Komentar višeslava raosa

Iznenađenja i preokreti lokalnih izbora: Koga je odnio potres, koga korupcija, a koga smjena generacija?

Ivica Puljak, Tomislav Tomašević

Ivica Puljak, Tomislav Tomašević

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Kada se podvuče crta ispod konačnih rezultata lokalnih izbora, što se može zaključiti? Nakon prvoga kruga bili smo spomenuli da oni, barem u nekim sredinama, imaju obilježja kakva obično nazivamo kritičkim izborima, kod kojih biračko ponašanje značajno odstupa od norme. Pa ipak, ovi su izbori pokazali da lokalni izbori nisu i ne moraju biti nužno preslika nacionalnih izbora, odnosno da ne postoji uvijek u svim sredinama preklapanje između podrške stranci na lokalnoj i nacionalnoj razini

Lokalne izbore i dalje obilježava drugorazrednost, odnosno obilježje biračkoga ponašanja pri kojemu se ova izborna razina doživljava manje važnom (od one nacionalne, na izborima za Sabor), stoga niska izlaznost ni ne čudi. Pa ipak, blag porast izlaznosti u nekim sredinama može se pripisati i većoj kompetitivnosti ovogodišnjih lokalnih izbora, odnosno situacija u kojima je mnoštvo čelnih mjesta upražnjeno zbog političkog umirovljenja, smrti dosadašnjeg dužnosnika ili pak novih kadrovskih rješenja zbog korupcijskih afera.

Primjere izrazito niske izlaznosti možemo pronaći u Istri, u kojoj je u krajnje uzbudljivoj utrci za župana, pri čemu je IDS tek za šaku glasova uspio zadržati čelno mjesto, na birališta izašlo mršavih 29,52 posto građana.

Nekada HSS-ov, a sada neovisni uz podršku, između ostalog, HDZ-a, Stjepan Kožić nastavio je biti na čelu Zagrebačke županije (na toj je poziciji od 2001. godine) uz izlaznost 29,36 posto birača. HDZ-ov Božidar Longin ponovno je zadarski župan, uz izlaznost od 32,84 posto. Marko Filipović je u Rijeci naslijedio svojeg mentora Vojka Obersnela uz 34,16 posto Riječana koji su izašli na glasanje u drugome krugu. HDZ je osvojio mjesto varaždinskog župana, poziciju koju nisu imali od Marijana Mlinarića (1995.-2001.), uz izlaznost od 39,56 posto.

Uzdrmane biračke utvrde

Zahvaljujući relativno stabilnim društvenim rascjepima, srastanju stranačkih organizacija s javnim dužnostima te rascjepkanosti lokalne i područne samouprave, izbore u Hrvatskoj odlikuje postojanje jasnih biračkih utvrda, što je posebice vidljivo na lokalnim izborima. U pojedinim sredinama ista je stranka na vlasti već tri desetljeća, sve od demokratske tranzicije i parlamentarnih te lokalnih izbora u travnju i svibnju. Premda izborna geografija (na razini stranačke pripadnosti župana) naizgled ne otkriva velike razlike naspram 2017., uz 'plave' Dalmaciju i Slavoniju te 'šarenilo' na sjeveru i zapadu zemlje, pobliže promatranje otkriva zanimljive trendove.

  • +16
  • +13

Knin: Izborni stožer nezavisnog kandidata za župana Šibensko-kninske županije Marka Jelića

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Uzdrmavanje biračkih utvrda usko je vezano uz pad popularnosti etabliranih stranaka koje su dug niz godina na vlasti u svojim sredinama, a redovito ih krase i razne veće ili manje korupcijske i klijentelističke afere. Na razini županija svakako treba istaknuti Šibensko-kninsku, u kojoj HDZ prvi put nema čelno mjesto. IDS pak uspijeva (jedva) zadržati mjesto župana, no zato gubi u nizu sredina, uključujući najveći grad Pulu i županijsko sjedište Pazin. Pobjedom u Pazinu, Suzana Jašić iz Možemo! pokazuje da ova stranka nije samo usko zagrebački fenomen dok će neovisni gimnazijski ravnatelj Zoričić pred sobom imati izazov upravljanja Pulom uz šaroliku većinu u Gradskome vijeću.

Ivica Puljak

Ivica Puljak

Izvor: Screenshot / Autor: N1

Isti problem imat će Ivica Puljak u Splitu. Njegova pobjeda svakako jest udarac za premijerovu stranku te veliki vjetar u leđa novim centrističkim, liberalnim snagama, no ne predstavlja otklon od dosadašnjih rezultata u Splitu, jer taj grad ima navadu svake četiri godine mijenjati ime i stranački predznak gradonačelnika. Čačićev gubitak od HDZ-ovog Stričaka svakako dinamizira situaciju na sjeveru zemlje, koji inače već dug niz godina preferira stranke i kandidate lijevo od centra, no uzme li se u obzir to da prijevremeni izbori malo kome odgovaraju i da ne postoji jedinstven oporbeni blok u Saboru, ovakav ishod drugoga kruga u Varaždinskoj županiji ne treba nužno proglašavati krajem većine Vlade ili uvodom u neko preslagivanje.

