Gouldova knjiga riba Richard Flanagan, preveo Dinko Telećan (Vuković&Runjić)

"Nekoć davno", piše Richard Flanagan, jedan od najcjenjenijih australskih pisaca današnjice, u svome trećem romanu, "u vremenu zvanom 1828., prije nego što su sva živa bića na kopnu i ribe u moru uništene, živio je čovjek po imenu William Buelow Gould, robijaš u Van Diemenovoj zemlji koji se zaljubio u jednu domorotkinju i prekasno otkrio da voljeti nije sigurno. Šašavi Billy Gould, australski osvajač, lažac, ubojica, krivotvoritelj, osuđen je na život u najokrutnijoj kažnjeničkoj koloniji u Britanskom Carstvu, i ondje mu je naloženo da oslika knjigu riba. Nekoć davno, čuda su se događala…" Riječ je o izuzetno živopisnoj prozi, romanu podijeljenom na dvanaest riba u kojem autor otvara pitanja povijesne pravde i tlačenja, odnosa prirode i čovjeka te mogućnosti ljubavi u nemogućim uvjetima. Gouldova knjiga riba dobitnica je niza nagrada, među ostalim Commonwealth Writers Prize za najbolju knjigu 2002. godine.

Gvb – spoznaja ljepote u potpunoj slučajnosti Želimir Periš (Fraktura)

Japanski su znanstvenici prilikom bušenja dna najdublje podmorske brazde naišli na vibracije koje se prevode u stihove zbirke pjesama gospođe Emilije – tetke junakinje romana Danice. Ovaj splet okolnosti uplest će tjeskobnu talijanisticu Danicu u internacionalni znanstveni kružok sastavljen od geologa, seizmologa, ali i stručnjaka za poeziju... Velika književnost pomiče granice i čini svijet većim i komotnijim, a kako to izgleda, možete vidjeti već iz naslova novog romana Želimira Periša, Gvb – spoznaja ljepote u potpunoj slučajnosti, koji signalizira lingvistički ludizam, a podnaslov urnebesnu za­bavu, bizarnost i prikrivenu satiru. Autor će se unutar teksta romana igrati riječima, gramatikom i idejama, a usput dubinski otvoriti teme slučaja i determinira­nosti, slijepe znanosti i jalove akademije, galopirajućeg aktu­aliteta, otuđene globalne politike i najveće od svih tema: ljubavi. Gvb je komedija koja govori o apokalipsi, ljubavi i sutijelivanju, roman čiji će vam kraj biti nedočekljiv, jer nas je Periš davno već raspazio svojom prozom. I to nije sve: Gvb je tek prvi dio serijala Kodovi, koji, rekodirajući pravila komunikacije, progovara o tjeskobi malenih ljudi u svijetu koji juri u mračnu budućnost na koju ne mogu utjecati. Ili ipak mogu?

Meksičke željeznice Gian Marco Griffi, prevela Barbara Šarić (Petrine knjige)

Asti, sjeverna Italija, veljača 1944. godine. Cesco Magetti, vojnik Nacionalne republikanske željezničke garde Talijanske Socijalne Republike, dobije zapovijed po nalogu visokih nacističkih dužnosnika izraditi cjelovitu kartu meksičke željezničke mreže. Budući da se zapovijedi ne preispituju, nego samo izvršavaju, mučen teškom zuboboljom, Cesco se bez ikakva znanja o Meksiku upušta u naoko besmislenu potragu koja će se pretvoriti u svojevrsnu avanturu života (i smrti). Jednaku avanturu predstavlja i čitanje romana Meksičke željeznice, odnosno, "priča" koje se međusobno uvezuju u zajedničko klupko s galerijom čudnovatih likova čije se sudbine isprepleću u različitim prostornim i vremenskim razinama. Različitim pripovjedačkim postupcima, jezičnim poigravanjem, izmjenjujući komične i dramatične scene, dovodeći radnju do apsurda, povezujući elemente povijesnog romana i znanstvenog teksta s dijelovima koji kao da su posuđeni iz djela što pripadaju tradiciji magijskoga realizma, autor je dao sliku svijeta vrtoglavih promjena, urnebesnu i istodobnu dirljivu.

Monique bježi Édouard Louis, prevela Vanda Kušpilić (OceanMore)

"Jedne noći nazvala me majka. Rekla mi je na telefon da je muškarac s kojim živi pijan i da je vrijeđa. Ta se scena ponavljala već godinama: muškarac pije i kad se napije, počinje svoje nesmiljene verbalne napade. Ona, koja je ostavila mog oca nekoliko godina prije i tako pobjegla iz kućnog kaveza, ponovno se našla u stupici. Skrivala je to od mene jer me ‘nije htjela zamarati', ali te je noći kap prelila čašu. Savjetovao sam joj da smjesta ode. No kako i gdje živjeti bez novca, bez obrazovanja, bez vozačke dozvole, budući da joj se cijeli život sastojao od podizanja djece i trpljenja muškog nasilja? Ova je knjiga priča o bijegu." Nakon romana Borbe i metamorfoze jedne žene, u kojem opisuje izlazak majke Monique iz začaranog kruga nasilja i siromaštva, Édouard Louis ponovno se vraća majci i njezinom drugom bijegu, sada od nasilna muškarca s kojim je u Parizu započela novi život. Od uznemirujućeg noćnog poziva koji ga zatječe u Ateni, osmišljavanja prvih koraka majčina bijega pa do organizacije novog života za pedesetpetogodišnju Monique i pronalaženja novog jezika prijateljstva s njom, Louis i u ovome romanu isprepliće osobno i društveno, ne libeći se iznova otvoriti duboke rane vlastite životne priče.

Mir Garry Disher, prevela Morana Mazor (Hena com)

U drugom nastavku Disherova nagrađivanoga krimi-serijala, usamljeni i pronicljivi policajac Hirschhausen nakon korupcijskog skandala pokušava spasiti karijeru u novoj policijskoj postaji i izgraditi odnose s naprasitim mještanima zabačenoga gradića u Južnoj Australiji. Na ljetnoj žezi, okružen božićnim ukrasima, ali bez imalo šanse da pronađe božićni mir, Hirsch se baca na posao – krađe bakra, nesuglasice među stanovnicima, požar, automobilska nesreća, tinejdžerski prekršaji, incidenti pod utjecajem metha. Sumnjivih događaja u maloj sredini ne nedostaje, a krvavi masakr bit će tek prvi u nizu izopačenih zločina koji će zgroziti zajednicu i staviti Hirschevu brižnu dušu, čvrst karakter i jasan moralni kompas na test. Garry Disher, majstor ruralnog noira, piše dinamično i povezano. Zorno prikazuje likove, raspleće radnju i prenosi osjetilno iskustvo okrutnoga australskog krajolika. Uvjerljivim, zvučnim dijalozima uvlači čitatelja na poprište zločina, katkad s potresnim efektom, šokirajući ga rijetko viđenim, gotovo filmskim prizorima.