ISKAČU IZ PAŠTETE

Evo koje su hrvatske riječi godine

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 18.12.2014 10:39
  • Objavljeno 18.12.2014 u 10:39
kolaž22

kolaž22

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Pokušaj da s jezikoslovcima ispitamo koja je hrvatska riječ godine doveo nas je do zaključka da čak i takav izbor kod nas ne može proći bez uplitanja politike, da ne možemo ni pomišljati na izbor sličan onome Oxfordskog rječnika čiji su posljednji pobjednici bili riječi 'vape' i 'selfie'. Hrvatski pandani su - monetizacija i outsourcing

Svake godine cijenjeni znanstveni poduhvati poput Oxfordskog ili rječnika Merriam-Webster objavljuju riječ godine. Ukratko, radi se o riječi koja se u godini na izmaku učestalo koristila u javnom govoru, a označila je neki ne čak i nužno novi trend.

Lani je to bio 'selfie', sinonim za autoportret napravljen pametnim telefonom. Ove godine u izboru Oxfordskog rječnika to je riječ 'vape' koja označava elektronsku cigaretu i njezinu upotrebu. Merriam-Webster obznanio je da je njihov ovogodišnji pobjednik riječ 'culture' jer je zabilježen 15-postotni porast pretraživanja u njihovom online rječniku i putem aplikacije.

Riječi godine u svijetu

Navika odabira riječi godine nije nepoznata ni izvan engleskog govornog područja, a iza odabira su redom ozbiljne jezikoslovne znanstvene institucije koje transparentno mjere učestalost upotrebe neke riječi i proporcionalno tome, njezino značenje u društvu. U Japanu je, primjerice, za riječ godine 2014. proglašen 'porez' jer je japanska vlada prvi put u 17 godina odlučila poreznu stopu podići s pet na osam posto. Godinu ranije to im je bila riječ krug (olimpijski), a zato što su njome slavili dobivanje Ljetnih olimpijskih igara za 2020. Nijemci još nisu objavili ovogodišnjeg pobjednika, a lanjski je dobitnik riječ 'GroKo' kojom je označena velika koalicija demokršćana i socijaldemokrata; u Norveškoj to je 2013. bio pojam 'Sakte-TV' koji označava maratonski dugačke televizijske formate, a ove godine vodeća riječ im je 'Fremmedkriger', u prijevodu inozemni borac kojim se označava Norvežane koji su napustili zemlju da bi se borili u Siriji.

Koje su riječi obilježile hrvatski javni prostor, konkretnog znanstvenog podatka nemamo jer se kod nas nijedna jezikoslovna institucija time ne bavi. No porazgovarali smo s dvojicom jezikoslovaca koji su u najfrekventnije riječi nominirali monetizaciju i outsourcing te objasnili kontekst u kojem su te riječi zaživjele.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i autor popularne knjige 'Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci' Ivo Žanić smatra da izbor riječi ni ne treba institucionalizirati jer tako vrednujemo nešto što se ne vrednuje, no slaže se da nam nedostaje kombinacija ležernosti, duhovitosti i stručnosti poput primjera onog što s najpopularnijim riječima čini Oxforski rječnik.

Kod nas je, naime, problem to što nove riječi i učestalost njihove upotrebe nužno dolaze u političkom paketu. Iz tog je paketa na naš upit i odabrao riječ za koju smatra da je obilježila hrvatski govorni prostor u 2014. godini.

Smatra da je 'monetizacija' riječ godine u Hrvatskoj jer je cijelu godinu bila, a očito će i dobar dio iduće biti 'najfrekventnija riječ koju su najviše usvojili i takozvani obični ljudi nakon što su je političke elite lansirale u javnost'.

Međutim, ta mu riječ budi sumnju i smatra da je nepravedno istisnula ljudima poznatiju, a istoznačnu riječ koncesija.

'Monetizacija je hrvatska riječ godine po dva kriterija. Prvo po frekvenciji i naglom širenju na svim razinama javnog i privatnog govora, a drugo zato što spada u kategoriju riječi koje zamućuju nešto o čemu se može razgovarati u dosad poznatim pojmovima', kazao nam je Žanić istaknuvši da kao građanin želi čuti jasne i razumljive pojmove i da je, umjesto monetizacije, slobodno mogla biti korištena svima jasna riječ koncesija.

'Opći javni osjećaj bio je protivan nekim projektima Vlade što ne znači da Vlada nije bila u pravu, nego nije rastumačila o čemu je riječ pa je proizvodila golem broj riječi poput outsourcinga, spin offa i monetizacije i tako puštala maglu', kaže Žanić.

Otišao je i korak dalje te nam ponudio objašnjenje pojmova outsourcing i spin off. 'Dok je monetizacija tu da se zamute pojmovi, outsourcing i spin off dio su jezičnog snobizma i pomodarstva, izraz želje da se zvuči modernije', zaključuje Žanić.


Jezikoslovac i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić za hrvatsku riječ godine odabrao je outsourcing 'zbog česte upotrebe, ali i snage problema koji proizlazi iz njezina značenja'. Smeta ga to što je Vlada iza outsourcinga sakrila namjeru izdvajanja stručnih službi u privatnu tvrtku, a kako kaže, nije tu bremenitu namjeru nazvala razumljivim imenom.

'Riječ outsourcing jedan je od najboljih primjera za to kako se nagrđuje hrvatski jezik jer se velik broj govornika, bili jezični čistunci ili ne, mora složiti da je riječ neprilagođena i nejasno je zašto nije upotrijebljena riječ izdvajanje', komentira Jozić dodajući da ih je u Institutu upravo učestalost pojma outsourcing inspirirala na to da uskoro pokrenu portal na kojem će ponuditi riječi kao zamjene za one koje, smatra, rade na razgradnji hrvatskog jezika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi