GALERIJA FORUM

Umjetnost zbog koje se može nastradati: Izložba o sve brutalnijoj cenzuri u Europi

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 13.01.2020 15:05
  • Objavljeno 13.01.2020 u 15:03
Okosnica izložbe je rad Santiaga Sierre 'Politički zatvorenici u suvremenoj Španjolskoj', čije je predstavljanje na ARCO-u, najvećoj umjetničkoj izložbi u Španjolskoj 2018. bilo otkazano

Okosnica izložbe je rad Santiaga Sierre 'Politički zatvorenici u suvremenoj Španjolskoj', čije je predstavljanje na ARCO-u, najvećoj umjetničkoj izložbi u Španjolskoj 2018. bilo otkazano

Izvor: Profimedia / Autor: SOPA Images Limited / Alamy / Alamy / Profimedia

Skupna izložba 'Cenzura i sloboda izražavanja - O regresiji sloboda u Europi', koja se otvara u ponedjeljak u zagrebačkoj Galeriji Forum, upozorava da kultura i mediji, ne samo da ni u 21. stoljeću nisu pošteđeni cenzure i pritisaka, već su im sve više izloženi

Autori umjetničkog koncepta izložbe su Katalonsko kulturno društvo u Beču u suradnji s Galerijom Rudolf Leeb.

Izložba propituje kakvo je stanje slobode u Europi, koju bi ulogu umjetnost trebala imati u toj sferi, je li moguće postaviti granice slobodi izražavanja i koliko zbog takvih ograničenja trpi demokracija.

'Učinci cenzure, agitacije i manipulacije u današnje se vrijeme jasno ocrtavaju na kulturu i medije, autore kritičkih apela nerijetko se zloupotrebljava u političke svrhe, a njihove pozicije i izjave iskrivljavaju se kako bi se njima utažilo potrebu za senzacionalizmom', ističe se u najavi.

Dodaje se da se umjetnike sve češće osuđuje na kazne zatvora, njihova su umjetnička djela podvrgnuta cenzuri, a oni postaju izloženi agresiji medija, no pod sve većim pritiscima su i novinari, izloženi napadima kojima je krajnji cilj autocenzura.

Kritička umjetnost i neovisno novinarstvo sve teže osiguravaju novčana sredstva za neometano funkcioniranje, a novinari i kulturni radnici koji postavljaju nelagodna pitanja suočeni su s ozbiljnim posljedicama i nailaze na prepreke u karijeri.

'Ovom izložbom želimo izraziti našu bezuvjetnu potporu, kako umjetnosti i kulturi, tako i novinarstvu, te vlastitim primjerom utrti put visokim standardima slobode mišljenja i ljudskih prava', ističu organizatori izložbe.  

Neslobode, netolerancija, senzacionalizam

Okosnica izložbe je rad 'Politički zatvorenici u suvremenoj Španjolskoj' Santiaga Sierre, čije je predstavljanje na ARCO-u, najvećoj umjetničkoj izložbi u Španjolskoj, bilo 2018. otkazano, ukazavši na krhkost demokratskih struktura u Europi.

Naime, EU je događaj opisala kao 'unutar-državne razmirice', a njezina je kritika izostala. 'Takvim se postupcima otvaraju vrata regresiji sloboda, a ona se odvija prešutno i potajice, kad istovremeno pojmovi poput 'demokratskog fašizma', koje bismo prije svega nekoliko godina proglasili proturječnima, postaju sve izraženiji', napominje se u najavi.

'Demontiranje_Audiowalk Seestadt', rad umjetnica Silke Maier-Gamauf i Romane Hagyo upozorava na znatno veću zastupljenost muškaraca u okviru historiografije - umjetnice su napravile svojevrsni gradski parkour uličnih tabli s imenima poznatih ženskih povijesnih ličnosti.

Jedan od njih, posvećen Silke Maier-Watt, članici Frakcije Crvene armije, izazvao je negativne reakcije članova Austrijske narodne stranke (ÖVP) i Slobodarske stranke Austrije (FPÖ), te žutog tiska koji je započeo žestoku kampanju protiv  umjetnica.  

Kurdska umjetnica Mirkan Deniz sa švicarskom adresom djeluje u mediju kiparstva, videa i instalacije, a u svom se raduintenzivno bavi poviješću kurdskog naroda, potlačenošću manjina, učincima imperijalizma i nedostatkom pomaka u svijesti o tim praksama.

'Njezin rad, stoga, odlikuje ne samo kritičko preispitivanje struktura moći, već i usmjerenost na osobnu odgovornost svakog pojedinca', dodaje se.

Arye Wachsmuth živi i radi u Beču, a u svojim se umjetničkim istraživanjima bavi temama poput tehnologije, povijesti i percepcije, a radovi su mu prikazani na brojnim međunarodnim izložbama i u sklopu filmskih ciklusa.

Posljednjih godina preuzima aktivnu ulogu u izbjegličkom pitanju, aktivno doprinoseći poboljšanju uvjeta u prihvatnim kampovima u Istočnoj Europi te se na ovoj izložbi predstavlja njegovo dokumentarističko istraživanje stanja na terenu 'Ničija zemlja'.

Ana Garcia-Pineda, likovna i performativna umjetnica rođena u gradu Sabadellu, nedaleko Barcelone, u svojem radu pokazuje da je kritičkim razmišljanjem moguće suprotstaviti se jednostranom oblikovanju mišljenja koje se, između ostaloga, nastoji postići cenzurom ili autocenzurom. Predstavit će rad 'Gospoda koji sjede i crtaju granice'.

Iz Galerije Forum najavljuju da će na otvorenju biti Mirkan Deniz, Silke Maier-Gamauf i Romana Hagyo i Ana Garcia-Pineda.

Izložba ostaje otvorena do 23. siječnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!