Čini se da književnost ove jeseni ima pune ruke posla: treba se obračunati s obiteljskim tajnama, preživjeti ratove, objasniti političko ludilo, razotkriti digitalne iluzije i, po mogućnosti, pronaći još poneki razlog za vjeru u ljude. Upravo se takav, prilično nemiran svijet može iščitati iz noviteta koje hrvatski nakladnici donose na 48. Interliber.

Na sajamskim štandovima susrest će se novi romani književnih zvijezda, povratnici među klasicima, politički angažirana publicistika i žanrovski hitovi. Od 10. do 15. studenoga Zagrebački velesajam bit će i mjesto susreta s piscima, a mi smo iz bogate ponude izdvojili knjige koje zaslužuju posebnu pozornost.

Domaća književnost: od velikih povijesti do naših malih katastrofa

Među domaćim naslovima posebno mjesto pripada postumno objavljenom romanu Mara Leib Slobodana Šnajdera (Fraktura). Nadahnut životom autorove bake, roman zaokružuje njegovu neformalnu trilogiju o 20. stoljeću, nakon Doba mjedi i Anđela nestajanja.

Političke i društvene pukotine suvremene Hrvatske ponovno su teren Jurice Pavičića. Pisac čiji su romani stekli međunarodno priznanje u novom krimiću Atentatoru (Stilus) spaja kriminalističku napetost, političku povijest i oštro oko za domaće proturječnosti. Knjigu će na Interliberu predstaviti u četvrtak, 12. studenoga, u 18 sati na Stilusovu štandu u Paviljonu 5.

U Baladi o sretnoj osobi (V.B.Z.) Zoran Ferić uz svoje poznate motive okrutnosti i nesreće u prvi plan pušta dobrotu i požrtvovnost. Drugačiji književni senzibilitet donosi Maša Kolanović u knjizi Materina (Stilus), u kojoj ponovno povezuje intimno iskustvo sa širim društvenim okolnostima.

Među domaćim autoricama ističe se i Ivana Šojat, čiju zbirku Voda objavljuje Naklada Ljevak. Okupljajući stare i nove priče, autorica piše o gubitku, samoći i sjećanju te o onome što ostaje nakon životnih prekretnica. Na Interliberu će biti i Ante Tomić, koji će u subotu, 14. studenoga u 12 sati, potpisivati primjerke svojeg romana Kraljević Marko oslobađa Imotski (Hena com).

Ponudu domaće književnosti dopunjuju Φ (Fi) Tanje Tolić, Djeca Panonije Kristine Kegljen i Ovrha Lade Žigo Španić (Hena com), Geografija zaborava Marijane Dragičević (Edicije Božičević), Ptice bez neba Hrvoja Šalkovića (Petrine knjige) te, u izdanju V.B.Z.-a, Otok s bagrom Ivice Ivaniševića, Kuća pod prismotrom Ivana Jozića, neobičan roman o Zagrebu i njegovim urbanim legendama, i Ronjenje na dah Željke Horvat Čeč, priča o psihičkoj ranjivosti i obiteljskim traumama.

Na štand Frakture stiže i s nestrpljenjem iščekivana nova knjiga Tisje Kljaković Braić, Oni ka..., u kojoj se autorica svojim prepoznatljivim humorom i crtežima ponovno poigrava dalmatinskom svakodnevicom, njezinim malim apsurdima i velikim životnim istinama. Obožavatelje Kristiana Novaka razveselit će vijest da na štand OceanMora stižu nova izdanja njegovih romana Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši i Slučaj vlastite pogibelji.

Književnost regije: bliskost koja ne podrazumijeva jednostavne priče

Među regionalnim autorima ističe se Martina Mlinarević, čija knjiga Nebo je napustilo ptice (Hena com) objedinjuje njezina ranije objavljena djela Huzur i Bukača. Srđan Valjarević u Romanu o agoniji i vedrini (V.B.Z.) ironizira društvenu stvarnost Srbije nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, dok poznati srpski redatelj Srđan Dragojević, autor filmova Lepa sela lepo gore i Rane, u romanu Crveni (Profil) zamišlja alternativnu stvarnost u kojoj se Jugoslavija nije raspala.

