KREATIVNA EUROPA

Što donosi novi program financiranja umjetnika?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 11.06.2013 09:20
  • Objavljeno 06.05.2013 u 09:48
Nina Obuljen Koržinek

Nina Obuljen Koržinek

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Zarko Basic

Dok se na hrvatskoj sceni raspravlja o tome koje se umjetnosti mogu svesti pod termin kulturne industrije i koliko ona koketira s komercijalnim sadržajima te je li zbog toga osuđena na samofinanciranje, Europska unija pripremila je novi program potpore za kulturne i kreativne industrije te audiovizualni sektor pod nazivom Kreativna Europa, čiji proračun za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi čak 1,8 milijardi eura

Riječ je o fascinantnoj svoti koja za 37 posto nadmašuje budžet dosadašnjeg programa za kulturu (2007.- 2013.) i predstavlja do sada najveći iznos potpore kulturnim djelatnostima. Zbog toga ne iznenađuje da je program Kreativna Europa izazvao veliko zanimanje europske kulturne javnosti, ponajviše zbog glasina o mogućoj raspodjeli novca.

Naime, govorilo se da će 30 posto sredstava (500 milijuna eura) pripasti kulturi, 55 posto (900 milijuna eura) audiovizualnim medijima, a 15 posto (270 milijuna eura) biti razdijeljeno između ta dva sektora. To je pak izazvalo strah da će se većina budžeta programa Kreativna Europa usmjeriti audiovizualnoj umjetnosti, koja je dijelom komercijalizirana i zarađuje na tržištu mnogo više od ostalih umjetnosti.

Program Kreativna Europa bit će privlačan i hrvatskim umjetnicima, iako nije namijenjen pojedincima nego prvenstveno kulturnim organizacijama i institucijama iz zemalja EU i EFTA-e, te zemalja kandidatkinja, koje se bave izvedbenim i ostalim umjetnostima, oglašavanjem, filmom, TV-om, glazbom, interdisciplinarnim umjetnostima, baštinom i video igrama, a pridonose, poštujući različitosti, stvaranju jedinstvene kulture Europe.

Usto, Kreativna Europa zamišljena je i kao program koji može pridonijeti rastu zaposlenosti u kulturnom sektoru te održivom razvoju, a samim time i cjelokupnom prosperitetu matičnih ekonomija.

Kako je navedeno na službenim stranicama programa Kreativne Europe, kultura igra važnu ulogu u ekonomijama zemalja Europske unije. Istraživanja su pokazala da je u razdoblju od 2000. do 2007. zaposlenost u kulturnom i kreativnom sektoru rasla u prosjeku 3,5 posto godišnje, te da kulturne i kreativne industrije sudjeluju s ukupno 4,5 posto europskog BDP-a i čine 3,8 posto zaposlenih na europskoj razini što podrazumijeva više od 8,5 milijuna radnih mjesta.

Zbog toga je Ministarstvo kulture najavilo za utorak, 7. svibnja, u Muzeju Mimara konferenciju na tu temu, a zagrebački Institut za međunarodne odnose i razvoj već je napravio studiju, naručenu od Europskog parlamenta, u kojoj je analiziran predloženi program te stavljen naglasak, kako nam je rekla Nina Obuljen Koržinek iz Instituta, koja je sudjelovala u projektu zajedno s kolegicama Jakom Primorac i Aleksandrom Uzelac iz IRMO-a te Colinom Mercerom, profesorom kulturnih politika iz Velike Britanije, 'na nekoliko ključnih reformskih pitanja'.

Na upit u čemu se program Kreativna Europa razlikuje od prethodnog i kako danas EU tretira kulturu, Nina Obuljen Koržinek iz IRMO-a odgovorila je da je veći naglasak stavljen na ekonomski doprinos kulturnog i kreativnog sektora ekonomijama država članica što je u skladu sa ciljevima Lisabonske strategije koja je posebno istaknula potencijal kulturnih i kreativnih industrija u povećanju BDP-a i zaposlenosti u državama članicama Europske unije.

