LONDONSKI CHRISTIE'S

Einsteinova dirljiva pisma sestri: 'Ljudi me sve više vole, ali mi i sve više zavide'

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 16.03.2018 10:14
  • Objavljeno 16.03.2018 u 10:02
Albert i Maja Einstein 1894.

Albert i Maja Einstein 1894.

Izvor: Profimedia / Autor: AKG

Genijalni znanstvenik Albert Einstein brine se zbog međunarodne slave i smatra da su godine briljantnih otkrića iza njega u iskrenim pismima voljenoj mlađoj sestri Maji, koja će Christie's uskoro staviti na dražbu

Strah da je najbolje već odavno ostvario, kao i iskrena razmišljanja o svjetskoj slavi koju je postigao, samo su dio uvida u 'privatno, skriveno lice' Alberta Einsteina koje londonski Christie's namjerava pokazati na izložbi, a potom i na aukciji pisama genijalnog znanstvenika njegovoj sestri Mariji Maji Winteler Einstein.

Zbirka nje i njenog supruga Paula Wintelera, kako donosi Guardian, uključuje brojna pisma, ali i razglednice te fotografije u razdoblju od 1897. do 1951. Među njima su i neki dosad nepoznati i neobjavljeni materijali, poput jedinog preživjelog pisma Alberta Einsteina njegovome ocu te fotografija kad je imao svega pet godina.

'Ono što je izuzetno u vezi ovih materijala jest to što pokazuju kako je nevjerojatno blizak Einstein bio sa svojom sestrom. To je potpuno jasno kad čitate njegova pisma, pred njom nema nikakve igre', rekao je Thomas Venning iz londonske aukcijske kuće Christie's, koja će prepisku brata i sestre Einsteinovih u svibnju ponuditi na dražbi.

'Bio je jako svjestan svega što se od njega očekuje nakon što se proslavio, a takve misli ne nalazite nigdje drugdje nego u pismima sestri. U njima otkriva stvari koje nikad prije nisam vidio da spominje, a katalogizirao sam stotine njegovih pisama', objašnjava Venning.

Einstein je tako 1924., devet godina nakon dovršetka svoje teorije opće relativnosti, sestri pisao kako u zadnje vrijeme znanstveno nije postigao 'puno toga'.

'Mozak postupno slabi s godinama, mada to i nije tako neugodno. Znači da i nisi toliko odgovoran za ono što radiš u kasnijoj dobi', piše tada 45-godišnji znanstvenik koji je umro u 76. godini.

Deset godina nakon spomenutog pisma, 1934., sestri Maji piše kako je sretan u poslu, iako u njemu i u svemu ostalome počinje osjećati da je 'briljantnost mlađih godina iščeznula'.

  • +14
  • +11

Albert Einstein

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Venning tvrdi da Einstein to nigdje drugdje nije priznao.

'Nema nikakve glume, točno možete zamisliti koliko ga je to mučilo, a i razumljivo je. Da je umro 1916., njegovo fundamentalno nasljeđe ostalo bi netaknuto. Ali je nastavio raditi još 40 godina bez drugih velikih otkrića. Tako da je to izniman uvid u bliskost Einsteinove veze sa sestrom koju nije morao uvjeravati u svoju vrijednost', kaže Venning.

U pismima Maji Albert Einstein dotiče se i svojih hobija, poput jedrenja i sviranja violine, ali i teškog odnosa s prvom suprugom Milevom Marić, genijalnom matematičarkom i prvom ženom na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, o kojoj je Slavenka Drakulić napisala knjigu 'Mileva Einstein, teorija tuge'.

Sve skupa otkriva dosad nepoznate dijelove Einsteina, njegovog privatnog lica, kako kaže Venning. U pismu, primjerice, iz 1935. odaje maleno priznanje svojim znanstvenim otkrićima, što je rijetko kada činio.

'U mnogim područjima istraživanja fizike tapkamo u mraku i pritom je svatko skeptičan oko onoga što drugi istražuje s ogromnom nadom. U stalnom smo stanju napetosti, i tako do samog kraja. Tješi me barem to što su moji glavni doprinosi postali osnove naše znanosti.'

'To zvuči neobično napuhano za Einsteina koji je bio nevjerojatno povučena i skromna osoba, uvijek pažljiv da ne kaže nešto zbog čega će zvučati bahato. Ali mislim da je osjećao da ovakvo nešto može reći Maji', kaže Venning.

U pismu iz 1923., koje Christie's procjenjuje na između 50.00 i 75.000 kuna, Einstein sestri piše i o svojoj svjetskoj slavi.

'Sve me više vole, a pogotovo mi sve više zavide i oko toga nema se što učiniti', zaključuje u pismu sestri i njenom suprugu.

'Ne uživa u tome, već prihvaća na neki način. Einstein je bio prvi znanstvenik koji je postao svjetski celebrity. Prije njega takvo što se nije događalo znanstvenicima, tako da je zaista bio u jedinstvenoj poziciji', objašnjava Venning iz Christie'sa.

Albert Einstein 1932.

Albert Einstein 1932.

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Sjena koju je na njegov život bacao uspon nacista 1930-ih, kao i snaga koju je crpio iz rada, zorno su prikazane u pismu Maji iz rujna 1933. Ranije te godine Einsteinu su oduzete sve funkcije na berlinskom Kaiser-Wilhelmovom institutu za fiziku, a konfisciran mu je i imetak. On se na to odrekao njemačkog državljanstva, a nakon što su nacisti relativnost etiketirali kao 'židovsku znanost', počeo je ozbiljno strahovati za svoj život. U listopadu se preselio u New Jersey te je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja na Sveučilištu u Princetonu. Sestra je za njim došla već 1939.

'Što će se dogoditi ako se dogodine vratimo iz Princetona? Hoćemo li se uopće moći vratiti? Kakav će onda život biti ovdje? Jedine stvari koje se ne može pokolebati su zvijezde i matematika', pisao je Maji 1933.

'Suočen je s činjenicom da mu se čitav život iskrenuo. Odlazi u zemlju koju zapravo i ne poznaje. I upravo kad mu se čitav svijet ruši, on izgovara tu divnu rečenicu', kaže Venning.

Pisma i ostali materijali iz arhive Marije Maje Winteler Einstein Christie's će izložiti od 18. do 20. travnja, a potom idu na online dražbu koja će trajati od 2. do 9. svibnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!