Na Aljasci, gdje zbog velikih udaljenosti i zbog korištenja alternativnog glasanja (rangiranje kandidata uz prenošenje preferencija) obično dulje traje da se dobiju rezultati, za Senat u vrlo tijesnoj utrci vodi Mary Peltola, koja spada u Koaliciju plavog psa, skupinu umjerenih, centrističkih demokrata. Na Aljasci se očekuju i rezultati za guvernera (demokratski kandidat je u ogromnom vodstvu), a jedinstveni kongresni okrug treba pripasti republikancima. Jednako tako, Kanzas nije još dobio potvrdu tko će biti guverner, no i tamo demokrati vode, ali s malom razlikom.

U Mississippiju također vodi demokrat, okružni tužitelj Scott Colom koji se zalaže za ukidanje poreza na dohodak za niske plaće, a razlika prema republikanskoj kandidatkinji vrlo je mala, oko 2500 glasova. Još je desetak zastupničkih mjesta za koja ne znamo pobjednike, a posebno je napeto u Coloradu, gdje demokratska kandidatkinja vodi naspram republikanke s oko 3300 glasova. U Louisiani se, prema lokalnim pravilima, u dva okruga mora ići u drugi krug i on će se održati 12. prosinca.

Drugim riječima, krajnja računica pokazuje da bi demokrati mogli imati maksimalno 56 senatora, što je izrazito komotna većina. U Zastupničkom domu je pak realistično očekivati nekih 259 mjesta, što je 59 posto. Pa ipak, da bi doista zagorčali život Trumpu, morali bi imati dvije trećine ili sposobnost privući dovoljno republikanskih zastupnika, odnosno senatora, na svoju stranu prilikom ključnih glasanja.

Plava zakonodavna agenda

Vođe demokrata u oba doma, Hakeem Jeffries u Zastupničkom domu te Chuck Schumer u Senatu, u zajedničkoj su izjavi u ponedjeljak istaknuli da će fokus nove zakonodavne većine biti na borbi protiv inflacije, kraju rata s Iranom, radu na dostupnijem zdravstvu te provođenju istraga korupcije, posebice u kontekstu neobičnih poslovnih dogovora članova predsjedničke obitelj s Rusijom.

Prva stvar koja bi se mogla naći na dnevnom redu jest zajednička rezolucija Doma i Senata o okončanju operacija protiv Irana, s time da će zasebno glasanje biti potrebno za pitanje financiranja tih operacija te će teško biti pronaći dovoljno republikanskih ruku za nadglasavanje predsjedničkog veta, a Trump će ga zasigurno iskoristiti u tom slučaju. Također, budući da niti Kongres niti Bijela kuća nikada nisu formalno objavili rat Teheranu, bilo kakva rezolucija koju bi se usvojilo na Capitol Hillu bila bi uvelike simbolične naravi.

Demokrati su narogušeni i zbog rezova u zdravstvu (ponajprije Medicaidu) te ih žele što prije poništiti, no vrlo vjerojatno to neće proći u Senatu, već će se moći postići dogovor s dijelom republikanaca tek oko subvencija za zdravstveno osiguranje. O dogovoru s republikancima ovisit će i to koje će carine nova plava većina htjeti ukinuti. Također, premda bi Kongres mogao izglasati dodatnu pomoć Ukrajini ili pak nove sankcije Rusiji, Trump bi mogao iskoristiti svoje predsjedničke ovlasti da ubaci razna izuzeća koja će razvodniti demokratsku inicijativu.

Kako bi nadglasali Trumpov veto, demokrati moraju moći skupiti 67 ruku senatora i 290 zastupnika. Za većinu običnih zakona u Senatu je pak potrebno 60 glasova da bi se dokinula opstrukcija (filibuster). Premda će neke inicijative biti osuđene na neuspjeh, demokrati bi namjerno mogli dovesti do toga da Trump uloži veto kako bi ga javno natjerali da preuzme odgovornost za odbijanje mjera koje uživaju široku javnu podršku, kao što su subvencije u zdravstvu.

Ono zbog čega demokrati osobito guštaju jesu istražna povjerenstva kojima će pokušati dokazati koruptivno poslovanje Trumpove obitelji, zataškavanje Epsteinovih spisa i nezakonito djelovanje službe ICE, zadužene za ilegalne migrante. Također, Senat će zasigurno uspjeti spriječiti barem dio predsjedničkih imenovanja.

Odlazećoj većini se žuri

Republikanskoj većini se žuri jer 11. prosinca istječe privremeno financiranje savezne vlade. Tu je posebno važan godišnji obrambeni zakon NDAA, a crvenoj odlazećoj većini važno je pokušati alocirati sredstva za nove zalihe streljiva i pokrivanje troškova operacija u Iranu. Iako za neka proračunska usklađivanja nije potrebna senatorska većina od 60 ruku, dodatni problem za ovaj poduhvat činjenica je da je prijedlog za opoziv ministra obrane Petea Hegsetha došao iz samih republikanskih redova.

