Osnivanje Znanstvenog savjeta dio je aktivnosti Vlade vezanih uz sanaciju nezakonito odloženog otpada na području Gospića.

Riječ je o multidisciplinarnom tijelu koje bi taj problem trebalo sagledavati iz više različitih područja – od mogućih posljedica za zdravlje ljudi i okoliš do tehnoloških pitanja vezanih uz samu sanaciju.

Lakušić predsjednik, Capak zamjenik

Za predsjednika Znanstvenog savjeta imenovan je Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, dok će njegov zamjenik biti Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Time su u tijelu zastupljena područja javnog zdravstva, medicine, kemijskog inženjerstva, građevinarstva, geologije i agronomije.

Savjet može sazvati i Plenković

Sjednice će u pravilu sazivati i njima predsjedati Lakušić, a u njegovoj odsutnosti Capak. Međutim sjednicu Znanstvenog savjeta moći će sazvati i premijer Andrej Plenković.

U tom slučaju na sastanku mogu sudjelovati članovi Vlade, predstavnici nadležnih državnih tijela i drugih institucija te dodatni znanstvenici i stručnjaci. Takvom sjednicom predsjedat će premijer. Savjet neće imati unaprijed određeni ritam održavanja sjednica te će se sastajati prema potrebi.

Administrativne i tehničke poslove obavljat će Ured predsjednika Vlade.

Znanstvenici ulaze u sanaciju otpada u Gospiću: 'Moramo točno znati što je tamo zakopano'

Vlada je prihvatila prijedlog akademske zajednice da se uključi u davanje prijedloga sanacije otpada u Gospiću tako da se nekoliko znanstvenika s različitih područja vezanih uz odlaganje otpada pridružilo projektu, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić u ponedjeljak. Napomenuo je da su u projekt uključeni predstavnici Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije, Građevinskoga fakulteta, Agronomskoga fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnoga i Medicinskog fakulteta.

Želja je bila, naglasio je, da svatko od njih kaže što misli o dokumentu koji izrađuju Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zaštite okoliša te kako i na koji način pristupiti problematici sanacije.

Do 20. rujna bi dokument trebao biti gotov, a onda će znanstvena zajednica dati svoj prijedlog i napraviti cjelovitu recenziju što treba učiniti kako bi se ova problematika riješila, rekao je Lakušić i dodao da je stajalište Sveučilišta u Zagrebu da problem u društvu može riješiti akademska zajednica.

Napomenuo je da postoji nekoliko koraka, a to su koraci vezani za rasuti otpad, otpad spremljen u odgovarajuće vreće, onaj koji je zakopan te onaj koji se nalazi u silosima.

Dijelom je to i opasan otpad pa svakom od njih treba pristupati na odgovarajući način, rekao je.

Izrazio je uvjerenost da će akademska zajednica biti snažan partner prilikom odabira najboljega rješenja za gorući problem koji se trenutno pojavio.

'Predmet našeg istraživanja je kvalitetna sanacija opasnoga i neopasnoga otpada', napomenuo je i dodao da će time stvoriti protokole kako to treba činiti te stvoriti zakonske okvire na koji način treba postupati u sličnim slučajevima.

Rekao je da kako je njihova zadaća da savjetuju one koji su ih imenovali te da će savjeti biti dostupni i javnosti.

Na upit zašto misli da će im javnost vjerovati istaknuo je kako je javnost i dosad vjerovala onome što čine sveučilišta i fakulteti.

Znanstvenici nisu jednostrani, oni su strana koja je vezana za znanstveni doprinos, napomenuo je. Ako znanstvenici ne pomažu svojim istraživanjem ljudima, onda to nije smjer kojim treba ići znanstvena zajednica, dodao je.

'Moramo točno znati što se u Gospiću nalazi, moramo uzorkovati teren na kvalitetan način', rekao je Lakušić i dodao kako za sve što tamo treba činiti postoje procedure.

Naglasio je i kako ne znaju jesu li i na kakav način te kojom količinom provedena uzorkovanja kako bi se moglo utvrditi koliko ima kojega otpada te na koji se način određeni otpad može reciklirati, odnosno uporabiti za odgovarajuće druge proizvode.

Podsjetio je i kako je dosad uvijek što su predlagali bilo prihvaćeno u javnosti jer nije to bio prijedlog jedne osobe, jedne ustanove, nego je iskristaliziran od velikoga broja stručnjaka.