U ČAST VELIKANU

Konceptualna proslava Krležinog rođendana

  • Autor: Igor Ružić
  • Zadnja izmjena 06.07.2011 10:43
  • Objavljeno 06.07.2011 u 09:43
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

'Naše razumijevanje sebe samih nije moguće bez Krleže', tvrdi se u najavi proslave rođendana ovog neupitnog domaćeg književnog velikana, o kojem ne prestaju rasprave čak i u godini kad se obilježavaju tri desetljeća od njegove smrti

Vjerojatno i neće nikad, s obzirom da u Hrvatskoj onih koji stvaraju svoj stav samo nakon pogleda bačenog na korice ima sasvim dovoljno da se Miroslavu Krleži olako lijepe etikete, od crvenih do nešto suvremenijih, čak i mizoginih. Kako je njemu, a i onima koji ga i dalje čitaju, možda i vole, ali sigurno poštuju, sasvim svejedno tko njegovo književno, političko i svako drugo nasljeđe smatra isključivo crvenim, bijelim ili, reklo bi se, plavim, njegov rođendan lijepa je obljetničarska prigoda za druženja nad zatvorenim grobom. 7. srpnja upravo to će se dogoditi u organizaciji multimedijalne umjetničke organizacije Bacači sjenki, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog filmskog saveza sa zagrebačke strane te beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju i Qendra Multimedia, centra za vizualne i izvedbene umjetnosti iz Prištine.

Muzej Grada Zagreba

Muzej Grada Zagreba

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Krležin Gvozd tokom godine za javnost je otvoren svakog utorka

Je li, kako je ustvrdio Radovan Ivšić, 'Krleža najveća katastrofa koja nam se mogla dogoditi', ili je najveći i nedodirljiv u svojoj veličini među svima koji su ovdje nešto pisali, je li zaslužio Nobela, ali se nije bavio političko-diplomatskim igrama da do te nagrade i dođe, ili je njegova ipak lijeva pozicija sama tome presudila... i dalje ostaju otvorena pitanja.

Takvo ostaje i njegovo nasljeđe, za koje jedni tvrde da je i previše obilježilo domaću ne tek književnost u svim njezinim vidovima nego i umjetnost općenito, dok drugi misle da ono i dalje, unatoč cijelim policama posveta, idolopokloničkih memoarskih zapisa, zahvala i rasprava, nije dobilo vjerodostojnu i punu ocjenu.

Program pod naslovom 'Čovjek poslije smrti hoda gradom', preuzetim od Krležine pjesme posvećene Branku Gavelli, naći će se negdje između. Pokušat će krležologiji dodati još jedan ton, a možda i tom, publiku podsjetiti na njegova nekadašnja takozvana 'lijeva i desna skretanja', ali i na nesumnjivu aktualnost njegova djela.

Nakon što je postalo jasno da čuvene kutije, ostavština Miroslava Krleže pohranjena u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci s počekom od dva desetljeća, ipak ne sadržavaju ni blago ni ključ za njegovo otkrivanje, Krleža je ovdje i dalje svojevrsna enigma, s kojom se mnogi poistovjećuju, a drugi ratuju.

Međutim, djelo ovog iznimno plodnog autora i dalje je relevantno, kako umjetnički tako i politički, čita li ga se na pravi način, bez ideoloških ograda ili s njima. Jedan od nesumnjivih znakova moderniteta na ovim prostorima, čovjek koji je i književnom djelu pridodao i osobnu sudbinu važnog aktera u političkim i društvenim procesima, Krleža je svojom biografijom i opusom sumirao dobar dio ovdašnjeg, ali i ne samo ovdašnjeg prošlog stoljeća. Na njega se i danas poziva, iako se o svakom 'krležijanskom' samoodređenju danas može i treba misliti odvojeno i kritički.

Neki od krležijanaca govorit će i na okruglom stolu u prostorijama Hrvatskog društva pisaca 7. srpnja u 13 sati, posvećenom aktualnosti Krležinog dramskog djela i njegovim novijim realizacijama. Među njima su Velimir Visković kao moderator, te Boris Bakal, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Dubravka Crnojević-Carić, Nadežda Čačinović, Stanko Juzbašić, Bruno Kragić, Igor Mandić, Predrag Matvejević, Zef Mirdita, Krešimir Nemec, Boris Senker, Gordana Vnuk i Vjeran Zuppa iz Hrvatske, te Jovan Ćirilov, Zoran Janjić, Borka Pavićević i Branimir Stojanović iz Srbije, a pridružit će im se i Qerim Ondozi te Shkëlzen Maliqi s Kosova. Skup će začiniti snimka razgovora/performansa pod naslovom 'Izlet/Rubu/Agram/U/Pameti/Na', koji će se istog dana u prijepodnevnim satima dogoditi između srbijanskih i kosovskih gostiju u vlaku Beograd - Zagreb.

Filmski dio programa ove jednodnevne manifestacije održat će se u Kinu Tuškanac s početkom u 18 sati, kad su na programu 'Put u raj', igrani film Marija Fanellija u produkciji Jadran filma iz 1970, jedini filmski uradak za koji je Krleža napisao originalni scenarij.

Muzej Grada Zagreba

Muzej Grada Zagreba

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Radna soba Miroslava Krleže


Nakon toga slijedi 'Na rubu pameti', televizijska adaptacija romana u režiji Slavoljuba Stefanovića-Ravasija iz 1981, u produkciji TV Beograd.

Gotovo istodobno s drugim filmom, u piščevoj kući na Gvozdu, pretvorenoj u Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže, Bacači sjenki predstavit će projekt i izložbu 'Krleža-Parafernalije I', paralelne kronologije Krležine zagrebačke svakodnevice, od života do smrti, njegovog opusa i svjetske povijesti u tom razdoblju. Nakon razgovora o Kosovu te albansko–jugoslavenskim odnosima kako ih je Krleža objasnio u Enciklopediji Jugoslavije, bit će predstavljena i međunarodna kazališna koprodukcija 'Izlet u Rusiju' iza koje stoji beogradski Centar za kulturnu dekontaminaciju.

I ova rođendanska proslava, a zapravo niz događanja s povodom, zajedno s recentnim porastom zanimanja za Krležino djelo na pozornicama cijele regije, potvrđuje da je nakon desetljeća šutnje i pogrešaka na redu nova faza krležomanije. Najvjerojatnije, a tek možda i na sreću, ne i posljednja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi