NJUJORŠKA JAVNA KNJIŽNICA

Tražite što ćete sljedeće čitati? Evo čak 125 preporuka iz jedne od najvećih svjetskih knjižnica

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 18.02.2020 17:19
  • Objavljeno 18.02.2020 u 10:12
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Alessandro Bove / Alamy / Alamy / Profimedia

Jedna od najvažnijih i najvećih svjetskih knjižnica, Javna knjižnica u New Yorku (New York Public Library), slavi 125. obljetnicu osnutka, a tim povodom njeni su knjižničari izdvojili 125 omiljenih im knjiga za odrasle objavljenih u proteklih 125 godina

'Ljude ljubav potiče da čitaju i najviše im znače osobne preporuke. Zato je ovdje 125 knjiga koje vole knjižničari ove knjižnice. Neke nikad niste pročitali, mada ste to uvijek htjeli, a za neke nikad niste ni čuli. Ovo je 125 šansi da promijenite svoj život ili nečiji drugi, vođeni savjetima ljudi iz jedne od najboljih knjižnica svijeta. Čitajte s radošću. Čitajte s ljubavlju. Čitajte!' poručili su iz Javne knjižnice u New Yorku, osnovane u svibnju 1895., kad su se spojile privatna knjižnica Jacoba Astora (znanstvene, referentne knjižnice otvorene javnosti 1849.) i Jamesa Lenoxa (bogate zbirke rijetkih, bibliofilskih izdanja, rukopisa i umjetnina, utemeljene 1870.) s fondacijom Samuela J. Tildena.

Popis omiljenih knjiga knjižničara njujorške Javne knjižnice, koji u detalje možete proučiti na njihovoj službenoj stranici, šarolik je i u ovoj rundi namijenjen odraslima. Uskoro planiraju objaviti i listu najdražih naslova za djecu.

Pored klasika, među kojima su Orwellova '1984', Salingerov 'Lovac u žitu', Nabokova 'Lolita' i Camusov 'Stranac', na popisu top knjiga za odrasle našli su se 'Brooklyn' irskog pisca Colma Tóibína, saga o emigraciji mlade žene iz Irske u New York 50-ih godina prošlog stoljeća, koja je na hrvatskom objavljena 2010. (a po kojoj je snimljen i za Oscara nominiran istoimeni film) te 'Giovannijeva soba', roman sjajnog Jamesa Baldwina iz 1956., napisan u doba kad je malo tko otvoreno obrađivao homoseksualnost.

Colm Tóibín

Colm Tóibín

Izvor: Profimedia / Autor: Miquel Llop / Zuma Press / Profimedia

Na listi su i 'Na kraju dana', knjiga nobelovca Kazua Ishigura koju je James Ivory 1993. adaptirao u slavni film s Emmom Thompson i Anthonyjem Hopkinsom u glavnim ulogama, te 'Olive Kitteridge' Elizabeth Strout, prema kojoj je HBO 2014. snimio odličnu mini-seriju s Frances McDormand i Richardom Jenkinsom. Strout je, inače, krajem prošle godine objavila nastavak 'Olive Kitteridge' - 'Olive, Again'.

Iz kategorije memoara i biografija New York Public Library izdvojila je već kultnog 'Mausa' Arta Spiegelmana iz 1980., autobiografski strip o poljskom Židovu koji je preživio Hitlerovu Europu, i njegovu sinu, crtaču stripova koji pokušava shvatiti oca, njegovu strašnu priču i samu povijest. U stripu su nacisti prikazani kao mačke, a Židovi kao miševi, Poljaci ne-Židovi kao svinje, Francuzi kao žabe, Šveđani kao jeleni, Britanci kao ribe, što ublažava prikazane grozote i unosi humornu notu u okrutne događaje holokausta, a 1992. nagrađen je Pulitzerom.

Tu je i jedan od najvažnijih stripova novog doba, 'Persepolis' Marjane Satrapi, o njenom djetinjstvu u Iranu, neposredno prije i za vrijeme revolucije i rata s Irakom, te 'Fun Home' Alison Bechdel, tragikomična monografija koja opisuje autoričino djetinjstvo, odrastanje uz pogrebno poduzeće, prikrivenog gej oca, njegovu smrt i pomirenje s vlastitom seksualnošću. 'Maus', 'Persepolis' i 'Fun Home' prevedeni su i kod nas (Fibra).

