Čepinski kupus, autohtona slavonska sorta prepoznatljiva po tankim, hrskavim listovima i posebnom okusu, dobio je zaštićenu oznaku izvornosti Europske unije. Time se pridružio hrvatskim proizvodima čiji su nazivi zaštićeni na europskom tržištu, a domaći proizvođači nadaju se da će im priznanje otvoriti put prema većoj proizvodnji i novim kupcima. Trenutačno ih je u Čepinu manje od deset
S dolaskom jeseni štandovi ispred kuća u Čepinu pune se kupusom, a kupci redovito dolaze po svježe glavice, često namijenjene kiseljenju. Neki svoju kupnju dogovaraju i godinu dana unaprijed.
Iako je ova godina bila izrazito sušna, proizvođač Dražen Bilandžija zadovoljan je urodom i prodajom. 'Zahtjevna, ali isplativa godina. Proizveli smo oko 12, 13 tona kupusa i svakodnevno se prodaje. Dosta je velika količina', kaže Bilandžija za HRT.
vezane vijesti
Po čemu je čepinski kupus poseban?
Čepinski kupus uzgaja se od autohtone čuvane sorte bijelog kupusa, koja je 2016. godine službeno priznata i upisana u hrvatsku sortnu listu. Odlikuju ga intenzivno zeleni vanjski listovi, izražena aroma, slatkasto-gorkast okus te nježna, ali hrskava tekstura. Zbog tankih listova posebno je pogodan za kiseljenje, po kojem je ovo slavonsko područje također poznato.
'Jednostavan za kiseljenje, ima tanak list, nije pretvrd, ljudi koji ga kisele zadovoljni su s njim', ističe proizvođač Vladimir Tolj. Europska oznaka izvornosti potvrđuje povezanost proizvoda s područjem na kojem se uzgaja i njegovim tradicionalnim načinom proizvodnje.
Zaštitu je zatražila Udruga proizvođača čepinskog kupusa Čepinac, a naziv mogu koristiti proizvođači koji ispunjavaju propisane uvjete proizvodnje na području Osječko-baranjske županije.
Planiraju centar za preradu vrijedan dva milijuna eura
Proizvođači se nadaju da će im europska zaštita pomoći u širenju proizvodnje i prodaji većih količina kupusa. 'To će značiti lakšu prodaju, mogućnost većeg tržišta i nadam se da ćemo se udružiti i da će biti neke veće količine i da će biti lakša prodaja', kaže Tolj.
Tome bi trebao pridonijeti i općinski projekt izgradnje centra za unapređenje poljoprivrede u Čepinskim Martincima, vrijedan dva milijuna eura.
'On je zamišljen tako da svaki proizvođač može donijeti svoj svježi kupus, tamo ga preraditi, narezati, ukiseliti i zapakirati. Objekt se nalazi na površini od 1500 četvornih metara. Tu će osim prerađivačkog biti i prezentacijski centar', najavljuje Ivan Žeravica, pročelnik za projekte EU-a u Općini Čepin.
Što zaštita donosi proizvođačima?
Zaštita naziva trebala bi pomoći proizvođačima da se njihova roba lakše razlikuje od drugih vrsta kupusa te da postignu veću tržišnu prepoznatljivost.
'Ovom zaštitom dobivaju proizvođači kupusa jer će proizvod biti prepoznat, imat će i nekakvu drugu cjenovnu kategoriju. Dobivaju i potrošači jer znaju što kupuju, taj proizvod mora biti točno određenih svojstava, a dobiva i lokalna zajednica jer će biti prepoznata po jednom proizvodu', smatra rektor osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Drago Šubarić.
Čepinski kupus europsku je zaštitu dobio zajedno s banskim kestenovim medom, čime je broj hrvatskih proizvoda zaštićenih na razini EU-a porastao na 54.
