Kad su u nedjelju navečer na pariškom festivalu Rock en Seine izašli na pozornicu, sve oči bile su uprte u Kneecap, rap-trio iz Belfasta čiji je politički angažman posljednjih mjeseci izazvao polemike širom Europe. Njihovo sudjelovanje na jednom od najvećih francuskih festivala bilo je predmet žestokih rasprava: gradske vlasti Saint-Clouda povukle su dio financiranja (40.000 eura), a ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau ponovno je naglasio "nultu toleranciju" prema svakom potencijalnom neredu.

Organizator festivala Matthieu Pigasse na sve je odgovorio kako je nakaradno smatrati da je podrška palestinskoj stvari prijetnja javnom redu, te time stao iza benda i iza ideje da glazba ne smije biti lišena političkog glasa.

Zviždaljke, poruke i skandiranje 'Free, free Palestine'

Unatoč pritiscima, Kneecap su se pojavili na pozornici u "svom stilu". Već prije nastupa na platformi X poručili su: "Pokušali su nas zaustaviti, nisu uspjeli. Liberté, Égalité, Fraternité." Sam nastup započeo je napeto. Proizraelski prosvjednici pokušali su omesti početak koncerta zviždaljkama i zastavama, no bend ih je odmah prozvao. "Žele nas zaustaviti. Ne žele da sviramo na festivalu. Nećemo im to dopustiti. Nismo kao oni. Nismo kao Izrael. Nismo ovdje da se tučemo, nego da se zabavimo. Ako netko puše u zviždaljke, neka javi osiguranju i maknut ćemo ih. Bez svađe. Sve je ljubav, sva podrška Palestini", rekao je reper Móglaí Bap.

Na velikom ekranu iza Kneecapa pojavila se poruka: "Francuska vlada je suučesnik: prodaje i olakšava trgovinu oružjem izraelskoj vojsci." Mo Chara je nastavio u istom tonu: "Znam da smo ljuti, da smo frustrirani. Ali nemojte im to pokazati. Ovdje smo zbog ljubavi, uživanja i podrške." Publika je potom glasno uzvratila skandiranjem "Free, free Palestine", a ostatak nastupa prošao je bez incidenata.

Festivalske pozornice kao politički poligon

Kneecap su u kratkom vremenu postali simbol šire debate: gdje prestaje glazba, a gdje počinje politika? Njemački Hurricane i Southside te mađarski Sziget odlučili su ih izbaciti s line-upa. Rock en Seine i britanski Green Man ostali su im vjerni, braneći pravo na slobodu govora.

Bend pritom stalno ponavlja da nije riječ o antisemitizmu, nego o političkom protivljenju izraelskom ratu u Gazi. "Optužbe za antisemitizam koriste se kako bi se zbunilo, skrenulo pažnju i pružilo pokriće genocidu", poručili su ranije. U Parizu su te optužbe još jednom odjekivale, ali odgovor s pozornice bio je jasan: kombinacija prkosa i zajedničkog ritma, političkog slogana i zajedničke katarze. Publika je bila ta koja je, u konačnici, usvojila političku dimenziju koncerta i pretvorila je u skandiranje.

Što znači biti 'opasan bend'?

Kontroverze se ne tiču samo festivalskih nastupa. Član benda Mo Chara (Liam Óg Ó hAnnaidh) prošlog se tjedna ponovno pojavio pred londonskim sudom zbog optužbi da je tijekom koncerta 2024. pokazao zastavu Hezbollaha, što se u Ujedinjenom Kraljevstvu tretira kao teroristički prekršaj. Sud ga je pustio na slobodu bez uvjetnih ograničenja, a novo ročište zakazano je za 26. rujna. Bend cijeli proces naziva politički motiviranim i opisuje ga kao "karneval distrakcije", poručujući: "Mi nismo priča. Genocid je priča."

U eri kada festivali sve češće biraju "sigurne" programe i kad se politički angažman glazbenika pokušava svesti na minimum, Kneecap se pojavljuju kao podsjetnik da pozornica može biti i prostor otpora. Njihova mješavina rapa na engleskom i irskom jeziku, lokalnih belfastskih referenci i globalnih političkih poruka često se doživljava kao provokacija. No publika u Parizu pokazala je da i provokacija može biti doživljena kao oslobađajuća.

Kneecap su tako na Rock en Seineu održali koncert koji će se pamtiti manje po glazbenim aranžmanima, a više po činjenici da je tisuće ljudi zajedno klicalo političkoj poruci. To otvara pitanje: jesu li festivali mjesta zabave ili mjesta političke artikulacije? Ili, kako su Kneecap sugerirali, možda oboje – jer ponekad "zabava" i "otpor" dišu istim ritmom.