Gotovo da nema kutka interneta ili izloga knjižare koji ne vrišti naslovnicom neke strane self-help knjige – od savjeta kako prestati pušiti, skinuti kilograme, živjeti slobodno i nesputano bez anksioznosti, buditi se u pet ujutro ili odgojiti tinejdžera bez vikanja, sve do obećanja o sedam navika uspješnih roditelja. Bezbroj je stranih naslova koji nerijetko nude brza, laka i svima dostupna rješenja; međutim pitanje je koliko nam self-help zaista može pomoći.

Seid Serdarević, glavni urednik nakladničke kuće Fraktura, u izjavi za tportal napominje da knjige samopomoći – odnosno ono što se danas naziva brigom o sebi ili se podvodi pod kulturu življenja – nisu nov fenomen, ali su posljednjih godina postale izrazito važne u svijetu nakladništva.

'Briga o sebi, odnosno fokusiranost na vlastitu dobrobit odlika je suvremenog društva opsjednutog javnom slikom o sebi (društvene mreže) i stalnom potrebom da bude sretno, zadovoljno, produktivnije, ljepše i uspješnije – i to odmah. Svi žele rezultate sada i bez odgode. To se odnosi i na fizički izgled – od odlazaka u teretane, salone za ljepotu, wellness i spa centre – ali i na želju da budemo okruženi 'boljim' ljudima, da tražimo sebe i vlastitu samospoznaju', ističe Serdarević.

Rješenja prečacem: Instant rješenja, instant sreća

Sasvim je jasno, dodaje, da se takve knjige kupuju, čitaju i konzumiraju te da za njih postoji veliko tržište. 'Posljednjih godina, osobito od vremena lockdowna, ta je tržišna niša u nakladništvu postala masovna, što se vidi i po broju objavljenih naslova, ali i po broju autora koji se u njoj okušavaju, tražeći svoj tržišni udio', kaže.

U toj masi novoobjavljenih knjiga ima svega i svačega, a zapravo je iznimno malen broj kvalitetnih naslova – onih koje pišu autori s renomeom, autori kojima se može vjerovati, napominje.

'Osim toga, rezultati, samospoznaja i sve ono o čemu se u tim knjigama govori ne mogu doći bez velikog osobnog truda. Osobno sam velik skeptik prema jednostavnim i brzim rješenjima, prema rješenjima prečacem. To je, međutim, ono što se danas traži – od instant uspjeha do instant sreće. Ja vjerujem u dulji i teži put', ističe Serdarević.

Glavni urednik Frakture napominje da je ta nakladnička kuća dosad objavila samo dvojicu autora – jedan je Jorge Bucay, čiju su prvu knjigu, svevremenski hit 'Ispričat ću ti priču', objavili prije osamnaest godina i dosad je u Hrvatskoj imao više od dvadeset izdanja. Drugi autor je Bruno Šimleša.

'Jorge Bucay jedan je od najcjenjenijih svjetskih gestalt-terapeuta i u svim se svojim knjigama bavi ljudskim fenomenima, obraćajući se čitatelju bez lakih i brzih rješenja. U temelju njegovih knjiga nalaze se priče i pripovijedanje koje potiče čitatelja da razmisli zašto se nešto događa i što to znači za nju ili njega. Bucay je u tome majstor – čovjek koji naizgled jednostavnim i često poznatim pričama daje značenje i potiče nas da dublje promislimo o sebi i svijetu oko sebe. Slično radi i Bruno Šimleša kada piše o svijetu koji nas okružuje, o suočavanju i borbi s bolešću. Ni on ne obećava uspjeh, već daje primjere i potiče čitatelje na promišljanje i osobni angažman', dodaje Serdarević.

'Moji čitatelji vole to što im ne nudim ušećerenu stvarnost'

Bruno Šimleša, sociolog i autor niza self-help uspješnica koje su se prodale u više od tristo tisuća primjeraka u regiji, navodi da je literatura iz područja popularne psihologije sve popularnija zato što je i sve kvalitetnija. 'I dalje ima površnih knjiga koje banaliziraju stvarnost i obećavaju previše u tri jednostavna koraka, ali one su danas iznimka, a ne pravilo', kaže. 'Sve je više kvalitetnih psihologa, psihoterapeuta ili ljudi s autentičnim životnim iskustvom koji svakodnevnim jezikom znaju objasniti kompleksne ideje. Naravno, danas su važne i društvene mreže jer će neka knjiga lakše doprijeti do čitatelja ako autor ili tim oko njega znaju njezin jezik približiti digitalnim platformama.'

Self-help literatura može pomoći u boljem razumijevanju i sebe i drugih, smatra Šimleša, ali samo ako je kvalitetna, jer nijedna knjiga ne može donijeti sve odgovore, niti može živjeti ili donositi odluke umjesto nas. 'Ali može nam pomoći sagledati situaciju iz više kutova, dati nam informacije do kojih sami nismo uspjeli doći, ali i osigurati alate za promjenu stvarnosti', dodaje.

