Nakon nazovi isprike žrtvama zlostavljanja i uznemiravanja, samo dan ranije nego će Milena Zajović u Večernjem listu objaviti ispovijesti njegovih žrtava, Dalibora Matanića, mislili smo, doista više nema u javnosti, a i nije ga bilo sve do nedavnog intervjua za ženski časopis Gloria, u kojem je oko pola sata ovaj nekad poznati, traženi i ugledni hrvatski redatelj govorio u kondicionalu. Bio je to pokušaj medijske rehabilitacije, a sav se bijes javnosti sručio na glavnu urednicu časopisa koja ga je privela na ugodnu čašicu razgovora zbog kojeg se kasnije morala ispričati. U tih godinu dana, kako nam je predstavljano, Matanić se liječio, sam prijavio u državni program liječenja od različitih ovisnosti i uspio snimiti kratki film 'Lutka', a on donosi priču o ocu koji svoju kćer odijeva kao lutku i potom je iznajmljuje muškarcima kao prostitutku.

<<< Komentar Zrinke Pavlić: Može li Dalibor Matanić oprostiti sam sebi >>>

Dok je 'Lutka' prikazivana na filmskim festivalima po Europi, policija je 'kompletirala' dosje: spolno uznemiravanje osoba kojima je bio nadređen, bludne radnje i omogućavanje konzumacije droge, a Općinsko kazneno državno odvjetništvo treba odlučiti hoće li, nakon četiri kaznene prijave i ovakvog dosjea, dignuti optužnicu. U međuvremenu se Matanić s novim projektom prijavio i na HAVC, ali su ga odbili.

Policija poziva potencijalne žrtve da im se jave uz napomenu da će njihovi identiteti biti zakonski zaštićeni i da mediji ne smiju otkrivati njihove podatke, a HAVC je najavio uvođenje etičkog kodeksa ponašanja na setu – dokument koji bi bio obvezan dio svih ugovora za projekte što se financiraju javnim novcem, i to od početka 2025. godine. Članovi filmskih ekipa morat će ga pročitati i potpisati prije početka rada.

Iz HAVC-a su za tportal potvrdili najave o uvođenju etičkog kodeksa te istaknuli da su 'na korak do implementacije'. Upite o potencijalnom uvođenju ili eventualnom etičkom kodeksu drugih institucija koje javnim novcem financiraju kreativne i umjetničke projekte poslali smo Ministarstvu kulture i medija i Zakladi Kultura nova.

Kultura nova: Ako se ustanovi da netko krši propise, bit će isključen iz natječaja

Odgovor je stigao iz Zaklade Kultura nova, državne ustanove koja dodjeljuje financijska sredstva za projekte promicanja i razvoja civilnog društva u RH na području suvremene kulture i umjetnosti.

'Zaklada Kultura nova nema usvojen Etički kodeks za Program podrške, ali se svake godine usvaja natječajna dokumentacija za raspisivanje javnih poziva Programa podrške, u okviru koje su propisana načela dodjele bespovratnih sredstava. Dodjela bespovratnih sredstava Zaklade temelji se na načelima transparentnosti, nepristranosti, jednakog tretmana i nediskriminacije. Zaklada dodjeljuje bespovratna sredstva organizacijama civilnog društva uz uvjet da svojim djelovanjem nisu u suprotnosti s vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav). Ako bilo koje tijelo Zaklade koje sudjeluje u postupku dodjele bespovratnih sredstava utvrdi da su djelovanje organizacije ili njezini programi/projekti u suprotnosti s vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske, organizacija može biti isključena iz daljnjeg postupka dodjele bespovratnih sredstava', kažu iz Kulture nove i dodaju:

'Važno je za napomenuti da Zaklada nakon odobravanja bespovratnih sredstava odabranim programima/projektima, a prije potpisivanja ugovora o financiranju, od organizacija prijavitelja traži dostavu dodatne dokumentacije za potpisivanje ugovora. Jedan od dokumenata potrebnih za potpisivanje ugovora je i uvjerenje da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje organizacije ne vodi kazneni postupak, ne starije od trideset (30) dana od dana objave rezultata javnih poziva. Ako osoba za zastupanje organizacije ne dokaže da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, ugovor o financiranju neće biti sklopljen, odnosno prijava će biti isključena', navodi se u odgovoru ove državne ustanove.

Tomić: Umjetnost treba biti prostor međusobnog poštovanja, a ne zlostavljanja

Anica Tomić, kazališna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, uvođenje etičkog kodeksa HAVC-a smatra iznimno važnim i nužnim korakom jer, kako ističe, takav dokument ne samo da postavlja jasne standarde profesionalnog ponašanja, nego i štiti integritet cijelog filmskog sektora.

'Od presudne je važnosti da osobe koje su počinile seksualno zlostavljanje ili bilo koji oblik nasilja ne mogu pristupati javnom novcu niti sudjelovati u procesima koji se financiraju iz državnih sredstava. Umjetnost i film trebaju biti prostor slobode, kreativnosti i međusobnog poštovanja, a ne zlostavljanja i straha. Takav kodeks trebao je biti uveden i ranije, ali bolje je da se s njegovom primjenom krene sada – uz jasno praćenje provedbe i odgovornost svih uključenih', izjavila je Tomić za tportal.

Lukić: Sve piše u zakonima, ne trebaju nam ad hoc propisi

Darko Lukić, dramaturg i teatrolog te profesor na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti s njemačkom adresom, smatra da bi 'umjesto ad hoc izmišljanja raznih novih pravilnika i propisa bilo puno korisnije osigurati da se ne ignoriraju i da se dosljedno poštuju oni postojeći'.

'U važećim zakonima sve je prilično jasno definirano, pa bi ih samo trebalo primjenjivati. Upravo to se, nažalost, tako očito i sustavno propušta činiti u svim poznatim slučajevima različitih oblika uznemiravanja i zlostavljanja. Etički standardi bi se u umjetničkoj proizvodnji trebali podrazumijevati, a nezakonito ponašanje rutinski sankcionirati prema propisima koji već postoje. Tako je to u svim zemljama razvijene demokracije', kaže Lukić za tportal.

'Dok ne vidimo dugoročne posljedice, ništa se neće promijeniti'

Tomić pak dodaje da bi etički kodeks trebao biti živi dokument koji se redovito nadopunjuje i prilagođava novim okolnostima, uz aktivno sudjelovanje cijele filmske zajednice.

'Njegova svrha nije samo sankcioniranje neprihvatljivog ponašanja, nego i stvaranje kulture povjerenja, sigurnosti i profesionalne etike', ističe Tomić, napominjući da ovaj kodeks 'možda jest iskorak, ali dok ne vidimo dugoročne posljedice i dosljednost u drugim slučajevima, ne bih rekla da se stvarno nešto promijenilo'.

'Naš sustav treba strogim mjerama učiniti sve da bi se unutar institucija sankcionirale sve vrste neprimjerenih ponašanja koja ugrožavaju druge, a tek spoznajom da smo mi oni koji mogu mijenjati stvari moći ćemo ih dugoročno mijenjati za buduće generacije. To je naša moralna, umjetnička i ljudska dužnost: stvarati svjetove budućnosti pune razumijevanja, poštovanja i empatije u kojoj se ovakve stvari više ne događaju – to smo dužni našoj djeci', dodaje Tomić.

'Pretjerivanje s formom guši smisao sadržaja'

Lukić podsjeća da se 'u ugovorima to uredi općim klauzulama o pridržavanju zakonskih propisa i etičkih standarda. U okruženjima, međutim, u kojima se upravo to u pravilu izbjegava učiniti i gdje mediji uporno propuštaju osvještavati i senzibilizirati javnost, štoviše uglavnom relativiziraju problem i nerijetko okrivljuju žrtve, prenošenje odgovornosti na ustanove kojima to nije posao nudi samo privid da se nešto čini'.

'Hoće li se onda u svakoj profesiji donositi posebni pravilnici koji dodatno reguliraju već odavno regulirana područja te iznova pojašnjavaju općepoznato? Naprimjer, da se u medijima mora prije pisanja tekstova potpisati izjava da zlostavljanje nije tek neprimjereno ponašanje i da nije bitna informacija u podnaslovu je li brutalno ubijena žena, prema izjavi anonimne susjede, često izlazila sama? Hoće li se u policiji i na sudovima potpisivati i izjava da zlostavljači i zlostavljani nisu dvije strane iste priče, nego uvijek zločinci i žrtve?' dodaje Lukić.

Pretjerivanje s formom, ističe on, uvijek na kraju uguši smisao sadržaja.

'Tamo gdje policija i sudovi uredno funkcioniraju ne postoji ni najmanja potreba da umjetničke ustanove, udruge i organizacije obavljaju njihov posao. A kad policija i sudovi ne funkcioniraju, kad mediji zdušno pomažu to nefunkcioniranje i kad cijelo društvo namjerno i uporno ignorira vlastite zakone, onda tu teško mogu pomoći bilo kakvi dodatni deklarativni i dekorativni papiri', istaknuo je Lukić.