KOMENTAR KATARINE OTT

Kad nojevi predlažu proračun…

  • Autor: Katarina Ott
  • Zadnja izmjena 04.12.2012 08:57
  • Objavljeno 04.12.2012 u 08:00
Orsat Miljenić, Željko Jovanović, Slavko Linić, Branko Grčić

Orsat Miljenić, Željko Jovanović, Slavko Linić, Branko Grčić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Maček/PIXSELL

Dokle će Vlada zabijati glavu u pijesak i živjeti od danas do sutra, umjesto da – usprkos pritiscima interesnih skupina – radi ono što se od nje očekuje? Ima li smisla ponavljati greške svih dosadašnjih vlada, pa i ove s početka tekuće godine, i inzistirati na prijedlogu proračuna koji će tijekom 2013. sasvim sigurno doživjeti rebalans?

U razmaku od nekoliko dana, Vlada je objavila Rebalans proračuna za 2012. i Prijedlog proračuna za 2013. Uslijedile su brojne reakcije u medijima, ali još i važnije, reakcije zaduženih za pomno praćenje proračunske situacije.

Odbor za financije i državni proračun hrvatskog Sabora, u kojem, naravno, većina članova pripada vladajućoj koaliciji, izglasao je, naravno, i Rebalans i Prijedlog. No, čak i takav Odbor izrazio je popriličnu zabrinutost, istaknuvši da su oba dokumenta ‘dokaz jedne propuštene prilike Vlade da u prvoj godini mandata kvalitetnije riješi problem smanjivanja proračunskih rashoda’, da ‘mehanizmi smanjivanja rashoda nisu posve jasni, te se iz proračuna ne može identificirati kako i na koji način će se osigurati predviđeno smanjenje rashoda’, da su ‘nužne velike uštede posebno na masi plaća za koje se ne vidi mehanizam provođenja’, da je ‘ukupno smanjivanje deficita postignuto jedino i isključivo povećanjem porezne presije’, da se ‘sve temelji na dosta optimističnim makroekonomskim projekcijama, a nejasno je obrazloženje tog optimizma’ i konačno, da je ‘rashodna strana proračuna izrađena po istom principu kao i ovogodišnji proračun, to znači da su izostale strukturne reforme koje treba provesti’.

Odbor za fiskalnu politiku Republike Hrvatske, koji bi trebao biti nezavisan od Vlade, iako je ta nezavisnost vrlo upitna jer njime predsjedava Ministar financija(!), ipak je izrazio zabrinutost. Odbor ‘prepoznaje značajne rizike u ostvarenju planiranog proračuna za 2013.’, jer je ‘planiran uz optimistično očekivanje gospodarskog rasta od 1,8%, dok ga većina domaćih i međunarodnih organizacija procjenjuje u rasponu od 0 do 1%, pa posljedično, ukoliko rast bude manji od očekivanog, prihodi proračuna mogli bi podbaciti’. Također, ‘s obzirom na planirani nominalni rast rashoda, Odbor procjenjuje kako postoji veoma visoki rizik neispunjenja fiskalnog pravila u 2013., te relativno visok rizik neispunjenja u 2014. i 2015. godini’.



Optimizam bez pokrića

Te su dvije reakcije u medijima prošle gotovo nezapaženo, no lavina je uslijedila kada je kreditna agencija Fitch promijenila izglede hrvatskog kreditnog rejtinga iz stabilnih u negativne. Fitch drži da je ‘prijedlog proračuna u suprotnosti sa srednjoročnom fiskalnom strategijom i dovodi u pitanje vjerodostojnost Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji zahtijeva godišnje smanjenje rashoda za 1% BDP-a’. Fitch je ‘do sada pretpostavljao da će se Vlada držati svoje strategije, a tako brzo odustajanje smanjuje vjerodostojnost i utječe na dinamiku duga. Vladin cilj stabilizacije duga na 56% BDP-a 2014. temelji se na preoptimističnim predviđanjima rasta, a uz realističnije pretpostavke rasta dug bi se stabilizirao tek 2016. i to na višoj razini od 62% BDP-a’. Fitch, naime, očekuje rast BDP-a od samo 0,3% 2013. i 1,3% 2014., jer su Vladine pretpostavke rasta na temelju investicija i trgovine preoptimistične. Očuvanje kreditnog rejtinga zahtijeva da Hrvatska stabilizira javni dug u srednjoročnom razdoblju i počne ga smanjivati, a revidirani fiskalni ciljevi Vlade teško da su s time usklađeni. Slabije fiskalno ostvarenje od očekivanog ili gospodarski rast slabiji od očekivanog ugrozili bi taj cilj i neminovno vodili negativnom kretanju kreditnog rejtinga. Pozitivno kretanje kreditnog rejtinga zahtijevalo bi da Vlada postigne bržu fiskalnu konsolidaciju, bilo zahvaljujući snažnijim fiskalnim prilagodbama ili višim stopama gospodarskog rasta. Fitch je i ranije naglašavao značaj strukturnih reformi za poticanje srednjoročnog rasta. Hrvatsko gospodarstvo pati zbog visokog udjela javnog i vanjskog duga, kredita s valutnom klauzulom i slabih ekonomskih rezultata, što stvara nepovoljne osnove za dinamiku duga i čini Hrvatsku podložnom vanjskim šokovima. Posebno teške otplate duga u 2014-15. zahtijevaju pravovremenu fiskalnu konsolidaciju, a stagnacija hrvatskog gospodarstva je otežava. Napredak strukturnih reformi je ključan za poticanje srednjoročnog rasta BDP-a te Fitch planira posebne konzultacije idućeg tjedna nakon čega će se oglasiti posebnim priopćenjem.