Semezdin Mehmedinović, jedan od najvažnijih suvremenih bosanskohercegovačkih autora, zastupljen je Tuzlanskim stenogramima (V.B.Z.). Slovenska književnost dobiva svoje mjesto s Teškom vodom Pije Prezelj (Hena com), te s Pokerom Tomaža Šalamuna (Sandorf), novim izdanjem pjesničke zbirke koja je svojedobno uzdrmala slovensku književnu scenu.

Strana književnost: povijest koja se ne da zaboraviti

Južnokorejska nobelovka Han Kang u romanu Ovo nije zbogom (Hena com) ponovno istražuje povijesno nasilje, kolektivno pamćenje i posljedice traume, dok se poljska nobelovka Olga Tokarczuk u romanu Putovanje ljudi Knjige (Fraktura), jednim od svojih ranijih djela, bavi temama koje će obilježiti njezin opus: putovanjem, potragom za znanjem i nepovjerenjem prema jednostavnim objašnjenjima svijeta.

Posebno je intrigantno Dostojanstvo Lee Ypi (OceanMore), u kojoj autorica međunarodno zapažene knjige Slobodna istražuje promjenjiva značenja slobode, pripadnosti i dostojanstva. Kanadsko-ukrajinska spisateljica Marija Reva u romanu Onaj koji je ostao (Lumen), uvrštenom u širi izbor za Bookera, crnim humorom i apsurdom prikazuje stvarnost rata u Ukrajini.

Američki pisac Percival Everett, dobitnik Pulitzerove nagrade za Jamesa, hrvatskim se čitateljima ovaj put predstavlja s Brisanjem (Hena com). Ovaj satirični roman, predložak filma American Fiction, britka je kritika rasnih stereotipa, izdavačke industrije i očekivanja koja društvo nameće književnicima. Yann Martel u Ničijem sinu (Naklada Ljevak) povezuje povijest, mit i moralna pitanja, istražujući kako pripovijedanje oblikuje naše razumijevanje nasilja i ljudske sudbine. Ljevak ujedno donosi i novo izdanje njegova najpoznatijeg romana Pijev život.

U istom širem krugu knjiga koje propituju povijest i identitet nalaze se Samson i Nadežda ukrajinskog pisca Andreja Kurkova (Edicije Božičević), Srca s ožiljcima rumunjskog klasika Maxa Blechera (OceanMore) i Crni rujan talijanskog pisca Sandra Veronesija (Naklada Ljevak). Autobiografska trilogija Ljubav i progonstvo nobelovca Isaaca Bashevisa Singera (V.B.Z.) prati put od odrastanja u ortodoksnoj židovskoj obitelji do emigracije u New York.

Sjećanje i povijest važni su i u romanu Abigél, u kojem mađarska književnica Magda Szabó (Hena com) prati odrastanje djevojke u internatu za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Obitelji, odnosi i suvremeni život

Među najvažnijim ovogodišnjim izdanjima svakako je Tijelo Davida Szalaya (Sandorf), roman nagrađen Bookerom 2025. godine. Pisac će biti i glavni gost ovogodišnjeg Interlibera, na kojem će u srijedu, 11. studenoga, predstaviti svoj nagrađeni roman. Jedan od najiščekivanijih prijevodnih naslova svakako je i Car radosti Oceana Vuonga (Hena com), hvaljeni novi roman američkog pisca vijetnamskog podrijetla koji se proslavio romanom Na zemlji smo nakratko predivni.

Francuska književnica Delphine de Vigan u romanu Ja sam Romane Monnier (OceanMore) nastavlja istraživati suvremeni identitet i raskorak između javne slike i privatne stvarnosti. Maggie O'Farrell, autorica međunarodno uspješnog Hamneta, vraća se s romanom Zemlja (Profil), u kojemu povezuje obiteljske sudbine i povijesno nasljeđe Irske 19. stoljeća. Britanski pisac Andrew Miller u romanu Zemlja zimi (Lumen), koji je ušao u uži izbor za Bookera 2025., prati odnose i prešućene napetosti u snijegom okovanom engleskom selu.

