Roman o agoniji i vedrini, Srđan Valjarević (V.B.Z.)

Roman o agoniji i vedrini zadire duboko u vrijeme pada nadstrešnice u Novom Sadu i sve kontradikcije nastale nakon tog trenutka. U njemu Valjarević kroz svoje junake prikazuje besprizornost jednog društva, ogrezlog u permanentnom kašnjenju i istrajavanju na porazu. Bivajući u stanju trajne narkoze, najviše što to društvo uspijeva proizvesti (jednako kao i junaci Romana o agoniji i vedrini) jest gubitnička iluzija o promjeni. Dakle, mračno je, i bit će i dalje. Pritom autor gradi složenu polifonu strukturu u kojoj progovara mnoštvo glasova stvarajući tako tekstualnu vrtešku koja čitaoca neprestano gura od suza do smijeha, i obrnuto. Njegovi junaci, Fric i Dobrila, Kinez Li i Profesor istorije u penziji, pa i Poštar, svojevrsni su beketovski likovi, zarobljeni u opetovanom čekanju, poput Clova i Hamma, i potpuno onemogućeni da djeluju. Sve vide, sve čuju, ali odbijaju da budu učesnici u onome što nameće trenutak histeričnog politikantskog bulažnjenja. Sve to Valjarević donosi autentičnim jezikom kojim ironizira i dekonstruira aktualni društveni trenutak prikazujući ga kao burlesku koja je jednako smiješna koliko i mračna.

Knjiga Joanina Paul Thurin, prevela Maja Tutavac (Hena com)

Godina je 1318., redovnica Joan odluči pobjeći iz benediktinskog samostana, u kojemu se nalazi od djetinjstva, i osloboditi se svih zabrana i stega koje sputavaju njezinu seksualnost, urođenu radoznalost i želju za znanjem i potpunom slobodom. Znajući da je samo smrt može izbaviti iz samostanskih zidina, Joan smišlja plan i otkriva ga uz svjetlost svijeća: pravit će se da je mrtva i uz pomoć nekoliko pomagača u lijesu pobjeći iz samostana. Tako počinje njezino nevjerojatno putovanje srednjovjekovnom Engleskom koje će je dovesti sve do Londona i pružiti joj ono što joj je dotad bilo nepoznato: užitak i slobodu. Temeljeći Knjigu Joaninu na istinitoj priči, autor pripovijeda o nevjerojatnoj sudbini žene koja se suprotstavlja nametnutim zabranama kako bi izborila žuđenu slobodu. Opisujući njezino putovanje, Thurin gradi roman koji će čitatelja zaokupiti i natjerati na razmišljanje o pitanjima potrage za slobodom i identitetom, sukoba pojedinca s autoritetom institucije, želje za znanjem u svijetu oblikovanom religijom i tradicijom, te hrabrosti potrebne da bi se počelo ispočetka.

Božja luda na kraju svijeta Javier Cercas, prevela Silvana Roglić (Fraktura)

Knjiga za sve koji žele razumjeti kršćanstvo 21. stoljeća i jednoga od njegovih najvažnijih predstavnika – papu Franju. Kada Javier Cercas dobije poziv da u rujnu 2023. prati papu Franju na apostolskom putovanju u Mongoliju i da o tome napiše knjigu, svjestan je da je pred njime prilika koju Vatikan nikada nije pružio nijednom piscu. Ali kakvu bi knjigu mogao napisati osvjedočeni ateist poput njega? I zašto bi je uopće napisao? Nefikcijski roman Božja luda na kraju svijeta najznačajnijeg živućeg španjolskog pisca Javiera Cercasa mnogo je više od iznimnog, duboko pronicavog portreta Jorgea Marija Bergoglia, nepredvidivog i proturječnog reformatora, jednoga od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih papa u povijesti. Putovanje na kojemu Javier Cercas iz neposredne blizine promatra Franju i Katoličku crkvu na jednoj od njezinih najudaljenijih i najneobičnijih periferija svakom se stranicom ove nezaboravne knjige pretvara u sve intimniju potragu neizvjesna ishoda – u pustolovnu priču o susretu sumnje i vjere, nade i smrti, u triler o najvećoj tajni u povijesti čovječanstva i o najvećem obećanju kršćanstva: uskrsnuću tijela i besmrtnosti.

Eurotrash Christian Kracht, prevela Nataša Medved (OceanMore)

Kada je 2021. objavljen dugo očekivani novi roman švicarskog enfant terriblea Christiana Krachta, nitko nije dvojio da u rukama drži novo remek-djelo, Krachtov dotad najosobniji roman u kojemu se njegov smisao za humor, briljantna spisateljska imaginacija i jezična virtuoznost spajaju u veličanstven roman na granici obiteljske drame i obračuna s osobnom i europskom prošlošću. Pripovjedač iz slavnog romana Faserland vraća se u Zürich, gdje ga uz salve uvreda dočekuje osamdesetogodišnja majka, otpuštena iz psihijatrijske klinike. Oboma je jasno da je došlo vrijeme da krenu na putovanje koje su dugo odlagali. Majka u banci podiže veću svotu novca i oni taksijem kreću na vožnju Švicarskom s ciljem da njezin novac, stečen ulaganjima u vojnu industriju, daruju nepoznatim ljudima. Njihovo putovanje pretvara se u emotivnu, grotesknu i tragikomičnu pripovijest o obitelji, o društvenim i povijesnim traumama koje se prelamaju kroz europsko dvadeseto stoljeće. Eurotrash je neobično duhovit i duboko dirljiv roman jednog od najosebujnijih europskih pisca kojega ćemo, srećom, tek početi otkrivati.

Zašto carstva propadaju Peter Heather i John Rapley, preveo Vedran Pavlić (Naklada Ljevak)

Što god se dogodilo, Zapad jednostavno nikad neće moći opet postati velikim u smislu 19. ili 20. stoljeća. Fundamentalne strukture globalnog gospodarstva previše su se promijenile da bi to ikad bilo moguće, a dio njegovih vođa mora prestati glumiti da se to može promijeniti. Tijekom posljednja tri stoljeća, Zapad se uzdigao i zagospodario planetom. A onda se, iznenada, na prijelazu tisućljeća, povijest preokrenula. Suočen s ekonomskom stagnacijom i unutarnjim političkim podjelama, Zapad se našao u brzom padu. Ovo nije prvi put da globalni poredak svjedoči tako dramatičnom usponu i padu. Rimsko Carstvo slijedilo je sličan put od vrtoglave moći do raspada - činjenica koja je više od čudne povijesne slučajnosti. U knjizi Zašto carstva propadaju, povjesničar Peter Heather i politički ekonomist John Rapley koriste prošlost Rima kako bi iznova razmotrili stanje suvremenog Zapada. U ovoj iznimnoj, transformativnoj knjizi, Heather i Rapley istražuju neobične paralele - i produktivne razlike - između dva slučaja, gledajući dalje od uobičajenih interpretacija: invazije barbara i civilizacijskog propadanja. Od 399. do 1999. godine, životni ciklusi carstava, tvrde oni, siju sjeme njihovog neizbježnog uništenja. Era zapadne globalne dominacije dosegla je svoj kraj. Što slijedi?