SAVJET PSIHOLOGA

Patite li i vi od žudnje za dodirom? Psihologinja nam je otkrila zašto trebate nahraniti tu potrebu, osobito u ovim čudnim vremenima

  • Autor: Elma Katana
  • Zadnja izmjena 05.04.2020 17:14
  • Objavljeno 05.04.2020 u 15:33
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Većina nas je dobro upoznata s pojmom 'skin hunger', odnosno tzv. gladi ili žudnji za dodirom, iako najčešće nismo ni svjesni toga. Psihologinja Mia Roje Đapić otkriva nam zbog čega je ljudski dodir toliko važan i kako se nositi s njegovim nedostatkom u doba globalne epidemije koronavirusa, kad je jedna od preporučenih mjera upravo izbjegavanje socijalnog kontakta

Dodir se smatra prvim osjećajem koji smo stekli jer je naša koža naš najveći osjetilni organ. Baš kao što slušanje očaravajuće glazbe može doprijeti do duše, osjetiti zagrljaj osobe u koju imamo povjerenja može naše biće ispuniti širokim spektrom emocionalnih i fizičkih potreba za koje možda niste ni znali da ih imate.

Kako smo izloženi iznimno stresnoj situaciji uslijed pandemije novog koronavirusa, o kojem vrlo malo znamo, kao i nedavnom potresu koji je u nedjeljno jutro zatresao Zagreb i okolicu, zagrljaji s bliskim osobama nikad nisu bili važniji.

Zagrljajima protiv stresa

U brojnim istraživanjima znanstvenici su došli do spoznaje da zagrljaj doista djeluje kao zaštitni sloj protiv stresa.

U studijama su oni koji su bili u ugodnom zagrljaju prije stresnog događaja bolje reagirali na te situacije. Osobe koje su se više grlile imale su manji porast krvnog tlaka, kako sistoličkog tako i dijastoličkog. Doista je znanstvena činjenica to da nas zagrljaj prije nego što se suočimo s uobičajenim stresnim situacijama može zaštititi od ubrzanog rada srca.

Pokazalo se i kako pozitivni učinci zagrljaja mogu trajati duže vrijeme - psiholozi sugeriraju da topli zagrljaj npr. ujutro može imati blagotvoran utjecaj cijeli dan, pa evo dobre ideje za poboljšanje raspoloženja.

Roje Đapić: 'Činjenica je da se djeca rađaju programirana za razvoj privrženosti sa svojim roditeljima

Roje Đapić: 'Činjenica je da se djeca rađaju programirana za razvoj privrženosti sa svojim roditeljima

Izvor: Profimedia / Autor: Paul Bradbury / Caia Image / Profimedia

Kako objašnjava psihologinja Mia Roje Đapić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, skin hunger, odnosno duboku potrebu i čežnju za ljudskim dodirom, svi imamo.

'Ta je potreba samo nekima bliža, a nekima dalja od svijesti. Neki ju doživljavaju prirodnom i ugodnom, dok drugima može izazvati sram, mogu ju potiskivati i negirati. To uglavnom ovisi o ranim iskustvima svakog pojedinca, o tome jesu li roditelji bili prisutni, dostupni, dosljedni te je li njihov dodir djetetu većinom bio sigurna luka ili je izostajao, dolazio u pogrešno vrijeme, na pogrešan način, zadovoljavajući potrebe odraslih umjesto djeteta te, konačno, je li ponekad bio njegujući, a ponekad opasan, bolan i agresivan. Međutim činjenica je da se djeca rađaju 'programirana' za razvoj privrženosti sa svojim roditeljima, a prvi osjet kojim ostvaruju tu posebnu i duboku vezu upravo je dodir', rekla je psihologinja Roje Đapić.

Ima trenutaka u kojima se ne može ništa utješno reći, kad se ne može riješiti problem niti učiniti da nestane.

'U takvim situacijama pomaže zagrljaj, držanje za ruku, i to nisu samo teorijska nagađanja. Znanstvena istraživanja u kojima se mjere tlak, puls, provodljivost kože, u kojima se snima mozak i mjere se razine određenih hormona sustavno potvrđuju - njegujući kontakt, čak i stranca, ali posebno bliske osobe, djeluje umirujuće i olakšavajuće. Istraživanja pokazuju da dodir, odnosno čvrst zagrljaj bliske osobe ne donosi mir i olakšanje samo dok traje: efekt može trajati cijeli dan te doprinositi i tjelesnom zdravlju i imunitetu', upozorava ona.

Kako ispuniti žudnju za dodirom

Prije svega dobro je osvijestiti svoje potrebe i emocije te ih barem s nekim podijeliti, poručuje psihologinja.

'Svaki 'neprijatelj' strašniji je kad je skriven, tajan i prekriven velom srama. Njegujte svoje tijelo kupanjem, njegujući ga finim kremama, tjelovježbom, istezanjem… Osjetite kako je mekana deka na vašoj koži, kako divno miriši jutarnja kava, kako je ugodan osjećaj topljenja kockice čokolade na jeziku, kako umirujuće zvuči lišće na vjetru... Njegujte i svoju dušu. Osjetite kako vas obuzima radost kad gledate fotografiju bliske osobe, kako vas preplavljuje ljutnja na sudbinu, kako se šulja strah dok gledate vijesti ili kako navire tuga dok mislite o svemu što ste izgubili', upozorava Roje Đapić.

Dodaje i kako je važno stalno komunicirati s bliskim nam ljudima.

'Njegujte i povezanost svog tijela i duha - radost se možda penje iz trbuha na prsa i širi toplinu, strah se možda smjestio na vršcima prstiju pa hladi i podrhtava, ljutnja možda ulazi u šake i stišće vilicu, dok tuga spušta cijelo tijelo i izvire u rubu oka kroz suzu. S bliskim ljudima razgovarajte i planirajte što ćete raditi jednom kad ovo prođe. A proći će. Tada se grlite najjače što možete i ne zaboravite iz ovog iskustva koliko je ta blizina važna, vrijedna i koliko je teško kad ju izgubimo. Neka nas korona nauči i tu lekciju', zaključuje psihologinja.

Grljenje i dodir ublažavaju strah, pokazala su neka istraživanja.

Grljenje i dodir ublažavaju strah, pokazala su neka istraživanja.

Izvor: Profimedia / Autor: Sam Edwards / Caia Image / Profimedia

Hormon ljubavi

Najzaslužniji za to je oksitocin, objašnjava psihologinja Roje Đapić, popularno nazvan hormonom ljubavi, koji potiče zbližavanje i njegujuće ponašanje.

'Visoke doze oksitocina bilježe se primjerice nakon poroda, kad se beba nasloni majci na prsa i kada počinje njihov odnos licem u lice. Tko si ne bi želio taj osjećaj u svakodnevnom životu? Upravo zbog toga postoji skin hunger, posve prirodna potreba čovjeka za drugim čovjekom, njegovim dodirom i nježnošću. U odsutnosti tjelesnog kontakta možemo postati usamljeni, depresivnog raspoloženja, bezvoljni, uznemireni i tjeskobni. Ima puno prednosti samačkog života i mnogi od nas nekad bi poslali svoje ukućane na kratki izlet kako bi ostali sami doma i imali malo mira. Međutim u aktualnim okolnostima oni koji imaju nekoga svog s kim će se zagrliti, poljubiti i pomaziti (pa makar i kućnog ljubimca) ipak su u psihološki povoljnijem položaju. Naravno, nekad ćete se i posvađati, to je sve normalan dio ljudskog iskustva i odnosa. No onda ćete se i pomiriti, zavaliti na kauč i uz nježan dodir lakše prebroditi dan. Ljudi koji su sada tjelesno sami, a osobito ako su u strahu, mogu imati poseban problem zbog odsutnosti dodira', ističe psihologinja.

DOBRO JE ZNATI

Evo zbog čega je dodir dobar za zdravlje

Kada se npr. grlimo, naš mozak proizvodi serotonin, dopamin, endorfine i 'hormon ljubavi' oksitocin. Plima oksitocina stvara osjećaj prisnosti, privrženosti i povjerenja, ali i općenito utječe na duševno blagostanje.

Grljenje može smanjiti i stres, a dobro je poznato kako stres itekako smanjuje imunitet, od ključne važnosti u borbi s bolestima, ali i koronavirusom. Dodir također pomaže starijima jer podiže njihov oslabljen imunitet ublažavajući depresiju, u starijoj dobi češćoj nego u ranijim životnim fazama.  

Dodir, pokazala su istraživanja, aktivira receptore za pritisak na koži koji šalju signale u živac vagus duboko u mozgu. Stimulacija tog živca snižava krvni tlak, ali i ublažava depresiju. On pripada autonomnom živčanom sustavu i smanjuje stresnu reakciju. Vagus javlja stresnom mehanizmu da se ugasi jer njegovo djelovanje nije potrebno. Ranija studija pokazala je da grljenje i dodir ublažavaju ne samo stres, već i strah, a zanimljivo je otkriće da čak i grljenje neživih predmeta kao što je plišani medvjedić proizvodi jednak učinak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!