Nova knjiga Elizabeth Strout, Ono što prešućujemo (Profil), nastavlja njezino istraživanje svakodnevnih ljudskih odnosa, nesporazuma i neizgovorenih osjećaja, zbog kojih je postala jednom od najcjenjenijih autorica suvremene američke proze. Talijanska književnica Donatella Di Pietrantonio u Krhkoj dobi (Stilus) vraća se odnosima među generacijama žena, obiteljskim šutnjama i naslijeđenim traumama.

Među ostalim naslovima koji istražuju intimne odnose i suvremenu svakodnevicu nalaze se Herc ljubavnik Lily King (Stilus), Očekivanja Anje Mugerli i Ostani ako možeš. Otiđi ako moraš. Helge Flatland (obje knjige Naklada Ljevak), kao i Theo od Goldena Allena Levija (Profil). U istom krugu vrijedi potražiti i Vaim te Hotel Vaim nobelovca Jona Fossea (Naklada Ljevak), te Čast Elif Shafak (Hena com) sagu o useljeničkoj obitelji, ljubavi, pripadanju i slobodi.

Književnost koja provocira: satira, nelagoda i drugačiji pogledi na svijet

Što se krije iza ugledne fasade? Američka književnica Joyce Carol Oates u romanu Fox (Petrine knjige) kroz priču o karizmatičnom profesoru istražuje mehanizme društvene moći, povjerenja i prikrivanja nasilja. Haruki Murakami u zbirci Slijepa vrba, usnula žena (Vuković & Runjić) okuplja priče nastajale tijekom četvrt stoljeća, u kojima se svakodnevica neprimjetno pretvara u nešto začudno.

Ottessa Moshfegh u Lapvoni (Vuković & Runjić) donosi grotesknu i brutalnu pripovijest o moći, religiji i ljudskoj okrutnosti, potvrđujući reputaciju jedne od najprovokativnijih suvremenih američkih autorica. Guzel Jahina u romanu Ejzen (Hena com) oživljava proturječan život filmskog redatelja Sergeja Ejzenštejna, rastrganog između umjetničke vizije i političkih zahtjeva svojega vremena.

Australski pisac Richard Flanagan zastupljen je Gouldovom knjigom riba (Vuković & Runjić), maštovitim i formalno razigranim romanom koji kroz povijest kolonijalne Australije istražuje odnos moći, nasilja i umjetnosti, dok se švicarski pisac Christian Kracht u Eurotrashu (OceanMore) obračunava s obiteljskim nasljeđem, bogatstvom i europskom poviješću.

Posebno mjesto pripada Arundhati Roy, čiji Bog malih stvari (Stilus) stiže u novom hrvatskom prijevodu. Roman nagrađen Bookerom 1997. ostaje jedno od ključnih djela suvremene književnosti, podjednako snažno u prikazu obiteljskih odnosa i društvenih podjela.

U romanu Kraft Jonas Lüscher (Edicije Božičević) satirično se obračunava s optimizmom Silicijske doline, dok Priče Breecea D’J Pancakea (Edicije Božičević) otkrivaju tjeskobniju, manje vidljivu Ameriku. U istom su izboru Viktorijanski psiho Virginije Feito (Vorto Palabra) i Yesteryear Caro Claire Burke (Profil), satira o kulturi influencera i idealizaciji tradicionalnih ženskih uloga. Samanta Schweblin u Kamenu ludosti (Vuković & Runjić) ponovno pomiče granice poznatog i uznemirujućeg.

Publicistika: politika, povijest i pitanja koja nas se tiču

Među publicističkim naslovima posebno se ističe Radost života Gisèle Pelicot (Petrine knjige), knjiga u kojoj prvi put vlastitim riječima govori o životu, traumi i pravu žena da same određuju svoju priču. Jedan od zanimljivijih ovogodišnjih naslova je i Božja luda na kraju svijeta Javiera Cercasa (Fraktura), nefikcijski roman u kojem poznati španjolski pisac, deklarirani ateist, prati papu Franju na putovanju u Mongoliju.

Kad svijet spava – priče, riječi i rane Palestine Francesce Albanese (Hena com), posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom području, povezuje osobna svjedočanstva, međunarodno pravo i pitanje političke odgovornosti za palestinsku tragediju. Morana Kasapović u Knjizi s razlogom (Naklada Ljevak) kroz razgovore, osobna iskustva i društvene komentare otvara pitanja svakodnevice, međuljudskih odnosa i svijeta u kojem živimo.

Američki novinar i dugogodišnji urednik The New Yorkera David Remnick u biografiji Kralj svijeta: Muhammad Ali i uspon američkog heroja (Petrine knjige) kroz život legendarnog boksača rekonstruira Ameriku rasnih sukoba, političkih promjena i nastanka nove popularne kulture. Britanski povjesničar Simon Sebag Montefiore u knjizi Katarina Velika i Potemkin (Školska knjiga) na temelju arhivske građe i korespondencije rekonstruira odnos ruske carice i njezina najbližeg suradnika, čija je povezanost oblikovala imperijalnu politiku 18. stoljeća.

Nizozemski povjesničar Rutger Bregman u Moralnoj ambiciji (Naklada Ljevak) postavlja pitanje kako vlastite sposobnosti i profesionalne ambicije usmjeriti prema rješavanju važnih društvenih problema. Francuska autorica Mona Chollet u knjizi Vještice: Nepokorena moć žena (Znanje) prati povijest progona vještica i nastanak njihova suvremenog značenja kao simbola ženske neovisnosti.

Uz njih vrijedi izdvojiti Zašto carstva propadaju Petera Heathera i Johna Rapleyja te Savršenog fašista Victorije de Grazije (Naklada Ljevak), UN, ljudska prava i sprječavanje masovnih zločina Ivana Šimonovića, Povijest Sjedinjenih Američkih Država Mladena Tomorada i Dayton: Diplomacija – druga strana rata Miomira Žužula (Školska knjiga). Anto Nobilo u memoarima Biti odvjetnik (V.B.Z.) piše o profesionalnom iskustvu i slučajevima koji su obilježili njegovu odvjetničku karijeru.

Može li povijest Habsburške Monarhije ponuditi pouke današnjoj Europi? Tim se pitanjem bavi Caroline de Gruyter u knjizi Habsburška Monarhija – nadahnuće za Europu? (V.B.Z.). Ryan Gingeras u Općoj povijesti mafije (Fraktura) prati razvoj organiziranog kriminala, a Sue Prideaux u biografiji Divljak (Naklada Ljevak) piše o slikaru Paulu Gauguinu. Ece Temelkuran u Naciji stranaca (Naklada Ljevak) razmatra što znači pripadati u svijetu sve oštrijih granica i političkih podjela.

Među popularnoznanstvenim naslovima pozornost privlači i Kozmos Carla Sagana (Stilus), a Sandorf donosi i Kratku povijest jednakosti Thomasa Pikettyja, stripovsku adaptaciju njegove knjige o povijesti društvenih nejednakosti, koju potpisuju ilustrator Sébastien Vassant i scenarist Stephen Desberg.

Glazba, umjetnost i ljudi koji su promijenili kulturu

Među knjigama posvećenima popularnoj kulturi ističe se John & Paul – Ljubavne priče u pjesmama Iana Leslieja (Školska knjiga), nagrađivana biografija koja odnos Lennona i McCartneyja promatra kroz glazbu koju su zajedno stvarali, preispitujući pritom uvriježene mitove o Beatlesima.

Ulrich Blanché u knjizi Banksy: Ulica i mit (Rockmark) istražuje fenomen anonimnog umjetnika koji je od ulične umjetnosti stvorio globalni kulturni događaj. Zanimanje će izazvati i Robert Prosinečki – Veliki Žuti Dražena Krušelja (Edicije Božičević), prva biografija slavnog nogometaša, nastala na temelju razgovora s članovima njegove obitelji, suigračima i trenerima.