Njegovi čitatelji vole, kako kaže, to što stvarnost koju opisuje nije ušećerena te osjećaju da iza određenih tvrdnji stoji iskustvo. 'Jer ako pišem o ljubavi i odnosima, pišem na temelju razgovora sa stotinama ljudi i promatranja sličnosti i razlika u njihovim odgovorima. Ako pišem o preljubu ili važnosti kompatibilnosti u ključnim uvjerenjima, pišem o tome jer sam to pratio kod stotina pojedinaca ili parova. Slovenski čitatelji, iz nekog razloga, redovito ističu zdrav razum kao glavnu prednost', pojašnjava.

Liste čekanja za naslove iz područja popularne psihologije

Odgovarajući na pitanje može li popularna psihologija dovoditi ljude u zabludu i održavati ranije stečene iluzije, Šimleša napominje da je i to moguće, ali da to vrijedi za sve knjige ili filmove. 'Svi ćemo snažnije percipirati ono što potvrđuje naša uvjerenja. Tako ima ljudi koji takve knjige čitaju samo kako bi potvrdili da je netko drugi odgovoran za stanje njihova života ili da njihovi problemi proizlaze iz prošlih života. Ako im odgovara ne prihvatiti odgovornost za vlastiti život, naravno da će to iščitati u knjigama. Isto vrijedi za bilo koji drugi fenomen. No kognitivna pristranost doista nije nešto što se odnosi isključivo na ovu vrstu literature, nego na čitav život', kaže.

Kontinuiran porast interesa za self-help literaturom za tportal potvrđuju i iz Knjižnica Grada Zagreba. 'Naši podaci ukazuju na važnu promjenu u čitateljskim navikama: posljednjih nekoliko godina vidljiv je značajan porast posudbe literature za samopomoć i popularne psihologije, što povezujemo s kumulativnim stresnim događajima u društvu (poput pandemije i potresa). Taj interes postojan je tijekom cijele godine i ne ovisi isključivo o početku godine i novogodišnjim odlukama', navode iz KGZ-a.

Nova godina ili ponedjeljak sami po sebi nisu pokretači promjene čitateljskih navika

Interes, dodaju, nadilazi puko sezonsko čitanje, pa postoje i liste čekanja za naslove poput 'Kad tijelo kaže ne' i 'Raspršeni umovi' Gabora Matéa, 'Depre' Aleksandra Stankovića, '12 pravila za život' i 'Mi koji se hrvamo s Bogom' Jordana B. Petersona, 'Čovjekovo traganje za smislom' Viktora Frankla, 'Žene koje trče s vukovima' Clarisse Pinkole Estés, '48 zakona moći' Roberta Greenea, 'Faktologije' Hansa Roslinga te 'Sve što znam o ljubavi' Dolly Alderton.

Iz Knjižnica Grada Zagreba napominju da nisu zabilježili komentare korisnika da je siječanj 'koma', ali ni da su nova godina ili ponedjeljak sami po sebi isključivi pokretači promjene čitateljskih navika. 'Kao najbolji pokazatelj dubljeg interesa za ove teme ističemo velik interes za čitateljski klub 'Klub mentalnog zdravlja' u našim knjižnicama. Programi koji nude stručno vodstvo i prostor za razgovor pokazali su se kao važan resurs za naše sugrađane tijekom cijele godine. Iako siječanj donosi uobičajenu živost u naše ogranke, čitalačke navike Zagrepčana stabilne su, s jasnim fokusom na kvalitetnu književnost i literaturu koja potiče na promišljanje i osobni rast', dodaju iz KGZ-a.

Vrhunska umjetnost potiče nas da se zamislimo nad sobom i svijetom

Serdarević napominje da su knjige koje su dobro napisane i znanstveno utemeljene jedine koje mogu poslužiti kao putokaz u pokušaju da si sami pomognemo ili osvijestimo određene aspekte svog života.

'Ako imamo ozbiljnije probleme bilo koje naravi, od financijskih do zdravstvenih, knjige mogu biti tek pomoćno sredstvo. Ipak, i dalje vjerujem da u jačanju samih sebe, u samospoznaji, ali i u zdravom skepticizmu, najviše pomažu čitanje i učenje. I to ne samo čitanje knjiga samopomoći, nego još više čitanje umjetnički vrijednih djela – od romana do poezije – kao i uživanje u vrhunskoj umjetnosti koja nas potiče da se zamislimo nad sobom i svijetom. Takva umjetnost razvija empatiju i odgovornost prema svijetu oko nas, a samim time i prema samima sebi', zaključuje Serdarević.