ODOBRILA GRADSKA SKUPŠTINA

Zagreb se natječe za titulu Europske prijestolnice kulture 2020.

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 12.02.2015 21:14
  • Objavljeno 12.02.2015 u 20:44
Zagreb

Zagreb

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midžor

Poziv za podnošenje prijava za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. objavljen je još u lipnju prošle godine, no sve donedavno činilo se da Grad Zagreb nije zainteresiran za dobivanje ove prestižne titule. No kada su u javnost počele curiti informacije o ekipiranju povjerenstva koje bi se bavilo kandidaturom Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture, postalo je jasno da se i glavni grad Hrvatske, uz Varaždin, Rijeku, Pulu, Zadar, Split, Dubrovnik, Đakovo, Slavonski Brod i Osijek, priprema za natjecanje za ovaj naslov

Odluka o kandidaturi Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. konačno je potvrđena u četvrtak poslijepodne na sjednici Skupštine Grada Zagreba, čime su okončana sva nagađanja oko ovog pitanja. No pojavila su se i neka nova, poput onog zašto je Zagreb toliko dugo čekao na objavljivanje svoje kandidature, u čemu je bio problem te hoće li imati dovoljno vremena za pripremu s obzirom na to da je rok za predaju prijave 17. travnja, do kada svi potencijalni kandidati moraju predati potrebnu dokumentaciju.

Naime većina hrvatskih gradova već je predstavila kompletne prijave i programe, poput Rijeke i Varaždina, a Rijeka je čak na tu temu održala dvije javne rasprave, dok Grad Zagreb još nije usvojio Strategiju kulturnog razvoja Grada Zagreba, što je preduvjet za kandidaturu. Doduše, Grad je objavio anketu s brojnim pitanjima o istraživanjima problema u kulturi s ciljem izrade Strategije kulturnog razvitka za razdoblje 2015-2022, no javnost za sada o tome nije dobila nikakvu povratnu informaciju pa se ne zna u kojoj je fazi izrada Strategije i kada ćemo konačno saznati detalje i smjernice iz ovog dokumenta. Za cijeli projekt zadužena je u ime Grada Zagreba zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin

Kako neslužbeno saznajemo, kreativni tim koji bi se bavio kandidaturom Grada Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. još nije oformljen, odnosno čekala se odluka Skupštine Grada Zagreba, a u kuloarima se spominju i neka imena s nezavisne kulturne scene. Saznajemo i to da se ubrzano radi na prikupljanju potrebne natječajne dokumentacije, a ona bi trebala sadržavati odgovore na pitanja o tome zašto se neki grad želi kandidirati, što će se promijeniti kandidaturom, koji su mu domaći i inozemni partneri...

Zanimljivo je da je nepisano pravilo, kako neslužbeno saznajemo, da se u tom materijalu nikad ne ističu postojeće vrline, odnosno kvalitete, nego da treba istaknuti probleme, slabosti ili prijetnje u gradu kandidatu koje bi se titulom Europske prijestolnice kulture mogle sanirati. Primjer za to pruža grad Linz, a on je ovu titulu iskoristio za rješavanje svog odnosa prema prošlosti i nacizmu.

Također, u proračunu Grada Zagreba osigurana su inicijalna sredstva za ovaj projekt. Konkretno, u proračunu za 2015, iz stavke Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, već je osigurano milijun kuna za pripremu kandidature Grada Zagreba, a planira se izdvojiti još po dodatnih milijun kuna iz proračuna za 2016. i 2017, kako je navedeno u materijalima za Skupštinu Grada Zagreba, za 'unaprjeđivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u djelatnosti kulture Razvojne strategije Grada Zagreba - ZagrebPlanom za 2013, s produženjem do kraja 2015'.

Iako Zagreb još nema usvojenu kulturnu strategiju, saznajemo da je ZagrebPlan iznimno kvalitetan strateški dokument za njegov razvoj. Ovaj je dokument dugo pripreman, izradio ga je Gradski ured za strategiju, a u njemu se detektiraju bitni problemi razvoja Zagreba te donose i mjere za njihovo rješavanje. Što se tiče sektora kulture, između ostaloga se govori, primjerice, o gubitku identiteta u povijesnim naseljima, dakle Gornjem i Donjem gradu, a spominje se i nedovoljna kapacitiranost Zagreba za kongresni turizam, što pokazuje razumijevanje autora o problematici kulturnog područja u Zagrebu.

Titula Europske prijestolnice kulture, koju je dosad imalo 50-ak europskih gradova, među njima i nekoliko glavnih gradova, jedna je od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi, a njome se promiču njeno kulturno bogatstvo i raznolikost. Dosadašnje prijestolnice kulture, kao što su bili Stockholm, Cork, Graz ili Liverpool, imale su od ovog naslova kulturnu, ekonomsku i društvenu korist, primjerice brojnim turistima promovirali su svoju kulturnu i povijesnu baštinu te raznovrsne kulturne programe, a s druge strane povećali su socijalnu i gospodarsku vitalnost grada. Također, ova titula itekako pomaže u kreiranju nove slike i percepcije o pojedinoj prijestolnici kulture koju ona želi postići u svijetu.

Primjerice, spomenuti Liverpool, koji je uložio oko 16 milijuna funti, imao je veliku ekonomsku korist od svog naslova, jer je na svaku uloženu funtu od posjeta turista zaradio dodatnih osam funti, a susjedni Graz je izgradnjom danas vrlo popularnog Muzeja suvremene umjetnosti u nekadašnjoj siromašnoj četvrti blizu Mure dobio značajnu kulturnu znamenitost i novi urbani simbol grada koji je nadaleko nadmašio granice Austrije. Naravno, postoje i negativni primjeri, kao što je bio slučaj s Mariborom, koji na žalost nije iskoristio svoju šansu ili je samo imao peh da je nosio titulu u doba jake recesije.

S prijedlogom kandidature Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. složio se i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada. Naime kandidatura Zagreba, kao što je navela i u materijalima za sjednicu Skupštine Grada Zagreba pročelnica Jadranka Veselić Bruvo, poklapa se s ciljevima Razvojne strategije Grada Zagreba - ZagrebPlanom 2015. - te prioritetima razvoja Grada Zagreba do 2020, odnosno s planiranim projektima iz kulturnog i kreativnog sektora tog ureda.

Riječ je o projektima poput Regije digitalnih muzeja, zatim Muzeja osjeta zamišljenog u tunelu Grič, Zagrebačkom kreativnom klasteru u bivšoj tvornici Gredelj, revitalizaciji Paromlina i bivše tvornice Badel, starog grada Susedgrada i Zagrebačkog velesajma, a oni bi bili pretvoreni u inovativna urbana područja s naglaskom na kulturnim sadržajima. Spominje se i pješačko-biciklistički most Jarun, kao i inovativno-tehnološki park u sklopu Tehničkog muzeja, koji se također mogu uklopiti u projekt.

U svakom slučaju, treba pozdraviti ideju da se i Grad Zagreb uključi u natjecanje za ovaj prestižni naslov i da će znati, ukoliko u ovoj iznimno oštroj konkurenciji s čak deset hrvatskih gradova dobije kandidaturu, na pametan i atraktivan način predstaviti svoju baštinu i suvremenu kulturu te to, naravno, i kapitalizirati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!