'Ipak, mi smo u studiji naglasili kako su sve projekcije doprinosa kreativnog sektora ekonomskom razvoju rađene prije ekonomske i financijske krize pa stoga smatramo da nije realno ciljeve i moguća postignuća Programa realno ocijeniti bez detaljne analize položaja kulture i kulturnog sektora od početka krize do danas', kazala je dodavši da se danas u mnogim europskim državama radikalno smanjuju sredstva za kulturu pa je logično zapitati se što će to značiti za nacionalna sufinanciranja programa Kreativna Europa bez kojih nema uspješnog povlačenja sredstava iz ovog Programa.

Govoreći o novostima programa Kreativna Europa, istaknula je važnost spajanja dosadašnjih programa Kultura i MEDIA, što po njezinom mišljenju izgleda 'koncepcijski logično, ali se čini da je u operativnom smislu nedovoljno pripremljeno'.

'Zbog toga smo izrazili sumnju da će se spajanje tih programa dogoditi isključivo na razini novoga imena Kreativne Europe dok će u stvarnosti dva programa nastaviti relativno neovisan suživot', kazala je Obuljen Koržinek dodavši da se njihova najveća zamjerka odnosi na nedovoljno definirani inovativni sustav sufinanciranja kreativnog sektora koji bi se trebao temeljiti na bankovnim garancijama za podizanje kredita za kreativne industrije. Po njezinom mišljenju, postoji strah od nejednakog tretmana onih dijelova kulturnog sektora koji imaju ekonomski potencijal u odnosu na visoko subvencionirana klasična područja kulture i umjetnosti.

Program ima i brojne pozitivne strane, a među njima se ističu, kaže, 'okretanje prema privlačenju publike kao jednom od fokusa programa te predloženo povećanje proračuna o čemu se još uvijek raspravlja'.

Ako se prihvati takvo povećanje budžeta, očekivanja EU su ogromna. Procjenjuje se da će od 2014. do 2020. godine najmanje osam tisuća kulturnih organizacija, 300 tisuća umjetnika, kulturnih profesionalaca i njihovih proizvoda primiti potporu iz tog programa što će im pomoći u stvaranju međunarodne karijere.

Također, program bi trebao omogućiti prijevode oko 5.500 knjiga i poduprijeti svjetsku distribuciju više od tisuću europskih filmova, dok bi kroz okupljanje nove publike u konačnici 100 milijuna ljudi moglo pratiti projekte financirane tim programom. Usto, program Kreativna Europa trebao bi promovirati i tzv. Europsku platformu za razvoj talenata, zatim financirati specifične programe koji upravo potiču vidljivost bogatstva i različitosti europskih kultura, interkulturalni dijalog i međusobno razumijevanje kao što su Europska kulturna nagrada, Europska kulturna baština i Europska prijestolnica kulture.

Na pitanje što bi taj program Kreativna Europa mogao značiti za hrvatsku kulturu, odnosno, kulturne i kreativne industrije te općenito za razvoj zemlje, Nina Obuljen Koržinek odgovorila je da je Hrvatska dobro pripremljena i da je do sada iznimno dobro povlačila sredstva iz programa Kultura i MEDIA.

Po njezinom mišljenju, za to najveću zaslugu imaju naši umjetnici i kulturni djelatnici, ali veliki su doprinos dala i oba ureda - Kulturna kontaktna točka i MEDIA Desk.

'Sada ulazimo u novu fazu u kojoj bi trebalo nacionalno financiranje bolje integrirati u redovito financiranje Ministarstva kulture, HAVC-a i gradova i županija kako nam se ne bi dogodilo da nam uspješnost u programu Kreativna Europa bude dovedena u pitanje zbog izostanka nacionalnog sufinanciranja', kazala je Obuljen Koržinek naglasivši da bi trebalo dalje razvijati uspješni program Poduzetništva u kulturi da postane 'jedan od instrumenata sufinanciranja programa koji će se financirati iz trećeg segmenta programa Kreativna Europa - kroz bankovne garancije'.

'Mislim da ovdje postoji potencijal za sinergiju između inovativnog nacionalnog sufinanciranja uvedenog kroz program Poduzetništva u kulturi i trećega stupa programa Kreativna Europa', zaključila je Nina Obuljen Koržinek.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!