IZLOŽBA U ZAGREBU

Jadranka Kosor kao Marilyn Monroe

  • Autor: G.K.
  • Zadnja izmjena 24.09.2012 09:48
  • Objavljeno 23.09.2012 u 16:02
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Od 24. rujna do 17. listopada u Centru za kulturu Novi zagreb, u Galeriji Vladimir Bužančić, zagrebačka publika ima priliku pogledati kako zanimljivi suvremeni umjetnik Bojan Šumonja u novoj multimedijalnoj izložbi prikazuje hrvatsko društvo

Sutra u Zagrebu počinje izložba pod nazivom 'Što je nama naša borba dala' pulskog umjetnika Bojana Šumonje. Nakon svojih velikih platana s motivom ovaca kao alegorijom posluha i sveopće pasivnosti hrvatskih građana, Šumonja ponovno angažirano i kritički sagledava naše društvo, ali ovaj put multimedijalnom izložbom interpretirajući ga kroz radove različite u svojoj izvedbenoj formi.

'Duhovitost je jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg Bojanova opusa. Cijeli ovaj njegov ciklus ne bi imao ni razloga ni smisla da autor svojim duhovitim rješenjima, koja su često na rubu sarkazma, ne progovara na sebi svojstven način o tužnoj stvarnosti. Njegovi radovi diskretno su u svoj korpus inkorporirali ponešto i od karikature, čime su dobili potrebnu britkost likovne političke literature, a Bojan i tim činom potvrđuje da trenutno za njega  granice ne postoje. Takav stav ilustrira i serija printeva bivše premijerke Jadranke Kosor koju Šumonja izrađuje u pop–art maniri Andya Warhola, odnosno citira njegovu poznatu seriju s likom Marilyn Monroe. Ovdje Bojan pozicionira Jadranku Kosor, neuspješnu hrvatsku političarku čiji nas je lik putem svih medija bombardirao preko dvije godine, poput Marilyn, legendarne ikone pop kulture ranih šezdesetih godina. Stravična je činjenica da se između te dvije ličnosti, a o čemu Bojan uopće nije dvojio, može staviti ikakav znak jednakosti, a još je poraznije to što je nama dnevna politika doista postala pop kulturom, najčešće i jedino ona sama.

Bojan Šumonja

Bojan Šumonja

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Šumonjini hologrami pretapaju političare: Mesića, Tuđmana, Sanadera i Kosoricu ili Čačića, Linića, Josipovića i Milanovića. Očito je da autor ne čini nikakvu razliku između političara iste ili različite vlasti, odnosno da ne preferira ni jednu stranku ili političku opciju. Šumonjin stav o onima koji nama vladaju sličan je stavu većine stanovnika ove zemlje, odnosno porazno iskustvo jasno  mu govori da su u principu na vlasti svi isti, jer predizborna obećanja ostaju samo obećanja, a stvarnost je sve teža i teža', stoji u predgovoru kataloga izložbe koji je napisao Mladen Lučić

Sam autor objasnio je koncept izložbe:

Što je nama naša borbadala je priča o tome kako iz konteksta izdvojen citat jedne socrealističke pjesme postaje drugo ime za rezultat svih dosadašnjih globalnih i individualnih procesa koji su nas definirali svojim sadržajima, vibracijama i posljedicama i učinili nas onime što jesmo sada. Vrsti 'borbe' koja je vođena u određenom trenutku korespondira i njen rezultat. Ako je bitka bila svjetovna, rezultat će biti angažirani rad s uporištem u sadašnjosti, a ako je bila duhovna, onda će biti vrlo osoban, intimističan i bezvremen.

Interpolacijom različitih osoba u hologram postiže se efekt 'miješanja duhova'. Naime, mijenjanjem kuta gledanja, na površini holograma pojavljuju se kombinacije slika u kojima je 'duh' jedne osobe prisutan u slici druge, 'duh' druge je prisutan u slici treće, 'duh' treće u slici četvrte i tako unedogled, stvarajući tako velik broj kombinacija i nudeći mnoštvo načina iščitavanja.

Jedan način čitanja može iščitati holističku tezu svemira, tj. da smo svi mi u osnovi jedno bez obzira na to koliko bili različiti, drugi način čitanja takve slike, koja se mijenja dok prolazimo pokraj nje, podupire tezu kako nema jedne jedinstvene istine već je ona promjenjiva, ovisno od kuta gledanja promatrača. I upravo činjenica da se slika mijenja, ovisno o kutu gledanja, razlog je različitih percepcija i interpretacija stvarnosti i različitih 'Istina'. Različite istine uzrokuju različita stajališta, koja se međusobno sukobljavaju i u konačnici vode u netolerancije, ksenofobije, netrpeljivost, nasilje, ratove. Ta ambivalentnost govori u prilog velike iluzije u koju je uronjen gotovo cijeli ljudski rod', zaključio je Šumonja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi