kazališna kritika

Sissi - nježna predstava o nekonvencionalnom životu jedne od najpopularnijih kraljica

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 28.03.2018 12:36
  • Objavljeno 28.03.2018 u 12:36
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu praizveden je povijesni balet 'Elizabeta Austrijska - Sissi' u koreografiji francuskog koreografa Patricea Barta, koji je na scenu donio dojmljivu biografiju o jednoj od najpopularnijih kraljica, legendarnoj Sissi, koja je postala mit i danas golica maštu zemalja nekadašnjeg Austro-Ugarskog carstva

Balet 'Elizabeta Austrijska – Sissi' započinje njenim traktatom o potrazi za slobodom, preuzetim iz poezije, koju je pisala, i može se shvatiti kao light motiv njenog zanimljivog, ali i tragičnog života. Taj traktat sugestivno izgovara glas Olge Pakalović najavljujući priču o jednoj od najintrigantnijh povijesnih ličnosti 19. stoljeća, koja je na neki način bila preteča ženske emancipacije i feminizma. Taj dio naglašen je i u baletu slavnog francuskog koreografa i bivšeg člana pariškog Baleta Patricea Barta, koji je u zagrebačkom HNK-u već realizirao 'Romea i Juliju', a sada je posebno za Zagreb postavio povijesni balet 'Elizabeta Austrijska – Sissi".

Riječ je o svjetskoj praizvedbi priče o popularnoj Sissi, austrijskoj kraljici, koja je bila poznata kao lijepa žena, izrazito rafinirana, obrazovana i umjetnički nadarena osoba (pisala je poeziju), ali i kao kompleksna ličnost. Bart je balet koreografirao na glazbu velikog skladatelja Bedricha Smetane, koja s mjerom suptilno oslikava duh te epohe. Libreto je napisala Christiane Theobald, koja je iz biografije austrijske kraljice izvukla najvažnije događaje i zatim ih složila u skladnu i zanimljivu cjelinu. Priča ne teče kronološkim redom nego prati najbitnije stanice njenog nekonvencionalnog života, a rezultat je dojmljiva, lirska i nježna dvosatna predstava (s pauzom), spoj tradicionalnog i modernog, koja vjerno dočarava doba Austro-Ugarske monarhije u ipak konzervativnoj drugoj polovici 19 stoljeća u kojem je Sissi pokušavala pronaći svoje mjesto.

Bartova koreografija započinje atentatom na Sissi, dakle, s kraja, nastavlja se slikama prvog susreta buduće austrijske kraljice i mladog Franje Josipa, rađanja njihove velike ljubavi i vjenčanjem, a zatim slijedi život na dvoru, na kojem vladaju stroga i kruta pravila, njeno druženje s bavarskim kraljem Ludvigom, prikazana je i njena veza s Ugarskom, sve do putovanja po Europi i njene smrti. Potcrtavanju tih događaju, razumijevanju radnje i Sissine osobnosti uvelike pridonosi i dramska prvakinja HNK-a Olga Pakalović, koja u offu vrlo emocionalno u nekoliko navrata interpretira intimne stihove Kraljice Austrijske. Ti stihovi ponajbolje razotkivaju Sissina razmišljanja i uvjerenja, pa tako saznajemo o njenoj čežnji za slobodom, potrebom za emancipiranošću od okova dvora, samostalnim odgojem sina i potragom za domom.

  • +11
  • +8

Balet Elizabeta Austrijska- Sissi u HNK

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Partice Bart, inače poznat po koreografiranju povijesnih velikana, primjerice, radio je i balet o švedskom kralju Gustavu III., u 'Sissi' je naglasak stavio na prikazu njene osobnosti, kao vladarice i kao žene. Važnost libreta je u tome što je zaobiđen kult njene ličnosti i komercijalizacija Sissinog lika, koji se u Austriji može naći na raznim proizvodima, od keksa do šalica, čemu su pridonijeli i filmski hitovi s Romy Schneider u naslovnoj ulozi. Sissi je prikazana kao hrabra mlada žena, koja odbacuje norme svoga vremena i tadašnju općeprihvaćenu sliku žene i odlučuje živjeti prema vlastitim pravilima što je u 19. stoljeću, kao što je naznačeno u baletu, izazivalo i komentare tipa 'Eno one lude!'.

U baletu nije zanemarena ni rekonstrukcija tog razdoblja. To se najviše vidi u plesnim cjelinama s mačevaocima, austrougarskim te grčkim vojnicima, te u kostimografiji i scenografiji Luise Spinatelle. Kostimografija također vjerno odražava odjevni stil druge polovice 19. stoljeća, prateći mijene tokom tog razdoblja. Ženski kostimi su vrlo ženstveni, izrazito profinjeni i prozračni, a muški se temelji na vojnim biografijama i oslikavaju tradicionalne odnose tog doba. Scenografija je skromna, na sceni se izmjenjuju stol, sofa, fotelja, sportske sprave na kojima Sissi vježba, živa kujica, kočija i zastave, a društveni i politički kontekst vremena i Austro-Ugarske monarhije predstavljen je s plakatima na kojima su naslikani, primjerice, simboli kraljevstva, poput krune ili grba, i koji se spuštaju sa stropa.

Koreografski izričaj je neoklasičan, dakle, on ne koristi jezik modernog ili suvremenog baleta, ali istodobno ne donosi niti tradicionalni plesni vokabular. Bart se oslanja na klasiku, posebno u prvom dijelu, ali kako balet odmiče on sve više istražuje i uz pomoć mašte stvara svoj originalni koreografski rječnik, koji posebno dolazi do izražaja u odličnim grupnim scenama (dramatičan ples balerina sa crnim velovima) i u emocionalno snažnim interpretacijama Natalie Kosovac kao Sissi i Ive Vitić Gameiro kao Melankolije, te u sceni ubojstva.

  • +13
  • +10

Poznati na premijeri baleta Elizabeta Austrijska - Sissi

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Natalia Kosovac je vrlo sugestivno interpretirala složeni lik Elizabete Austrijske Sissi, koja se bori s vlastitim demonima. U svojoj interpretaciji uspjela je objediniti plesno umijeće i glumačku snagu, te izraziti skalu emocija, utjelovivši Sissinu energičnost, emancipiranost i nekonvencionalnost, ali i njenu drugu humanitarnu stranu, a psoebno njen unutrašnji svijet pun dvojbi i pitanja. Posebno je dojmljiva scena u kojoj prekida sa strogim i krutim dvorskim pravilima i traži isključivu kontrolu nad odgojem sina, simbolički raspušta kosu i energičnim i strastvenim plesom dočarava oslobađanje. Izražajno je dočarala i svoj loš odnos sa svekrvom, snove o slobodnijem životu, ljubav prema putovanjima i nježan odnos sa sinom, predstavivši Sissi kao svojevrsnu preteču današnjih suvremenih žena. Zadnja scena, kad sa stropa pada u lepršavom letu ogromna crna svilena marama i pokriva Sissi na podu, jedna je od najsugestivnijih prikaza smrti u zagrebačkom baletu.

Eterična i krhka Iva Vitić Gameiro je izrazito ekspresivno utjelovila lik Melankolije, koji možemo shvatiti kao Sissin crni alter egi: dakle, kao njen melankolični i depresivni karakter, odnosno, kao njenu mračnu unutrašnju stranu opterećenu nesnalaženjem u svojoj ulozi i svome vremenu, ili kao nedefiniranu psihičku bolest koja ju je pratila tokom cijelom života, pa čak kao smrt, koja ju je cijelo vrijeme iskušavala i na kraju slomila.

Istaknuli su se i Andrea Schifano kao Franjo Josip I., Edina Pličanić kao glumica Katharina Schratt, Guilermo Gameiro Alves kao Ludvig II. Bavarski i Tomislav Petranović kao Rodolf Habsburški. U realizaciji predstave sudjelovao je cijeli ansambl Baleta HNK-a, a svoje mjesto našli su i stariji plesači, koji su nastupili u scenama lova ili bala. U gradnji priče sudjelovalo je i iznimno mnogo muških plesača, a većina plesača pokazala je scensku izražajnost i umjetničku osobnost u interpretiranju svojih rola. Kako je Bart inače jak u grupnim scenama (ples bolesnica u psihijatrijskoj ustanovi, mačevanje, grčki vojnici...) taj njegov talent došao je do punog izražaja i u 'Sissi'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!