NAGRADNJAČA

Osvojite knjigu 'Mitovi i činjenice o pitkoj vodi'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 08.03.2012 09:56
  • Objavljeno 01.03.2012 u 08:00
Mitovi-i-cinjenice-o-pitkoj-vodi_naslovnica

Mitovi-i-cinjenice-o-pitkoj-vodi_naslovnica

Izvor: Promo fotografije / Autor: hrvatski identitet

Tportal.hr svojim čitateljima poklanja dva primjerka knjige 'Mitovi i činjenice o pitkoj vodi' autora Anđelka Brezovnjačkog u izdanju AGM-a

Često se kaže kako je pitka voda najveće hrvatsko prirodno bogatstvo, a dostupni podaci Ujedinjenih naroda to i potvrđuju: Hrvatska je među trideset vodom najbogatijih zemalja u svijetu, a u Europi je po bogatstvu čak na trećem (petom) mjestu! Voda je osnovni element života svakog bića na našem planetu. Tu frazu zna već svaki hrvatski pučkoškolac.

S druge strane, voda je opće društveno bogatstvo bilo koje zemlje koja ju posjeduje u dovoljnim količinama. Takav stav potvrdili su i Ujedinjeni narodi, koji su prošle godine pravo na pitku vodu proglasili osnovnim pravom svakog čovjeka. I dok hrvatski pučkoškolci vrlo vjerojatno to znaju, sa strepnjom se valja zapitati koliko su s njima upoznati njihovi roditelji ili još bolje zastupnici koji ih predstavljaju u Saboru te stranke kojima pripadaju?

Naime, iako Zemlju svi zovemo plavim planetom, realnost je da je čak 97,5 posto svih voda na planetu slano, dakle neuporabljivo za piće bez skupa procesa desalinizacije, dok samo 2,5 posto voda otpada na slatke vode. Od tih ukupnih količina slatke (pitke) vode, 68,9 posto nalazi se u ledenjacima i stalnom snježnom pokrivaču u polarnim kapama, dok je ostatak tako neravnomjerno raspoređen diljem planeta da su rijetka mjesta gdje je ima u umjerenim količinama – uglavnom je ima ili premalo ili previše.

O čemu je zapravo riječ, možda najbolje govori procjena Ujedinjenih naroda, koji smatraju kako od šest milijardi ljudi koliko se procjenjuje da ih danas živi na Zemlji, njih čak 1,2 milijarde svakodnevno ne raspolaže dovoljnim količinama pitke vode. Procjene postaju sve gore kako se krećemo prema sredini 21. stoljeća pa bi prema UN-u 2050. godine između dvije i sedam milijardi ljudi moglo biti suočeno s nedostatkom pitke vode, što u najgorem slučaju čini čak dvije trećine svih ljudi na Zemlji!

Problem postaje još veći ako se zna da će većinu žednih i u budućnosti činiti nerazvijene zemlje Trećega svijeta, posebno one iz područja suptropske Afrike. Ironično je pritom da su nedavna istraživanja pokazala kako poznate obnovljive količine pitke vode mogu zadovoljiti potrebe čak devet milijardi stanovnika na Zemlji.

Pravi je problem činjenica što potrošnja voda raste dvostruko brže nego broj stanovnika, što znači da će se potrošnja svih dostupnih količina pitke vode dogoditi prije nego što na Zemlji bude živjelo deset milijardi ljudi (prema procjenama već oko 2050). Uzmu li se u obzir navedene procjene, možemo pretpostaviti kako bi ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode moglo postati glavno ekološko, gospodarsko, ali i sigurnosno pitanje 21. stoljeća.

Ako pitka voda u 21. stoljeću bude imala ulogu kakvu danas u međunarodnim odnosima ima nafta, koja se tijekom 20. stoljeća više puta dokazala ne samo kao ključni energent nego i kao alat (oružje) za ostvarivanje političkih ciljeva, onda možemo zaključiti kako će (pitka) voda presudno utjecati i na kreiranje svijeta 21. stoljeća.

Naime, sve se češće susrećemo s izjavom kako nakon razdoblja ratova za naftu stižu ratovi za pitku vodu. Ne moraju to nužno biti ratovi u klasičnom smislu - svijet ide putom na kojem i druge vrste pritisaka rezultiraju jednako: svakodnevno smo svjedoci kako resursi manjih i slabijih prelaze u vlasništvo moćnijih.

Stvarnost je jednostavna: ako pitka voda u 21. stoljeću bude imala ulogu kakvu danas u međunarodnim odnosima ima nafta, onda će pitku vodu slijediti i sigurnosni izazovi koji danas prate naftu (ratovi, gospodarsko-politički pritisci, terorizam), ali bi se mogli pojaviti i neki novi, jednako opasni izazovi, poput migracija iz područja s nedostatkom vode prema područjima gdje je ima dovoljno, pojačani pritisak na granice zemalja s dovoljnom količinom vode i sve veći broj (legalnih i ilegalnih) emigranata koji se želi naseliti u te zemlje.

Je li pitka voda za Hrvatsku prijetnja ili prilika, zbog čega je pitka voda najvažniji hrvatski prirodni resurs? Kao slabije nastanjena europska zemlja s bogatim i relativno čistim vodenim resursima Hrvatska je u prilici računati s vodom kao strateškim čimbenikom razvoja i ključnom točkom identiteta.

A kako postići takvu sliku Anđelko Brezovnjački razlaže kroz odgovore na šest pitanja, uz četiri scenarija i dva komentara u knjizi u izdanju AGM-a.

Knjigu su osvojile:

Mirela Majnarić
Emina Hlobik

Nagrade šaljemo poštom na kućnu adresu.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: tportal.hr

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi