Trend rasta korištenja audio-knjiga sve je vidljiviji i u Hrvatskoj, poručeno je u utorak na prvom međunarodnom stručnom skupu Audiobook Afternoon gdje je pisac Kristijan Novak naglasio da između klasične i audio-knjige nema suparništva, s čime su se složili i ostali sudionici
Platforma za audioknjige book&zvook, kroz svoj autorski i razvojni program Audioliber, posvećena je popularizaciji audio-knjiga, a na skupu je okupila stručnjake iz Njemačke, Švedske i Srbije kako bi tematizirali izdavačke trendove i nove modele slušanja književnosti.
Letinić: Pet godina da dođemo do prvih 100 knjiga
"Do sada je zabilježeno 60.000 preuzimanja naše aplikacije i imamo 35.000 aktivnih korisnika u prošloj godini. Kad kažem 35.000 aktivnih, to znači onih koji su ušli u aplikaciju i slušali, pregledavali katalog, slušali besplatne ulomke zadržavali se i vraćali. Mi primjećujemo rastući trend iz godine u godinu i u prodaji", rekla je Ljubica Letinić, suosnivačica audio platforme book&zvook.
Dodala je da je svjesna da su to mali apsolutni brojevi. "Imamo svega 200 knjiga, a počeli smo s 10. Trebalo nam je pet godina da dođemo do prvih 100 knjiga, ali smo sada u godinu i pol dana već dosegnuli skoro 200. To ubrzanje produkcije smatramo esencijalnim", rekla je. Istaknula je i da uglavnom objavljuju književnost te nešto publicistike i dječjih izdanja.
vezane vijesti
"Tržišta audioknjiga u Europi jako se razlikuju, zbog čega je teško govoriti o cijeloj Europi uopće. Primjerice, u Portugalu postoji relativno mali broj audio-knjiga, ali tržište raste. S druge strane, Skandinavija je jedno od najrazvijenijih tržišta audio-knjiga u svijetu, s posebnim fokusom na Švedsku, Dansku i Norvešku", rekao je međunarodni konzultant za audio-izdavaštvo i bivši audio-book ambasador Frankfurtskog sajma knjiga Carlo Carrenho, koji ima uvid u globalne trendove i razvoj audio-knjiga na različitim jezičnim tržištima.
Istaknuo je da je situacija u Njemačkoj po pitanju audio-knjiga na još višoj razini budući da tamo postoji duga tradicija slušanja književnih sadržaja.
"U Francuskoj audio-knjige nisu bile toliko prisutne, ali posljednje dvije do tri godine tržište je znatno raslo, a platforme poput Spotifyja dodatno potiču njihov razvoj. Italija također bilježi rast, iako sporijim tempom", rekao je i našalio se da je stvar s Talijanima 'što puno pričaju, ali znatno manje slušaju'.
Istaknuo je da je Audible i dalje najveća platforma, dok Spotify postaje sve značajnija globalna platforma za streaming audio-knjiga.
"Spotify funkcionira na modelu pretplate – korisnici plaćaju mjesečnu naknadu slično kao Netflix, dok su tradicionalne platforme s kupnjom pojedinačnih naslova manje atraktivne za korisnike", kazao je Carrenho.
"U Srbiji je tržište audioknjiga počelo živjeti 2019. godine", rekao je Nenad Iđoški, osnivač platforme Knjiga Priča, koja je kao tvrtka službeno pokrenuta 2020. godine.
Iđoški je napustio fakultet kako bi se u potpunosti posvetio razvoju projekta, a platforma danas nudi više od 230 audioknjiga. Dodao je da tržište bilježi kontinuiran rast interesa te sve veću profesionalizaciju ponude.
Zvučna knjiga vraća nas u vremena kad je književnost bila samo usmena
Pisac Kristijan Novak smatra da će zvučne knjige tek zaživjeti u Hrvatskoj, za nekoliko godina.
Kaže da najviše voli slušati publicističke naslove, a kad su književna djela u pitanju draži mu je tradicionalni 'papirnati format' kako bi se mogao vraćati na neke rečenice.
"Ne mislim da zvučne knjige kvare doživljaj. Naprotiv, mislim da kada netko dobro čita, doživljaj može biti i jači. Ovo je prelazak iz čitanja u slušanja, drugačije su dinamike i s vremenom će se iskristalizirati kome više odgovara čitanje, a kome slušanje", kazao je Novak.
Kvizašica i prevoditeljica Morana Zibar smatra da je zvučna knjiga odlično sredstvo za produbljivanje koncentracije slušanja.
"To nas vraća u vremena kada je književnost bila samo usmena", rekla je.
