Dok tijekom ljeta posebnu pažnju posvećujemo zaštiti kože od sunca, klora i morske soli, jedan svakodnevni saveznik u borbi protiv vrućine često prolazi ispod radara. Ventilatori i klima uređaji pomažu nam lakše podnijeti sparne dane i noći, no njihova dugotrajna i nepravilna upotreba može ostaviti trag na koži.

Dermatologinja Andrea Combalia, autorica knjige 'Piel sana in corpore sano', objasnila je kako strujanje zraka utječe na površinu kože, koji uređaji najviše isušuju te tko bi trebao biti posebno oprezan.

Klima najviše isušuje

Iako ventilator, klima uređaj i obična lepeza imaju isti cilj, njihov utjecaj na kožu nije jednak. 'Ni lepeza ni ventilator ne upijaju vodu iz kože. Oni povećavaju isparavanje vode koja se nalazi na njezinoj površini, zbog čega osjećamo osvježenje, osobito kada se znojimo', objasnila je Combalia.

Ventilator, dakle, ne smanjuje količinu vlage u prostoriji, već pokretanjem zraka ubrzava isparavanje znoja i vode s kože. Situacija je nešto drugačija s klima uređajem. 'U slučaju klima uređaja obično dolazi do smanjenja vlažnosti zraka, što utječe na kožu i potiče veći gubitak vode. Zbog toga se mogu isušiti i koža i sluznice', upozorila je dermatologinja.

Kada bi se ovi uređaji poredali prema tome koliko mogu isušiti kožu, na prvom bi se mjestu našao klima uređaj. Osim što pokreće zrak, on smanjuje vlažnost u prostoriji i stvara suše okruženje. Slijedi ventilator, osobito kada je satima usmjeren prema istom dijelu tijela. Najblaži učinak ima lepeza jer se najčešće koristi povremeno i tijekom kraćih razdoblja.

Tko treba biti posebno oprezan

Posljedice dugotrajnog izlaganja suhom zraku neće svi osjetiti jednako. Među osjetljivijim skupinama su djeca i starije osobe jer njihova koža teže zadržava potrebnu razinu vlage. Poseban oprez preporučuje se i osobama koje već imaju oslabljenu zaštitnu barijeru kože. 'Najosjetljiviji su oni koji imaju suhu kožu, atopijski dermatitis, rozaceju, ekcem ili izrazito osjetljivu kožu', istaknula je Combalia. Kod njih se ranije mogu pojaviti zatezanje, nelagoda, crvenilo i dodatna osjetljivost kože.

Što se događa dok spavamo

Uređaji za rashlađivanje imaju i važnu pozitivnu stranu. Ugodnija temperatura u spavaćoj sobi olakšava uspavljivanje i omogućuje kvalitetniji odmor, a dobar san pozitivno se odražava i na izgled kože. Upravo zato dermatologinja ne savjetuje potpuno izbjegavanje ventilatora i klima uređaja, već pronalaženje ravnoteže i njihovu pravilnu upotrebu.

'Spavanje s ventilatorom usmjerenim izravno prema licu ili tijelu može potaknuti dehidraciju površine kože jer neprekidno strujanje zraka ubrzava isparavanje vode', upozorila je. Najbolje je uključiti mogućnost osciliranja kako se zrak ne bi satima zadržavao na jednom dijelu tijela. Ventilator se može usmjeriti i prema zidu ili u drugi dio prostorije kako bi zrak cirkulirao bez izravnog puhanja prema krevetu.

Klima uređaj može imati još izraženiji učinak jer tijekom rada smanjuje vlažnost zraka. 'Dugotrajna izloženost potiče gubitak vode iz kože, što se nakon buđenja može očitovati osjećajem zatezanja', objasnila je Combalia.

Kako zaštiti kožu

Ventilator tijekom noći ne bi trebao biti postavljen neposredno uz krevet niti usmjeren prema licu. Bolje ga je udaljiti, smanjiti brzinu i uključiti osciliranje kako bi se zrak ravnomjerno raspoređivao po prostoriji. Kod upotrebe klima uređaja važno je izbjegavati pretjerano nisku temperaturu i izravno strujanje hladnog zraka prema tijelu. Korisni mogu biti noćni način rada i vremenski programator, osobito ako se uređaj inače koristi bez prekida.

Koži sklonoj isušivanju tijekom ljeta potrebno je pružiti dodatnu njegu. Nježna sredstva za čišćenje i hidratantna krema nanesena prije spavanja mogu pomoći u očuvanju zaštitne barijere kože. Najvažnije je osluškivati njezine potrebe. Pojave li se nakon buđenja neugodno zatezanje, perutanje ili crvenilo, možda nije problem samo u suncu, moru ili kloru, već i u načinu na koji rashlađujete spavaću sobu