Solarna energija najbrže je rastući izvor energije u svijetu, a Hrvatska prati trend. Prema podacima, solari čine čak dvije trećine ukupno novoinstaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije. Zbog velikog interesa građana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je zatvaranje poziva za sufinanciranje fotonaponskih elektrana 1. rujna
Iz Zelene energetske zadruge naglašavaju kako je ulaganje isplativo većini kućanstava koja plaćaju više od 40 eura za struju mjesečno.
'Ako objekt ima dovoljno površine krova i zadovoljava statičke uvjete, u 90 posto slučajeva riječ je o dobroj investiciji', istaknuo je Zoran Kordić iz Zelene energetske zadruge za HRT.
Od 1. siječnja 2026. mijenja se obračun
Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen potvrdio je da je zaprimljeno oko 4100 prijava u vrijednosti od 12,5 milijuna eura.
vezane vijesti
'Kada se obrade prijave i vidi njihova prolaznost, razmotrit ćemo mogućnost ponovnog otvaranja poziva. Do sada smo financirali oko 5600 fotonaponskih elektrana, do 600 eura po kilovatu', rekao je Balen.
Iz Zelene energetske zadruge upozoravaju građane da požure s postupkom, jer od 1. siječnja 2026. mijenja se obračun električne energije za vlasnike solarnih elektrana.
'To će smanjiti potencijal za uštedu i produljiti rok povrata investicije', upozorio je Kordić. Unatoč tome, povrat ulaganja i dalje se očekuje već nakon šest godina, a interes u Europi stalno raste. EU je prošle godine postavila rekord instaliravši više od 66 gigavata solarnih sustava.
Novi model od 1. siječnja poskupljuje investicije
Direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Maja Pokrovac u Dnevniku HTV-a govorila je o naglom rastu interesa građana za solarnim elektranama. Građani su na posljednji poziv za sufinanciranje prijavili oko 4100 projekata, no zbog ograničenog budžeta natječaj se privremeno zatvara 1. rujna. Pokrovac je istaknula da veliki interes građana nije iznenađenje jer 1. siječnja stupa na snagu novi model.
Hrvatska je, kazala je, dvije godine odgađala primjenu europske prakse prema kojoj će se kućanstva izjednačiti s tvrtkama i velikim proizvođačima energije iz obnovljivih izvora.
'Od sljedeće godine kućanstva će morati plaćati mrežarinu i ostala davanja na energiju, zbog čega će investicije poskupjeti za oko 20 posto', rekla je.
Hrvatska na začelju Europe po udjelu solarne energije
Na pitanje hoće li novi uvjeti smanjiti interes građana, Pokrovac je odgovorila da će interes i dalje biti velik, jer Hrvatska ima ogroman potencijal, iako je na začelju Europe.
'Samo pet posto energije u Hrvatskoj dolazi iz solara, dok u Njemačkoj i Italiji udio iznosi 22 posto. Čak 75 posto građana smatra da nismo učinili dovoljno za energetsku tranziciju', kazala je.
Posebno je naglasila važnost ulaganja u baterijske sustave jer Hrvatska ne pohranjuje višak energije tijekom ljeta, zbog čega uvozimo i do trećine energije.
Isplativost ulaganja i europski trendovi
Prema njezinim riječima, investicija u solarne panele za kućanstva kreće se od 6 do 9 tisuća eura, a uz 50-postotno sufinanciranje povrat se ostvaruje za tri do 4,5 godine, ovisno o lokaciji.
'Najskuplja energija je ona koju uvozite. Zato je ulaganje u solare apsolutno isplativo', istaknula je. Komentirajući europske trendove, Pokrovac je rekla da se u nekim zemljama, poput Njemačke i Francuske, zbog smanjenja potpora bilježi pad instalacija, ali Hrvatska tu još zaostaje.
'Kod nas su problem administrativne prepreke, a ne tehnička ograničenja. Cijena solarnih panela vjerojatno će rasti, što je još jedan razlog da tranziciju provedemo što prije', poručila je.
