Nakon što su se ovog kolovoza okupili na izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora zbog utvrđenog onečišćenja u Gospiću, i to na zahtjev predsjednika Republike Zorana Milanovića, hrvatski parlamentarci 15. rujna otpočinju jesenski dio zasjedanja 12. sjednicom u aktualnom sazivu. Pritom se parlamentarna većina predvođena HDZ-om ne čini nimalo upitnom unatoč nesumnjivom prelijevanju ovoljetnih političkih tema na jesen. Usto, najmanje su joj stranke – najvjernije
Kad god se pomisli da hrvatski stranački sustav ne može biti šarolikiji i – mnogobrojniji, stvarnost tu pomisao demantira. Upravo ga je obogatila novoutemeljena politička stranka u Hrvatskoj. To je Hrvatski put – platforma nezavisnih na čijem se čelu našao saborski zastupnik te višegodišnji gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.
Kada je ovog proljeća Zurovec odlučio podržati parlamentarnu većinu predvođenu HDZ-om, malo je komu taj potez bio iznenađenje. Četrdesetogodišnji magistar elektrotehnike i informacijskih tehnologija te sveučilišni specijalist ekonomije suvereno upravlja svojim gradom od lokalnih izbora 2017. godine, kada je u drugom krugu pobijedio HDZ-ova kandidata Damira Halužana. Pobjede je na gradonačelničkim izborima uvjerljivo ostvario i 2021. te 2025. godine, ali je u svojoj političkoj karijeri mijenjao opcije koje je zagovarao.
Krenuvši od HDZ-a, do prve je pobjede došao kao kandidat grupe birača, zatim je bio jedan od vodećih ljudi Fokusa, da bi se nakon razilaženja s bivšim kolegama opet našao među neovisnim političarima, a sada i kao čelnik vlastite stranke. Saborskim je zastupnikom prvi put izabran u srpnju 2020. godine na zajedničkoj listi Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa.
U to vrijeme jasno oporbena opcija, ova lista nije izdržala ni konstituiranje tadašnjeg saziva Sabora jer se Zurovec odmah odvojio od kolegica Dalije Orešković i Marijane Puljak. Trend je nastavio spomenutim raskidom s Fokusom, s kojim je ponovno izabran u saborske klupe 2024. godine, a ovog proljeća promijenio je i status oporbenog političara. Izjavljujući da može biti i s jednima i s drugima, na kraju je završio uz – vlast.
Drito na hrvatski put
Trenutačno je Zurovec u zastupničkom klubu uz još jednu stranku koja je nastala u aktualnom sazivu Sabora. To je Drito, stranka čiji su članovi u hrvatskom parlamentu Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, a koji su oboje 2020. i 2024. godine postali saborskim zastupnicima natječući se na izborima s Mostom.
Drito je na riječima nepokolebljiva oporba HDZ-u te će biti zanimljivo pratiti Zurovčevu klupsku putanju ove jeseni – hoće li njegov Hrvatski put ostati na putu suradnje s tom oporbenom strankom ili će krenuti vlastitim putem. S obzirom na to da je Zurovec dosljedan u tome da može biti s obje strane političkog spektra, ništa ne bi bilo čudno. Uostalom, zašto se Drito ne bi našlo na 'hrvatskom putu', a Hrvatski put krenuo 'drito'. Hrvatska je politika imala i neobičnije putanje.
Potiho centraliziranje vlasti
Stranačko formaliziranje Zurovčeva političkog položaja malo-pomalo učvršćuje obrise vladajuće koalicije u Hrvatskoj koja se u drugoj polovici svog mandata, pretpostavi li se da će se sljedeći parlamentarni izbori u zemlji održati u proljeće 2028. godine (aktualni su održani 17. travnja 2024.), postupno udaljava od svoje prvotne konfiguracije. Na nju je očito nevoljko pristao predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković dogovorivši suradnju s Domovinskim pokretom, a prekinuvši suradnju sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom.
Plenković je kao premijer od 2016. do 2024. godine, unatoč svim turbulencijama, imao stabilnu većinu koja ga je podržavala u Saboru, a koja je ideološki pokrivala desni centar i centar. U prvom ga je premijerskom mandatu nakon brzopoteznog raskida koalicije s Mostom podržavala većina u koju je uskočio dotad oporbeni HNS te rastući klub pokojnoga zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a u drugom minimalna, ali čvrsta većina u kojoj je ključan bio klub zastupnika nacionalnih manjina na čelu s SDSS-om te male liberalne stranke HSLS, HNS i reformisti.
Taj je raster bio nedovoljan za većinu nakon provedenih izbora 2024. godine te je HDZ-ov mlađi koalicijski partner postao DP. Koliko solidan, najtočnije govori činjenica da se stranka ekspresno raskolila, pri čemu je nastao DOMiNO, kao politička stranka i klub nezadovoljnika činjenicom da je na čelu DP-a i dalje Ivan Penava.
Novi smjer okupljanja
Odlazak nekoliko zastupnika iz redova Penavine stranke nije oslabio vladajuću većinu, već joj je, naprotiv, dao novi smjer okupljanja. I možda se do sljedećih izbora ponovno osovi većina oko HDZ-a, cjelovitog kluba zastupnika nacionalnih manjina te manjih centrističkih stranaka kakav je nesumnjivo i Zurovčev Hrvatski put.
Jer proteklih su mjeseci HDZ podržali, osim Zurovca, bivša SDP-ovka Boška Ban, sada saborska zastupnica HDZ-a, te novi predsjednik HSS-a Darko Vuletić, koji je, kao i Ban, na izborima 2024. godine bio na koalicijskoj oporbenoj listi SDP-a, Centra, HSS-a, stranke Dalije Orešković, reformista i GLAS-a. Tako se neželjeni politički brak HDZ-a i DP-a (dovoljno se sjetiti što su saborski zastupnici DP-a do izbora 2024. govorili o Plenkoviću, ali i u HDZ-u o DP-u) sve više transformira u politički 'otvoreni brak' u kojem je sada dobrodošao svatko sa stavovima poput Zurovca.
Da on i dalje može i s jednima i s drugima, svjedoči i dodatak u nazivu nove stranke – 'platforma nezavisnih'. Doista treba imati puno mašte da se pridjev 'nezavisan' pridoda nekomu tko se zasad jasno odredio kada je riječ o podršci parlamentarnoj većini. Ali nikad se ne zna. Zurovac glede sljedećih izbora za Hrvatski sabor najavljuje da njegova nova stranka na njih može izaći samostalno, ali i u koaliciji, ovisno o dogovoru s potencijalnim partnerima.
Što je to 'zdravi ekonomski patriotizam'?
Nadalje, to je politička opcija, prema tumačenju svoga prvog čovjeka, 'širokog centra' s naglašenom 'domoljubnom crtom' te joj je temeljni program 'zdravi ekonomski patriotizam'. Koga će sve do sljedećih parlamentarnih izbora privući Zurovčevi 'zdravi ekonomski patrioti', a mimo zagrebačkog prstena u kojem na lokalnoj razini djeluje glavnina političara ove opcije, ovisi o tome ima li uopće mjesta za ovakvu političku stranku u popriličnoj kakofoniji domaće politike. Hoće li ona uspostaviti suradnju s opcijom sadašnje riječke gradonačelnice Ive Rinčić, kako to priželjkuje Zurovec, te postati nova inačica Mosta, ali ona koja podržava Plenkovića? Ili će i izvorni Most na kraju opet s HDZ-om?
Premda je Most bio najžešći kritičar HDZ-a i Vlade ovog ljeta zbog višegodišnjeg onečišćenja Gospića i Like opasnim otpadom, što je i dovelo do sazivanja izvanredne saborske sjednice na zahtjev predsjednika Republike Zorana Milanovića, štošta se može promijeniti do 2028. godine. Ali ne i trend učvršćivanja parlamentarne većine koja se već dvije godine pomalo primiče centru, neovisno o potezima kakav je bio prošlogodišnji dolazak Plenkovića na generalnu probu koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu.
Ples s HDZ-om
Uostalom, Zurovec je izabrao upravo pjevačev lik za kostim na jednom od fašnika, a svoju je sklonost estradi potvrdio i sudjelovanjem u TV šouu 'Ples sa zvijezdama'. Sada ga čeka ples s HDZ-om jer se od prve pobjede na gradonačelničkim izborima 2017. do ove godine predstavljao kao oporbeni političar i – kao takav bio biran u Hrvatski sabor.
I dok je on uvjeren da i samostalno s novom strankom može još jednom postati saborskim zastupnikom, dosadašnji primjeri biračkih odluka kada su posrijedi stranke i politička imena koji su unutar izbornog ciklusa (razdoblje između dvaju izbora za neko predstavničko tijelo ili položaj) oporbeni status pragmatično promijenili vladajućim ne ide u prilog takvom tipu optimizma. HNS se nakon početka suradnje s HDZ-om te raskola unutar sebe 2017. godine odmah na sljedećim parlamentarnim izborima strmoglavio na samo jednoga izabranog zastupnika, a na izborima 2024. koalirao s HDZ-om, dok HSLS ovisi o izbornoj utvrdi u Bjelovaru.
S druge strane, primjeri Zurovca, Ban i Vuletića u ovom saborskom sazivu govore da HDZ, unatoč svemu što prati njegovo aktualno obnašanje vlasti, a što je nedavno eskaliralo prosvjedom u Zagrebu zbog situacije u Gospiću i Lici, i dalje ima postojan koalicijski kapacitet, tim veći što su stvarni i mogući partneri slabiji. Ne bi začudilo da DOMiNO i dalje podržava zaključke vladajuće većine, kao što je to bio slučaj na izvanrednoj saborskoj sjednici, ili da se još poneka zastupnica i zastupnik s neke od oporbenih lista 2024. godine nađe na 'hrvatskom putu' ili 'platformi nezavisnih'. Ako ništa drugo, vrijeme leti, a novi parlamentarni izbori nikomu tko može i s jednima i s drugima ne jamče uspjeh. Zašto onda ne zaplesati s većinom, osobito ako ste već plesali među zvijezdama?