Čačićev gubitak od HDZ-ovog Stričaka dinamizira situaciju na sjeveru zemlje

Čačićev gubitak od HDZ-ovog Stričaka dinamizira situaciju na sjeveru zemlje

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Novi vjetrovi pušu i u Varaždinu, u kojem su građani kaznili Čehoka, što bi trebalo (vjerojatno) značiti njegov konačni (drugi) odlazak u političku mirovinu. Politički veterani poput Bajsa i Milinovića također su od birača dobili signal za prelazak u karijeru poslije politike. Na primjeru Ličko-senjske i Vukovarsko-srijemske županije možemo vidjeti kako je stranka važnija od osobe dok u samom Vukovaru Penava očito ima veću težinu od HDZ-a. Župani Dobroslavić i Komadina uspjeli su ponovno potvrditi (premda oslabjelu) dominaciju svojih stranaka u Dubrovačko-neretvanskoj, odnosno Primorskoj-goranskoj županiji.

Smjena generacija

Ukupno se ove izbore svakako može smatrati generacijskima jer su iznjedrili niz mladih (ispod 40, a počesto i ispod 30 godina) političara koji su došli na ključna mjesta u svojim lokalnim sredinama. Od 23 sjedišta županija ili najveća grada, u njih deset nova su lica na poziciji gradonačelnika, od kojih je sedam donijelo i promjenu stranačkog predznaka na čelnoj funkciji. Izbori su iznjedrili i više žena na poziciji županica, ali i gradonačelnica najvećih gradova. Nastavlja se i proliferacija neovisnih lista i pripadajućih kandidatkinja i kandidata, premda neki od njih pobjeđuju uz široku podršku etabliranih stranaka.

Razoran potres krajem prošle godine imao je stanovitog izbornog efekta u Sisačko-moslavačkoj županiji. U potresima pogođenima Glini i Petrinji birači su kaznili dosadašnje čelne ljude grada (Kostanjevića iz HDZ-a, koji je ispao u prvom krugu, zamijenio je neovisni Janković, a u Petrinji je reformista Dumbovića zamijenila HDZ-ova Komes), dok se u napetoj utrci SDP-ova Ikić Baniček uspjela zadržati na mjestu sisačke gradonačelnice.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Nagrizanje podrške velikim strankama je asimetrično, odnosno ne pokazuje jednake trendove u svim hrvatskim krajevima. Premijerova stranka ukupno može biti relativno zadovoljna. Podrška im pada u Dalmaciji dok Slavoniju na većini izbornih razina i dalje vrlo uspješno kontroliraju.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

SDP je nakon jako lošeg rezultata u Zagrebu i Splitu izrazito uzdrman te ne pokazuje naznake konsolidacije dok u Istri profitira od IDS-a, jednog od najvećih gubitnika ovih izbora. Uz IDS, HSS se pokazuje kao stranka u ozbiljnim problemima dok mnoštvo općina i gradova u kojima se provode izbori omogućava stanovito preživljavanje nekada jakim, a danas minornim strankama poput HNS-a i HSLS-a. Nakon ovih izbora postavlja se i pitanje daljnje sudbine GLAS-a i Reformista, a nastavljaju se profilirati nove liberalne opcije Centar i Fokus. Stranka pokojnoga Milana Bandića, osim u nekim zagrebačkim gradskim četvrtima, neće nakon ovih izbora imati gotovo nikakav utjecaj na političko odlučivanje. Most, osim Sinja, nije postigao neku vidljivu pobjedu, no na ovim izborima ponovno je potvrdio status nove stranke koja je uspjela stabilizirati biračku potporu. Domovinski pokret može govoriti o pobjedi kandidata kojega su podupirali (Penava), ne i o svojim pobjedama za neka veća mjesta, no može biti zadovoljan osvajanjem vijećničkih mjesta u nizu sredina diljem zemlje.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Naposljetku, valja podsjetiti da će najizazovnije i uzbudljivije biti u dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, u kojima su građanima obećane korijenite promjene modela upravljanja gradom, gradskom imovinom i javnim interesom, a i očekuje se da će za iduće tri godine, do novog izbornog ciklusa, rad novih gradskih uprava umnogome odrediti daljnji razvoj dinamike stranačkoga natjecanja u Hrvatskoj i preslagivanja na centru te lijevo od centra.

Hrvatska je nakon ovih lokalnih izbora svakako pokazala da su birači spremni kažnjavati one opterećene aferama, mijenjati dugogodišnje gradske i županijske vlasti srasle s javnim institucijama te u dinamičnom procesu široke vrijednosne lepeze izborne ponude birati one koji im nude makar privlačnu nadu u bolje sutra.

  • +3

Tomašević: Svi mi zajedno to Možemo!

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić/PIXSELL

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.