Zabrinutost Saborskog i Fiskalnog odbora kao i agencije Fitch uzrokuju prije svega Vladine preoptimistične prognoze gospodarskog rasta i nedovoljno smanjivanje rashoda zbog neprovođenja strukturnih reformi. Vlada, naravno, može nastaviti po starom, zavaravati i samu sebe i građane, pa čak i računovodstvenom maštovitošću prikazati da je ispunila fiskalno pravilo, no to neće proći ni neprimijećeno, niti bez posljedica. Dokumenti koje podastire javnosti, zabrinjavaju i one koji - premda nedovoljno nezavisni - ipak kažu što misle, i one koji ne moraju slušati nikakve stranke i koji su od hrvatske Vlade potpuno nezavisni, pa čak i one koji ih zbog stranačke poslušnosti odobravaju.



Brojke i fatamorgane

Još uvijek nije prekasno odustati od nerealističnog Prijedloga proračuna za 2013. Taj Prijedlog bi trebalo zaboraviti i na temelju stvarnog stanja iskazanog u Rebalansu proračuna za 2012. i realističnih prognoza gospodarskog rasta napraviti novi prijedlog koji će se u 2013. zaista moći i izvršiti i koji će osigurati ostvarivanje fiskalnog pravila. Bio bi to presedan u praksama hrvatskih vlada, ali bi pokazao da Vlada odlučno namjerava provesti fiskalnu konsolidaciju, smanjiti javni dug i poboljšati kreditni rejting. U protivnom ćemo životariti do idućeg rebalansa i izgubiti još jednu dragocjenu godinu.

Rebalans proračuna za 2012. pokazao je da će i prihodi i rashodi i deficit biti veći od planiranih. Rashodi, nažalost, rastu više od prihoda, pri čemu se gotovo 60% ukupnog povećanja rashoda poslovanja odnosi na rashode za zaposlene, a unutar rashoda za zaposlene 86% su rashodi za bruto plaće, uglavnom u osnovnom, visokom i srednjem obrazovanju, te u raznim oblicima sigurnosti i zaštite, prije svega u Ministarstvu unutarnjih poslova. Porast rashoda za zaposlene bio bi i znatno viši da rashodi za zaposlene u zdravstvenim ustanovama nisu prikazani kao naknade građanima i kućanstvima(?!). Više o tome u Rebalans proračuna za 2012: nerealistično planiranje proračuna i/ili nesposobnost provedbe planiranog

Prijedlog proračuna za 2013. napravljen je, nažalost, kao da tog rebalansa nije ni bilo, pa se planirani iznosi za 2013. uspoređuju s iznosima iz plana proračuna za 2012., a ne sa stvarnim brojkama iz rebalansa proračuna. To znači da se, primjerice, rashodi za bruto plaće 2012. ne smanjuju 3,6%, nego čak rastu 0,9%, te će se 2013. morati smanjiti 6,5%, a ne 2,1% kao što to Vlada prikazuje. Na isti su način nerealistične i sve druge usporedbe u Prijedlogu proračuna. Više o tome u Prijedlog proračuna za 2013. – svašta, a naročito ništa

Odustajanje od nerealističnog Prijedloga proračuna i izrada novog – na temelju stvarnog stanja iskazanog u rebalansu - bio bi presedan u praksama hrvatskih vlada, ali bi pokazao da se Vlada zaista odlučila za fiskalnu konsolidaciju, smanjenje javnog duga i poboljšanje kreditnog rejtinga. To bi podrazumijevalo i konačno provođenje neophodnih strukturnih reformi koje bi mogle pomoći pokretanju gospodarstva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!