisati u aplikaciju status postupanja.

No to je tako samo na papiru. Da ima mnogo toga što se uopće ne uklanja, svjedoči i po nekoliko prijava za istu lokaciju. Istina, iz njih nije vidljivo kada su podnesene, ali kako korisnici pišu da se otpad 'mjesecima ne uklanja', može se pretpostaviti da pojedine jedinice lokalne samouprave zbog manjka ljudstva, mehanizacije, novca ili naprosto nebrige uopće ne reagiraju.

Dovoljno se tako provozati, recimo, Jadranskom magistralom od Omiša prema Pločama i gotovo na svakom iole zavučenijem neasfaltiranom putu naći ćete wc školjke, madrace iz apartmana, ako ne i interijere cijelih apartmana.

Najviše prijava u Zagrebu

U proteklih sedam godina, otkad je ELOO uspostavljen, putem njega zaprimljene su 21.074 prijave, od čega najviše, njih 16.665, u Zagrebu. Slijedi Istarska županija s 587 prijava, Splitsko-dalmatinska s 506 i Zagrebačka s 455 prijava. Najmanje prijava bilo je u Virovitičko-podravskoj (25), Bjelovarsko-bilogorskoj (35), Požeško-slavonskoj (51) i Koprivničko-križevačkoj županiji (60).

Po udjelu prijava uzetih u obradu prednjači Zagreb (92 posto), slijede Brodsko-posavska županija sa 68,9 posto i Vukovarsko-srijemska sa 66 posto. Najmanji udio prijava uzetih u obradu ima Krapinsko-zagorska županija (10,1 posto) i Sisačko-moslavačka (27,4 posto).

Najviše prijava 2021. godine

Gledajući po godinama, najviše prijava bilo je 2021. godine (5216), od kojih je komunalni redar preuzeo u obradu njih 3324. Neobrađene su te godine ostale 272 prijave, a 138 ih je stornirano. Od početka ove godine do danas u cijeloj Hrvatskoj zaprimljeno je 626 prijava, od čega su 52 stornirane, njih 152 komunalni redari uzeli su u postupanje, a 422 su neobrađene.

Otkad postoji evidencija u sustavu, a podaci se mogu dohvatiti od 2020. godine, neobrađeno je ostalo 2636 lokacija koje su prijavili građani, od čega su, kako smo naveli, 422 iz ove godine. No da je takvih lokacija puno više jer nije sve prijavljeno, u to ne treba sumnjati. Kultura razdvajanja i pravilnog odlaganja otpada u Hrvatskoj daleko je od prihvatljive, za što je dovoljno pogledati u kontejnere i oko njih.