Nacrt novog Zakona o umjetnicima koji regulira prava samostalnih umjetnika, a koji je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila na početku svog mandata 2017., u završnoj je fazi izrade i u umjetničkim krugovima već neko vrijeme izaziva velike prijepore. Umjetnici su se tako jučer, u organizaciji Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), okupili u zagrebačkom Novinarskom domu gdje su razgovarali o Nacrtu prijedloga za koji tvrde da se donosi bez komunikacije s njima
Namjera sastanka, koji nije bio otvoren za javnost, bila je informirati samostalne umjetnike o spornom Nacrtu Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, kolokvijalno nazvanog Zakon o umjetnicima. Predsjednik HZSU-a Hrvoje Kovačević uoči skupa na kojem su, među ostalima, bili Vlatka Vorkapić, Massimo Savić, Sanja Lovrenčić, Robert Kurbaša i Senka Bulić, za Večernji list je rekao kako su skup sazvali nakon što je Kovačević dobio informaciju da se Nacrt prijedloga Zakona pojavio u Ministarstvu financija.
'Nismo znali da je Zakon u završnoj fazi izrade. Donose ga bez komunikacije sa samostalnim umjetnicima. Predstavnici Radne skupine s područja likovnosti i književnog prevođenja nisu informirali umjetnike svojih područja o nacrtu Zakona', upozorio je Kovačević.
Što se dosad događalo sa Zakonom?
Trenutni Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva donesen je 1996., a regulira prava 'umjetnika izvan radnog odnosa kojima je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje'. Bilo je i ranije pokušaja da ga se promijeni pri čemu je dobro poznata inicijativa nekadašnjeg ministra kulture Jasena Mesića iz 2011., u suradnji s tada državnom tajnicom Ninom Obuljen Koržinek, koja je naišla na veliki otpor struke.
Obuljen Koržinek je na samom početku svog mandata u Ministarstvu kulture 2017. kao jedan od ključnih ciljeva najavila promjenu ovoga Zakona, a u tu svrhu najprije je imenovala klastere - književni, filmski, glazbeni, likovni i scenski - te zadala da svaki od njih izabere svog predstavnika za Radnu skupinu. Ista je imenovana u listopadu 2017., u sastavu Hrvoje Kovačević, Neven Frangeš, Lara Hobling Matković, Josip Zanki, Saša Božić, Kristina Delfin, Iva Hraste Sočo, Nevena Tudor Perković i Kristina Vlašiček Novoselec te, Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva, kao koordinator.
Od listopada 2017. pa dosad Radna skupina sastala se četiri puta, rekao je Kovačević uoči jučerašnjeg sastanka samostalnih umjetnika. On je, inače, u Skupinu imenovan ne iz redova HZSU-a, nego kao predstavnik književnih krugova.
HZSU je u međuvremenu prošle godine Nacrt Zakona o umjetnicima javno odbacila, navodeći da on nije usuglašen s prijedlozima umjetničkih strukovnih udruga. Pojedini članovi Radne skupine, upozorili su, ne informiraju ih o tijeku izrade Nacrta i na sastancima s Ministarstvom iznose svoje osobne stavove, koji nisu stavovi umjetničkih strukovnih udruga.
Kao najspornije odredbe Nacrta novog Zakona, koje predlaže Ministarstvo, Kovačević navodi one o minimalnom i maksimalnom cenzusu za ostvarivanje prava na subvencije. Minimalni cenzus, kako je objašnjeno u Nacrtu, znači da 'umjetnik može steći pravo na uplatu doprinosa za obvezna osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako je ostvario ukupni prihod od umjetničke djelatnosti za posljednjih pet godina za koje su obrađene godišnje porezne prijave, koji je veći od 18 minimalnih mjesečnih bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u petogodišnjem razdoblju koje prethodi godini u kojoj umjetnik podnosi zahtjev za uplatu doprinosa.'
U važećem Zakonu ključni kriterij za ostvarivanje prava na uplatu doprinosa je umjetnička vrijednost rada, a prema novom ključna bi postala tržišna, što umjetnici smatraju suludim u situaciji Hrvatske u kojoj je umjetničko tržište slabašno, a u nekim svojim granama praktički i nepostojeće.
'Minimalni cenzus od 60.000 kuna ostvarenih u pet godina veliki bi broj ljudi ostavio bez prava uplate doprinosa jer ti ljudi zarađuju vrlo malo. Oni bi morali sami plaćati doprinose, a procjena je da ih ima oko dvije stotine. Što se tiče maksimalnog cenzusa (takva odredba postoji i u sadašnjem zakonu, op. a.), on je povećan na 1,5 milijuna kuna na period od pet godina, ali mislimo da se time kažnjavaju oni umjetnici koji ne rade na crno, nego uredno prijavljuju prihode i plaćaju poreze i prireze', rekao je Kovačević kojemu je veliki problem i to što Ministarstvo kulture novim Zakonom namjerava od HZSU-a preuzeti poslove oko ostvarivanja prava na uplatu doprinosa.
vezane vijesti
'Naša stručna služba s pet zaposlenih vrhunski radi svoj posao. Mislim da Ministarstvo sigurno to ne bi tako dobro obavljalo. Bojimo se i poteza ministrice koja bi seljenjem tih poslova u Ministarstvo dobila moć kakvu nije imao nijedan ministar kulture od 1965. kada je HSZU ustanovljen', rekao je Kovačević Večernjem dodajući da su umjetnici spremni i na prosvjed ako se usvoji novi Zakon.
O drugim sumnjivim prijedlozima u Nacrtu novog Zakona krajem prošle godine detaljno je pisala redateljica Nora Krstulović, upozoravajući, među ostalima, i na odredbu kojom bi se uveli tzv. stručnjaci u kulturi, a čiji bi se uvjeti stjecanja te 'titule' odredili naknadno, Pravilnikom.
'Postoji li itko tko bi se začudio kad bi slijedom takve logike status stručnjaka u kulturi dobio i jedan Anto Đapić, trenutni potpredsjednik kazališnog vijeća HNK Osijek, koji se tamo našao zahvaljujući jednako preciznoj zakonskoj definiciji 'uglednog djelatnika u kulturi', piše Krstulović u tekstu koji je od jučer na društvenim mrežama podijelio velik broj umjetnika.
Iz Ministarstva kulture, piše Večernji list, Krešimir Partl poručuje da se čeka konačno usklađenje Nacrta Zakona. Prije njegovog slanja u javnu raspravu održat će se još jedan sastanak s predstavnicima strukovnih udruga, rekao je dodajući da je na posljednjem njihovom skupu u srpnju stekao dojam da većina podržava Nacrt, kao i da se o iznosima minimalnog i maksimalnog cenzusa još može raspravljati.
Ministarstvo, rekao je, neće odustati od odredbe prema kojoj preuzima stručne i administrativne poslove u vezi sa stjecanjem prava na uplatu za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. 'HZSU će i dalje funkcionirati kao udruga i štititi prava svojih članova, a Ministarstvo će od HZSU-a preuzeti zaposlene koji sada obavljaju taj posao', rekao je Partl za Večernji.
Dosadašnje beneficije samostalnih umjetnika
Jedina stvarna beneficija koju ostvaruju (samostalni umjetnici) jest činjenica da im je 25% prihoda neoporezivo. No, zauzvrat imaju pravo na plaćeno bolovanje tek nakon 40 dana bolesti i ne smatraju se kreditno sposobnima bez obzira na visinu prihoda.
Posebnu skupinu među (samostalnim umjetnicima) čini cca 1300 samozaposlenih umjetnika kojima država ciklički, na preporuku struke, a zbog njihova zamjetnog doprinosa hrvatskoj kulturi, subvencionira mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zahvaljujući čemu će imati mirovinu od 1500 do 2000 kuna, piše Nora Krstulović u svojoj analizi prijedloga Nacrta Zakona o umjetnicima.
