VELIMIR NEIDHARDT

Predsjednik HAZU-a poručio: 'Da se odreknemo našeg vlasništva najveći je napad na Akademiju od njezina osnutka'

  • Autor: N. Sa. / Hina
  • Zadnja izmjena 16.04.2021 14:21
  • Objavljeno 16.04.2021 u 14:21
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/PIXSELL

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ocijenila je u petak, komentirajući aktualne prijepore oko njihovih umjetnina s donedavnom Modernom galerijom, kako je traženje da se odreknu svog vlasništva najveći napad na Akademiju od njezina osnutka

"HAZU najbolje čuva blago hrvatskih umjetnina, ono što su nam građani donirali i poklonili, nijedna naša vrijednost i imovina nisu završili u tajkunskim rukama", rekao je predsjednik HAZU Velimir Neidhardt na konferenciji za novinare.

"Mi to čuvamo 160 godina, a to da se odreknemo našeg vlasništva najveći je napad na Akademiju od njezina osnutka. To nisu tražili Austrijanci, mađaroni, Karađorđevići, Pavelić, drug Tito, ni akademik Tuđman. To je stanje stvari", istaknuo je.

Po njegovim riječima, HAZU želi da se umjetnine, njih oko tisuću daju na upravljanje Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (NNMU), ali s naznakom u inventarnim knjigama da su vlasništvo HAZU, te da Muzej i dalje bez naknade koristi palaču Vranyczany.

HAZU inzistira na poštivanju hrvatskog pravnog poretka. "To je dužnost svakoga, a prvenstveno državnih dužnosnika. U vezi s time HAZU nudi mirno pravno rješenje što se uporno izbjegava iznijeti u javnost", istaknuo je, dodajući da je HAZU godinama izbjegavala vođenje sudskog spora i ne želi njihov nastavak.

U siječnju su od Ministarstva kulture dobili prijedlog ugovora po kojem bi se HAZU odrekla vlasništva zgrade u korist RH, a koja bi je nakon toga dala na upravljanje Modernoj galeriji, te da odustane od zahtjeva da se utvrdi njezino pravo vlasništva nad 1057 umjetnina koje se nalaze u Modernoj galeriji. Akademija je odbila sklopiti takav ugovor ocijenivši ga "štetnim i neprihvatljivim".

"Prijedlog rješenja koje nudi Ministarstvo kulture i medija znači oduzimanje imovine HAZU što nije učinila nijedna od niza prošlih država u kojima je djelovala JAZU, čak ni u vrijeme komunističke vlasti, pa ne bi bilo primjereno da to učini Republika Hrvatska", ustvrdio je predsjednik HAZU.

Kaže da sama narav institucije nalaže da se ne može i ne smije odreći vlasništva umjetnina ili ga prenositi drugima jer je znatan dio njih dobiven donacijama, a neosporno je i vlasništvo nad Palačom Vranyczany, koja je u bivšoj Jugoslaviji bila je u društvenom vlasništvu.

JAZU je od 1949. imala pravo upravljanja, a Zakonom o HAZU iz 1991. pravo upravljanja pretvoreno je u pravo vlasništva, te je to pravo iduće godine upisala u zemljišnim knjigama.

Najgrublje objede, notorne neistine, besprizorne javne uvrede

Kao "najgrublju objedu i notornu neistinu" odbacio je izjave NMMU koje sugeriraju da se HAZU za to okoristila okolnostima Domovinskoga rata, dok plakat s natpisom “Nikada ne će biti HAZU" koji je nedavno postavljen na pročelje Muzeja naziva "besprizornom javnom uvredom vrhovne ustanove u hrvatskoj znanosti, umjetnosti i kulturi".

Kao sljedeći korak vidi nastavak višegodišnjih nastojanja da se potpiše ugovor koji rješava pitanje vlasništva - da Muzej bez naknade trajno može koristiti prostor i da dobiva umjetnine na trajno upravljanje, uz jedini uvjet da u katalozima umjetnina bude upisano da je to vlasništvo HAZU.

"Mogli bismo iz ovoga izaći vrlo brzo i efektno, spremni smo na bilo kakve razgovore, ali ne na način na koji su počeli. Svaka čast ministrici, ali imamo vrlo grub, proizveden odnos 'preko puta'", rekao je.

U kronologiji povijesti umjetnina HAZU podsjeća se da je prije 1947., kada je Moderna galerija postala Akademijina organizacijska jedinica, 488 umjetnina bilo u vlasništvu Akademije, pa je u skladu s tadašnjim propisima pretvoreno u društveno vlasništvo.

Radi se o umjetninama hrvatskih autora iz Strossmayerove galerije starih majstora koje su zbog bolje prezentacije prebačene u Modernu galeriju, dok su u Strossmayerovoj galeriji zadržane slike do početka 19. stoljeća.

Dio umjetnina Akademija je poslije pribavila donacijama i na druge načine te ih smjestila u Modernu galeriju kao svoju organizacijsku jedinicu bez pravne osobnosti pod nazivom Moderna galerija Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Moderna galerija se 1974. osamostalila, no do danas nije proveden postupak podjele prava nad fundusom umjetnina koje se u njoj nalaze.

Iz HAZU kažu da Akademija nije nikad nijednu od 1057 umjetnina koje se nalaze u Modernoj galeriji prenijela u vlasništvo, niti dala na upravljanje, Modernoj galeriji, Republici Hrvatskoj ili nekom trećem, niti je na Modernu galeriju prenijela pravo upravljanja dijelom zgrade u kojoj djeluje.

"Mlada patricijka" kao paradigma za ostale umjetnine

Dodaju kako je, s obzirom na to da je prijetila opasnost da Moderna galerija postane vlasnik umjetnina dosjelošću, Akademija bila prisiljena 2000. ustati sudskom tužbom i provesti postupak osiguranja dokaza te tako prekinuti tijek zastare. Krenula je s tužbom samo u vezi "Mlade patricijke" jer bi troškovi spora za svih 1057 umjetnina bili preveliki, no sve se one nalaze u istom pravnom režimu kao i ta slika.

Vlasništvo HAZU nad 1057 umjetnina koje se nalaze u Modernoj galeriji potvrđeno je drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu iz 2011. koju je potvrdio i Vrhovni sud RH, a 2017. se o tome u korist Hrvatske akademije izjasnio i Ustavni sud RH.

Moderna galerija osporavala je pravo vlasništva HAZU nad umjetninama koje se u njoj nalaze pozivajući se na odredbe Zakona o muzejima iz 1993. kojim su umjetnine u nekadašnjem društvenom vlasništvu postale državno vlasništvo, no u to vrijeme, napominju, Akademijine umjetnine u Modernoj galeriji više nisu bile društveno vlasništvo jer su još 1991. temeljem Zakona o HAZU pretvorene u vlasništvo Akademije.

Davor Miličić, potpredsjednik HAZU, kaže da je Bukovčeva "Mlada patricijka", koju joj je Strossmayer donirao 1891. godine, trebala biti primjerom kako bi trebalo tretirati sve umjetnine koje se nalaze u Modernoj galeriji, za nju je pokrenut postupak da bi bila paradigma za sve ostale umjetnine.

"Akademija postoji 160 godina, a Moderna galerija je postala pravni subjekt tek 1974. Ne postoji nijedna logika koja bi govorila da je ta slika dio inventara Muzeja, a o tome su pravorijek dali različiti sudovi, od Općinskog do Ustavnog", naglasio je.

Miličić ističe kako im je jedini motiv bio da te umjetnine služe svima građanima, no s druge strane motivi su "očito netransparentni i upitni".

Potpredsjednik HAZU Frano Parać smatra netočnom percepciju u javnosti da se ona brine samo o svom vlasništvu i da ne da ništa iz svog posjeda, no ona po svojoj prirodi ne sudjeluje u dnevno-političkom diskursu i apolitična je.

Kaže kako su im građani kroz povijest donirali vrijedne umjetnine jer su znali da će čuvati hrvatsko blago i identitet hrvatskog naroda.

"Osnovni nam je motiv to povjerenje koje ne smijemo ni u jednom trenutku poljuljati, zato smo inzistirali da ispod svake slike bude etiketa da je HAZU vlasnik", ustvrdio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!