'STANJE STVARI'

Hrabre žene i pustinjaci iz sibirske šume u programu ZagrebDoxa

08.02.2019 u 12:52

Bionic
Reading

Službeni program 'Stanje stvari' na ZagrebDoxu koji daje uvid u poznate ili manje poznate događaje i društvene fenomene, ove godine nudi, među ostalima, filmsko putovanje sve do sibirske tajge, zatim priču o hrabroj iračkoj reporterki Noor Al Helli i o borbi žena u Hollywoodu kao i o malim pobjedama žrtava Francova režima u Španjolskoj

U novom dokumentarcu 'Generacija bogatstva' Lauren Greenfield '(Kraljica Versaillesa', 'Djeca i novac', 'KULTura ljepote'…) pokušava odgonetnuti odakle proizlazi suvremena opsesija bogatstvom. Među brojnim sugovornicima, bogatašima, starletama i celebrityjima nalazi se i tzv. 'antikrist financijskog svijeta' Florian Homm. Film je 2018. otvorio Sundance, a prikazan je i na Berlinaleu, SXSW-u, CPH:DOX-u i drugim festivalima.

Važnu priču o hrabroj Iračanki donosi dokumentarac 'Žene s eksplozivnim naušnicama' iranskog redatelja Reze Farahmanda. Njegova protagonistica, Noor Al Helli je novinarka koja, potaknuta surovom svakodnevnicom rata i terorizmom na Bliskom istoku, odlazi u oslobođeno, ali još uvijek opasno područje u sjevernom Iraku.

U kampu pod kontrolom iračke vlasti susreće one o kojima u tom kontekstu rijetko razmišljamo, obitelji terorista, žene i djecu okružene mirisom baruta i zvukovima eksplozija. Nagrađen priznanjem za najbolju režiju na festivalu dokumentarnog filma Cinema Vérité u Iranu, film svjedoči o nevjerojatnoj snazi volje jedne žene da promijeni svijet oko sebe.

Dva dokumentarca kritički se odnose prema postojećem stanju svjetskog ekonomskog i ekološkog sustava. Njemački 'Greška sustava' Floriana Opitza bavi se pitanjem suvremenog kapitalizma, koji se temelji na konceptu beskrajnog rasta. Zašto toliko inzistiramo na neprestanom rastu ako znamo da nas to u konačnici može dokrajčiti?

Drugi film vizualno je dojmljiv 'Živjeti u prošlosti budućnosti' američke redateljice Susan Kucera, a tematizira odnos ljudi prema planetu. Film polazi od činjenice da je Zemlja postojala puno duže nego što smo se mi na njoj našli i postojat će i kad s nje nestanemo. U filmu progovara niz cijenjenih znanstvenika i filozofa, a pripovjedač i producent filma je slavni glumac Jeff Bridges.

U godini koju su obilježili pokreti #timesup i #metoo autorica Amy Adrion snimila je niz intervjua s uspješnim holivudskim redateljicama. Njezin dokumentarac 'Samo pola slike', nagrađen na Sundanceu, progovara o poražavajuće malom broju redateljica u Hollywoodu. U filmu o svojim počecima, uspjesima i poteškoćama govore, između ostalih, Ava DuVernay, Jill Soloway, Lena Dunham, Catherine Hardwicke, Miranda July i mnoge druge.

Na ZagrebDoxu prikazat će se i dokumentarac u režiji francuskog vizualnog umjetnika i redatelja Clémenta Cogitorea ('Wakhan Front', nagrađen na kanskom Tjednu kritike 2015, 'Bielutin – u vrtu vremena', prikazan na ZagrebDoxu 2013). Film 'Braguino', ovjenčan nagradama Dokufesta, Indielisboe i FID Marseillea i filmskih festivala u Moskvi i San Sebastianu, gledatelje vodi u središte sibirske tajge, 700 kilometara od prvog naselja. U bajkovitoj divljini do koje je moguće doći jedino helikopterom upoznajemo dvije zaraćene obitelji, Braguine i Killine. Potomci 'starovjeraca', proganjanih disidenata Ruske pravoslavne crkve, žive u potpunom skladu s prirodom, koji bi uskoro mogla ugroziti najavljena devastacija šume.

Američko-španjolski film 'Šutnja drugih' u režiji Almudene Carracedo i Roberta Bahara, a s producentskim potpisom Pedra Almodóvara, govori o upornim pojedincima i njihovim malim pobjedama. Kontroverzni zakon o amnestiji u Španjolskoj je na snazi već 40 godina. U želji da prekinu vlastitu i kolektivnu šutnju, protagonisti filma, žrtve Francova režima, progovaraju o svojim sjećanjima. Film je osvojio nagradu publike i Peace Film Prize na Berlinaleu, a nagrađen je i u Sheffieldu i Jihlavi.

Kratkometražni indijski dokumentarac 'Tungrus' redatelja Rishija Chandne govori o četveročlanoj obitelj koja svoj mali životni prostor u Mumbaiju dijeli s jednim posebnim pijetlom. Kako je tijekom vremena pernati ljubimac počeo zauzimati sve više prostora, počelo se postavljati pitanje pojesti ga ili ne.