Scott Peeples u knjizi How Many Roads: Život Boba Dylana (Rockmark) bavi se jednim od najutjecajnijih kantautora 20. stoljeća. Umjetničku biografiju iz drugačije perspektive donosi Dragi Vincente Michaela Birda (Naklada Ljevak), knjiga posvećena Vincentu van Goghu, a tu su i Koraci, memoari Sylvestera Stallonea (Znanje).

Povratak klasika: bezvremenske priče u novom ruhu

Školska knjiga završava veliki projekt objavljivanja izabranih Djela Miroslava Krleže, nastao u suradnji s HAZU-om. Posljednje, četvrto kolo donosi Dnevnik 1943, dvosveščani antiratni dnevnik Davni dani I i II, knjigu polemika Moj obračun s njima, Tri drame (Galicija, Vučjak i Golgota), Novele i lirsko-dramsku poemu Simfonije, čime je zaokružena biblioteka od 29 svezaka.

Posebnu pozornost zaslužuju i Trske na vjetru; Crkvica na osami talijanske nobelovke Grazije Deledde (Petrine knjige), objavljeni u godini stote obljetnice dodjele Nobelove nagrade autorici čiji romani povezuju sardinski krajolik s univerzalnim pitanjima slobode i društvenih očekivanja.

Među naslovima koji ponovno dolaze pred čitatelje je i Sofijin svijet Josteina Gaardera (Znanje), roman koji je generacijama približio povijest filozofije i pokazao da velike ideje mogu biti temelj iznimno popularne književnosti. U raskošnim ilustriranim izdanjima Školske knjige vraćaju se Homerove Ilijada i Odiseja, Miltonov Izgubljeni raj te kolekcionarsko izdanje Malog princa Antoinea de Saint-Exupéryja, uz koji stiže i Mali princ – Novo putovanje Eloya Morena, službeno odobreni nastavak slavnog romana.

Klasicima se pridružuje i Slika Doriana Graya Oscara Wildea (Mozaik knjiga), roman o ljepoti, taštini i cijeni vječne mladosti koji ni danas ne gubi provokativnost.

Žanrovi osvajaju nove čitatelje: Od Međuzemlja do mračnih zločina

Ljubiteljima fantastike Lumen donosi Nedovršene pripovijesti o Númenoru i Međuzemlju J. R. R. Tolkiena, Junaka labirinta Carl Matta Dinnimana, Volju mnogih Jamesa Islingtona i Glad bogova Johna Gwynnea. Ponudu upotpunjuju Mali bogovi Terryja Pratchetta, a ljubitelje znanstvene fantastike očekuju i Zaklada Isaaca Asimova, Marsovac i Projekt Spasitelj Andyja Weira.

Među kriminalističkim i trilerskim novitetima izdvajaju se Obilježeni Roberta Galbraitha (Mozaik knjiga), Lovac Tane French (Vuković & Runjić), Lovimo sjene Richarda Osmana (Stilus) i Gle što je maca dovukla Jasona Rekulaka (Mozaik knjiga). Tu su i Garaža Johna Banvillea (Vuković & Runjić), novi slučaj istražiteljskog dvojca Strafforda i Quirkea, Mir Garryja Dishera (Hena com) te Nestali bez pozdrava, triler koji zajedno potpisuju Reese Witherspoon i Harlan Coben (Znanje).

Mračniju stranu žanrovske ponude predstavljaju Crna kuća Stephena Kinga i Petera Strauba (Lumen), Wendigo i druge priče Algernona Blackwooda (Edicije Božičević) te gotički intonirana povijesna misterija Ključ sjene Susan Stokes-Chapman (Stilus). Ponudu lakših kriminalističkih zagonetki dopunjuje Smrt u pansionu Daffodil R. L. Killmore (Stilus), dok Francis Spufford u Cahokia Jazzu (V.B.Z.) donosi neobičan spoj kriminalističkog romana i alternativne povijesti.