Među 125 naslova njujorške Javne knjižnice ušli su i kod nas neprevedeni 'Argonauti' američke pjesnikinje i teoretičarke umjetnosti Maggie Nelson, a koja je kultni status stekla poetskim memoarima 'Bluets' iz 2009. U 'Argonautima' iz 2015. autorica fluidno isprepliće žanrove – osobnu autobiografsku prozu u stilu dnevnika ili memoara glatko prebacuje u teorijsko preispitivanje koncepata poput roda, seksualnosti, braka, majčinstva i obitelji.

Od fantazije, mjesto su na popisu, naravno, pronašli Harry Potter J.K. Rowling (koji je, prema knjižničarima njujorške Javne knjižnice, štivo i za djecu i za odrasle), potom 'Igra prijestolja' Georgea R.R. Martina, 'Prstenova družina' J.R.R. Tolkiena te 'Američki bogovi' Neila Gaimana.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Lumen

U izbor povijesnih romana ušli su, među ostalima, 'Voljena' nobelovke Toni Morrison i 'Wolf Hall' engleske književnice Hilary Mary Mantel, a koja je za njega 2009. osvojila Man Booker Prize. Smješten u tudorsku Englesku, u vrijeme vladavine kontroverznog kralja Henrika VIII., roman kroz fikcionalnu biografiju državnika Thomasa Cromwella, prvog grofa od Essexa, donosi i snažan bildungs-narativ, detaljan prikaz dvorskih intriga, kao i svakodnevnog života širokih slojeva te skicirani okvir 'velike' političke povijesti onodobne Europe.

Za ljubitelje povijesnih romana tu su i 'Mirni Amerikanac' Grahama Greena, smješten u Sajgon ranih 50-ih godina prošlog stoljeća i pred kraj Prvog indokineskog rata, te najčitanija knjiga u povijesti afričke književnosti 'Svijet se raspada', prvijenac nigerijskog pisca Chinue Achebe, objavljen 1958., prodan u više od deset milijuna primjeraka i preveden na pedeset svjetskih jezika.

Mjesto na listi našla su i tri horora, Kingovo 'Isijavanje', 'Ukleta kuća na brdu' Shirley Jackson, a koja je najnoviju adaptaciju doživjela 2018., u Netflixovoj seriji 'The Haunting of Hill House'. Druga sezona serije bavit će se jednom od najpoznatijih priča o sablastima, 'Okretaju zavrtnja' Henryja Jamesa, trećem omiljenom književnom hororcu po izboru New York Public Library. Serija 'The Haunting of Bly Manor' stiže na Netflix krajem ove godine.

Od krimića i trilera na listi je nezaobilazna Agatha Christie, a u njujorškoj Javnoj knjižnici izdvojili su njezin najpopularniji i najprodavaniji 'Deset malih crnaca'. Tu su i 'Veliki san' Raymonda Chandlera, 'I došao je pauk' Jamesa Pattersona, 'Rebecca' Daphne du Maurier i 'Talentirani gospodin Ripley' Patricije Highsmith, koji su svi doživjeli adaptacije. Među njima svakako ne treba preskočiti 'Rebeccu' Alfreda Hitchcocka iz 1940. te 'Duboki san' Howarda Hawksa iz 1946. s Humphreyjem Bogartom i Lauren Bacall.

Od majstora kratkih priča na popisu knjižnice su, očekivano, Flannery O'Connor ('Teško je naći dobra čovjeka i druge priče'), potom Alice Munro (zbirka 'Runaway') i Raymond Carver ('O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi'), ali i Jhumpa Lahiri, američko-indijska autorica, čija je debitantska zbirka priča 'Tumač bolesti' 2000. osvojila Pulitzerovu nagradu, te George Saunders sa zbirkom 'Tenth of December'. Kod nas mu je Vuković&Runjić preveo roman 'Lincoln u bardu', za koji je 2017. dobio Man Bookera.

Za ljubitelje poezije tu su Sylvia Plath sa zbirkom 'Ariel' te Anne Carson, sjajna kanadska pjesnikinja, esejistica i profesorica klasične filologije. New York Public Library izdvaja njezin roman u stihovima 'Autobiography of Red: A Novel in Verse', a kod nas joj je zasad prevedena knjižica 'Vježba zvana Albertina' (Multimedijalni institut/MaMa i Booksa, 2019.). Sadrži 59 poetskih odlomaka s prilozima koji sažimaju istraživanja Anne Carson o Albertini, glavnom ljubavnom interesu Marcela u Proustovu klasiku 'U traganju za izgubljenim vremenom'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!