Također, čini se da će se nastaviti prodaja oružja Izraelu, ali smanjiti godišnja vojna pomoć, a ona je inače trebala biti zajamčena memorandumom koji vrijedi do kraja 2028. godine. Suradnja dviju stranaka mogla bi se zbiti oko pomoći energetskom sustavu u Ukrajini jer dio republikanaca želi oslabjelom Trumpu pokazati da ne podržava njegovu politiku popuštanja Moskvi.

Just a pretty face?

Demokratska pobjeda na ovim međuizborima temeljila se na različitim neobičnim kandidatima. Metodistički pastor Adam Hamilton postao je prvi demokratski senator u Kansasu od 1932. godine, u Iowi je bivši paraolimpijac Josh Turek isticao iskustvo suradnje s republikancima dok su demokratske pastorice Sarah Trone Garriott (luteranka) i Lindsay James (prezbiterijanka) ušle u Zastupnički dom. U Južnoj Karolini je pak pedijatrica Annie Andrews porazila republikansku senatoricu Darline Graham, a u Maineu je Troy Jackson, šumski radnik iz obitelji koja se bavi tim poslom pet generacija i bivši predsjednik senata savezne države, ušao u utrku tek u srpnju i pobijedio Susan Collins.

Pa ipak, najviše pozornosti na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini privukao je novi senator iz Michigana, javnozdravstveni stručnjak egipatskog podrijetla Abdul El-Sayed. Premda je završio medicinu na Columbiji, nije prošao liječničku specijalizaciju, nikada nije dobio licencu za liječničku praksu i nikada nije radio kao liječnik. To je bitno napomenuti zbog čestog pogrešnog predstavljanja njega kao liječnika te time građenja slike o autoritetu i ekspertizi.

El-Sayed je osvojio oko 82 posto glasova u Dearbornu zalažući se za univerzalno javno zdravstveno osiguranje i govoreći protiv utjecaja velikog novca u politici. Gotovo cijela njegova kampanja temeljila se na ponavljanju nekoliko jednostavnih slogana. Međutim, dok je papagajski ponavljao te poruke, njegov je tast uplatio 300.000 dolara neovisnom odboru koji je plaćao oglase u njegovu korist. Ozbiljnije pitanje za budućeg senatora jest s kim je bio spreman nastupati da bi došao do mandata.

Naime imam Mohammad Ali Elahi ugostio ga je u džamiji, organizirao mu okrugli stol te se pojavio na njegovu donatorskom skupu. Elahi je sam opisao svoj rad s časnicima iranske mornarice i osnivanje istraživačkog centra za iransku Zakladu mučenika, koju je Washington sankcionirao zbog financiranja Hezbolaha i drugih oružanih skupina. El-Sayed je 2012. godine potpisao i pismo za potporu odlukama egipatskog predsjednika Mohameda Mursija, političara Muslimanskog bratstva, kojim se tražilo čistku kadrova Mubarakova režima iz policije i medija. Poslije se javno ogradio od Bratstva.

Nakon smrti ajatolaha Hameneija El-Sayed je rekao stožeru da je 'mnogo ljudi u Dearbornu danas tužno' i da zato ne želi komentirati njegovu smrt. Nakon napada na sinagogu Temple Israel osudio je napadača, ali je u istoj izjavi povezao to s gubitkom članova svoje obitelji u Libanonu. Poslije se ispričao i rekao da je trebao stati kod osude. Općenito gledajući, kao i kod njujorškog gradonačelnika, teško je shvatiti kako zvijezda lijevog krila Demokratske stranke istodobno može imati toliko čudnih i teško objašnjivih poveznica i dvosmislenih izjava oko islamističkih organizacija s poviješću terorističkog djelovanja. Premda ne treba na prvu bacati kamen, zdrav oprez i skepsa oko ovakvog senatora nužni su za sigurnost Sjedinjenih Država i Zapada u cjelini.

Ususret predsjedničkim izborima 2028.

Premda republikanci još interno vijećaju oko svih uzroka poraza te čak žele odgoditi glasanje o svojim novim vođama u Domu i Senatu, potpredsjednik J.D. Vance jasno je istaknuo da su izgubili zbog rata u Iranu. Vance i inoministar Marco Rubio također su najizgledniji kandidati za predsjedničke izbore 2028. godine, s time da ne treba zanemariti i izazivače poput Rona DeSantisa i Teda Cruza.

Među demokratima je i dalje vrlo živahno, pa se kao glavna imena za iduće izbore ističu bivša potpredsjednica i kandidatkinja Kamala Harris, kalifornijski guverner Gavin Newsom, istaknuta lijeva zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, kao i guverner Pennsylvanije Josh Shapiro te guverner Kentuckyja Andy Beshear.

Koliko god se ti izbori činili u dalekoj magli, njihova dinamika i konačni ishod itekako će utjecati na nas, europske saveznike s druge strane Atlantika, ali bliže sigurnosnim ugrozama (Rusija, Bliski istok) o čijem rješavanju odlučuje Bijela kuća.